Grupa roditelja traži da se odmah obustavi nastava u školi „Vladislav Ribnikar“

    11 meseci pre 1289 pregleda Izvor: BBCnews/naslovi.net

Foto : Pixabay –

U saopštenju se navodi da više od 150 roditelja učenika OŠ „Vladislav Ribnikar“ traži da školska godina bude završena zaključno sa 3. majem 2023. kao, kako se navodi, „danom kada je tragični događaj nasilnim putem prekinuo normalno školovanje“.

Više od dve nedelje posle ubistva devetoro učenika i čuvara u pucnjavi u beogradskoj školi „Vladislav Ribnikar“, grupa od 150 roditelja zatražila je da se školska godina odmah završo.

saopštenju se navodi da više od 150 roditelja učenika OŠ „Vladislav Ribnikar“ traži da školska godina bude završena zaključno sa 3. majem 2023. kao, kako se navodi, „danom kada je tragični događaj nasilnim putem prekinuo normalno školovanje“.

Prethodno je grupa roditelja iz odeljenja 7/2 u dopisu u koji je nedeljnik Vreme imalo uvid, traže suspenziju direktorke Snežane Knežević do „utvrđivanja njene lične odgovornosti za nastali tragični događaj i kasnije postupanje prema učenicima i roditeljima“.

Zahtevaju i hitnu suspenziju školske psihološkinje Lidije Maksić i pedagoškinja Jelene Vujičić.

Ponovili su i ranije iznete zahteve – da se u potpunosti i do kraja izvrši rekonstrukcija tragedije i status istrage i o tome obaveste zainteresovane strane u skladu sa zakonom, odgovor na pitanje šta će biti sa dečakom koji je izvršio masovno ubistvo u toj školi, i šta će se preduzeti povodom predloženog renoviranja prostorija.

Desetog maja, nedelju dana posle zločina, đaci su počeli da se vraćaju u Osnovnu školu „Vladislav Ribnikar“, ali nastava nije počela odmah.

Poslednja, 10. žrtva pucnjave je devojčica koja je preminula 12 dana posle ranjavanja.

Odmah posle pucnjave u Osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“ troje ranjene dece i nastavnica istorije, prebačeni su u Dečju bolnicu u Tiršovoj, a devojčica je imala najteže povrede.

Nekoliko puta je operisana, ali je sve do danas njeno stanje bilo opisivano kao kritično.

Ostali ranjeni se oporavljaju, kažu lekari.

Dečak od 13 godina, učenik sedmog razreda, osumnjičen je da je iz očevog pištolja 3. maja ubio osmoro đaka i čuvara, a ranio još šestoro dece i nastavnicu istorije.

Dečak koji se tereti za zločin trenutno je, prema rečima zvaničnika, na Klinici za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu.

Nastavnica i devojčica, ranjene u pucnjavi u školi, koje su bile na lečenju u Kliničkom centru u Beogradu su stabilno, a dečak iz iste te grupe koji je prebačen na Institut za majku i dete je svestan, komunikativan i pokreće levu ruku, rekla je ministarka zdravlja Danica Grujičić.

„Dečaku koji prebačen urađena je traheotomoja da bi lakše disao, on je svestan, komunikativan, govori, pokreće levu ruku, postoje značajna oštećenja kako kičmene moždine tako i perofernih nerava za desnu ruku, ali tu je još rano o bilo čemu govoriti s obzirom na to da je prošlo tek dve nedelje“, kazala je Grujičić 18. maja.


Otac maloletnog dečaka u pritvoru

Ocu maloletnog dečaka osumnjičenog za ubistvo osam đaka i čuvara, koji je na saslušanju negirao odgovornost, sud je prethodno odredio pritvor od 30 dana.

On se tereti za izazivanje opšte opasnosti sa težim posledicama, a zaprećena je kazna do 12 godina.

Dečak je, prema policijskoj istrazi, koristio očev pištolj u izvršenju zločina, ali je, prema zakonu, krivično neodgovoran jer nema punih 14 godina, objavilo je Više javno tužilaštvo.

Posle saslušanja u tužilaštvu, Irina Borović, pravna zastupnica porodice osumnjičenog, rekla je novinarima okupljenim ispred tužilaštva da je oružje bilo „zaključano i pod šiframa, pa i dopunski obezbeđeno u odnosu na ono što zakon propisuje“.

Prema tužilaštvu, jednomesečni pritvor je određen „usled postojanja posebnih okolnosti koje ukazuju da bi u kratkom vremenskom periodu mogao ponoviti krivično delo kao i jer je za krivično delo koje mu se stavlja na teret propisana kazna zatvora preko deset godina, a način izvršenja i težina posledica krivičnog dela doveli su do uznemirenja javnosti koje može ugroziti nesmetano i pravično vođenje krivičnog postupka“.

Tužilaštvo je saopštilo da je V.K „na saslušanju negirao izvršenje krivičnog dela“ i da je „detaljno izneo odbranu“.

„Sumnja se da je V. K. obučavao sina K.K da rukuje vatrenim oružjem i municijom, tako što ga je vodio u streljački klub kako bi uvežbavao gađanje meta iz vatrenog oružja, uprkos činjenici da dete ima 13 godina i da takva aktivnost i obuka očigledno ne odgovaraju njegovoj životnoj dobi“.

V.K, kako se sumnja, „nije obezbedio uslove za bezbedan smeštaj i čuvanje oružja i municije tako da ono ne može doći u posed neovlašćenih lica, odnosno da bude zaključano i posebno odvojeno u sefovima, kasama ili sličnim ormarima koji se ne mogu lako otvoriti“.

Prema zakonskim propisima, osumnjičeni K.K. je krivično neodgovoran jer još nema punih 14 godina.


Šta piše u članu 278. Krivičnog zakona?

Ko požarom, poplavom, eksplozijom, otrovom ili otrovnim gasom, radioaktivnim ili drugim jonizujućim zračenjem, električnom energijom, motornom silom ili kakvom drugom opšteopasnom radnjom ili opšteopasnim sredstvom izazove opasnost za život ili telo ljudi ili za imovinu većeg obima, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina i novčanom kaznom.

Ako je usled dela iz člana 278. nastupila smrt jednog ili više lica, učinilac će se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.


Roditelji traže kraj školske godine

Predsednik Saveta roditelja Osnovne škole na Vračaru Igor Đorđević rekao je 11. maja za RTS da im je na sastanku u Vladi Srbije obećano da će svi zahtevi koje su izneli biti ispunjeni.

Savet roditelja ove škole izneo je u sredu sedam zahteva u kojima se, pored ostalog, traži rekonstrukcija događaja, objašnjenje šta će biti sa dečakom koji je počinio masakr, kao i odgovornost ljudi koji su objavili spisak sa imenima đaka.

Devet dana posle Đorđeviće izjave, grupa roditelja iz odeljenja 7/2 ogradila se od „javnog istupanja i drugog delovanja Đorđevića“, ocenivši kao „neodgovorno“.

Oni tvrde i da direktorka škole izbegava pisanu komunikaciju s roditeljima, „iako su roditelji postavljali pisanim putem – elektronskom poštom, određena pitanja i predloge“.

Navode i da se propusti Uprave škole ogledaju i u „nepostojanju jasnog plana i programa rada sa učenicima i roditeljima, bar u vremenskom periodu od narednih dva do tri dana, ali zašto ne i na nedeljnom nivou“.

Direktorka škole Snežana Knežević kaže da još nije dopila dopis roditelja odeljenja sedmog razreda.

„Kada dobijem njihov zvanični zahtev tada mogu da komentarišem i da odgovorim, a sada ne mogu ništa da kažem jer još uvek nisam dobila ništa zvanično. Pretpostavljam da ću i ja dobiti taj dopis“, kazala je Knežević za Kurir.

Dan posle zahteva za smenu direktorke, oglasila se i grupa od 150 roditelja đaka te škole koji su zatražili da se školska godina završi zaključno sa 3. majem, kada se i desila tragedija.

„Školska godina se na tragičan način završila 3. maja. Svaki dan posle toga nije nastavak školske godine nego veštačko pravljenje da se ništa nije desilo. A desilo se. Deca su nam ubijena u školi“, piše u saopštenju, koje prenosi RTS.

Koji su zahtevi roditelja pročitajte u posebnom tekstu.


Vlada osnovala Savet za sprečavanje vršnjačkog nasilja

Nedelju dana posle nezapamćene tragedije, Vlada Srbije osnovala Savet za sprečavanje vršnjačkog nasilja.

Zadatak će mu biti da obezbedi organizovanje mobilnih timova za vršnjačko nasilje kroz protokole između centara za socijalni rad i drugih službi, kao što su obrazovne i zdravstvene ustanove i policija, koje će hitno da reaguju kada se dogodi ovakva vrsta nasilja, saopšteno je iz vlade.

Savetom će, kako se navodi, rukovoditi predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić, dok će zamenik predsednika Saveta biti ministarka za brigu o porodici i demografiju Darija Kisić.

U Savetu su i ministri unutrašnjih poslova, pravde, zdravlja, informisanja i telekomunikacija, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, zatim za državnu upravu i lokalnu samoupravu, za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, ministar turizma i omladine, predstavnik Ministarstva prosvete, Unicefa, Udruženja Mame su zakon i Centra za nestalu i zlostavljanu decu.

Usvojena je i Odluka o obrazovanju Radne grupe za bezbednost dece na internetu koja će u narednih mesec dana razmotriti uvođenje mera zabrane pristupa sajtovima poput DarkNeta i sličnih, koji sadrže savete kako da se izvrši ubistvo, nabavi droga ili vatreno oružje, i koja će vladi predložiti odgovarajuća rešenja.

Radnu grupu činiće predstavnici kabineta premijerke Ane Brnabić, ministarstava pravde, unutrašnjih poslova, informisanja i telekomunikacija, prosvete, zatim suda, Javnog tužilaštva, Bezbednosno-informativne agencije i civilnog društva, navodi se u saopštenju.

„Pa, pazi glavu“, sa dozom i straha i ljutnje u glasu, otac kaže sinu, koji je umalo izbegao držače klima uređaja.

Koji tren kasnije nastavili su put ka Osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“, udaljenoj desetak metara.

I svuda oko njih roditelji i deca nižih razreda, uglavnom držeći se za ruke, polako se kreću ka malom ulazu u školu.

Sve deluje koliko-toliko nalik životu pre kobnog 3. maja, kada je 13-godišnji K. K. u školi ubio osmoro učenika i čuvara škole.

U narednim danima, okolne ulice, pa i čitav grad i zemlju, okovala je tišina, koja se i dalje nazire.

Dečije graje i dalje nema, a u osam časova nije se oglasio ni školsko zvono.

Nema ni nastave.

„Rad će biti organizovan tako što će sva deca koja to žele, koja imaju potrebe i snage, koja su pre svega spremna, moći da dođu u školu“, izjavio je u obraćanju medijima Igor Đorđević, predsednik Saveta roditelja OŠ „Vladislav Ribnikar“.

„Pozvani su i svi roditelji da budu u školi sa decom, ukoliko to žele.“

Posle masovnog ubistva u školi i u selima kod Mladenovca, kada je 21-godišnjak osumnjičen da je iz puške ubio osmoro i ranio više od 10 ljudi, vlasti su usvojile mere za pooštravanje kontrole oružja, izveštavanja medija, ali i ograničavanja sadržaja na internetu za decu.

U svih 1.800 škola, pre rečima zvaničnika, raspoređeni su policajci, a predsednik Srbije Aleksandar Vučić je izjavio da je uveren da će to smanjiti broj slučajeva vršnjačkog nasilja za 80 do 90 odsto.

U danima posle dve smrtonosne pucnjave u Srbiji prijavljeno više od 120 događaja zbog pretnji učenika, kao i objavljivanja neprimerenih sadržaja na društvenim mrežama, koji dodatno unose nemir i strah, rekla je Danijela Ostojić iz Uprave policije.