Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić ocijenio je u razgovoru za Portal RTV Podgorice da je budžet za 2026. godinu 282 miliona eura, kao i da će u narednoj godini biti obezbijeđeno dovoljno sredstava za redovne i pravovremene isplate.

Ministar Gutić je u intervjuu za Portal RTV Podgorica istakao da je finansijski plan pažljivo pripremljen, uz realne projekcije, što, kako kaže daje – stabilnu osnovu za izvršavanje svih obaveza.

Koliki je budžet za socijalnu zaštitu i da li se planira njegovo povećanje?

Budžet Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije za 2026. godinu iznosi 282 miliona eura.

U narednoj godini biće obezbijeđeno dovoljno sredstava za redovne i pravovremene isplate. Finansijski plan je pažljivo pripremljen, uz realne projekcije, što daje stabilnu osnovu za izvršavanje svih obaveza.

Koliko porodica u Crnoj Gori trenutno živi ispod linije siromaštva i šta ministarstvo konkretno radi za njih?

Kada su u pitanju imovinske prilike, korisnici prava na materijalno obezbjeđenje predstavljaju najugroženiju kategoriju stanovništa u Crnoj Gori. Prema posljednjim podacima Crna Gora ima 4.619 porodica korisnika materijalnog obezbjeđenja, odnosno 15.559 članova, od kojih je 5.218 radno sposobnih korisnika. Odredbama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti propisano je da su centri za socijalni rad i Zavod za zapošljavanje dužni da međusobno sarađuju u sprovođenju mjera socijalne uključenosti radno sposobnih korisnika materijalnog obezbjeđenja.  Predlogom Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, na kojem se u prethodnom periodu aktivno radilo, predloženo je da pravo na materijalno obezbjeđenje ne prestaje korisniku tokom trajanja uključenosti pojedinca, odnosno člana porodice u programe aktivne politike zapošljavanja, koji podrazumijevju zasnivanje radnog odnosa, a realizuju se posredstvom Zavoda za zapošljavanje, u trajanju do 12 mjeseci.

Takođe je predloženo da tokom tog perioda pojedinac, odnosno porodica ostvaruju pravo na 100%  iznosa naknade za materijalno obezbjeđenje, koju su ostvarivali u mjesecu koji prethodi zaključivanju ugovora o radu. Na ovaj način želi se unaprijediti predmetna oblast i da se da šira mogućnost da se korisnici materijalnog obezbjeđenja uključe na tržište rada.

Koliko je doprinijelo uvođenje dječijeg dodatka?

Dječji dodatak je važan instrument poboljšanja materijalnog standarda porodica i umanjenja rizika od siromaštva — što je jedan od ključnih faktora rizika za napuštanje škole.

Uvođenje dječjeg dodatka u Crnoj Gori predstavlja jednu od najznačajnijih mjera usmjerenih na poboljšanje materijalnog standarda djece i smanjenje dječjeg siromaštva.

Dječji dodatak je za veliki broj porodica postao stabilan i predvidiv izvor podrške, koji omogućava pokrivanje osnovnih potreba djece – od ishrane i školskog pribora, do prevoza i svakodnevnih troškova. Iako njegov iznos sam po sebi nije dovoljan da porodice izvuče iz siromaštva, on ima snažan zaštitni efekat jer ublažava najteže oblike materijalne deprivacije.

Posebno je važno naglasiti da dječji dodatak ne utiče samo na materijalni standard, već i na obrazovne ishode djece. Smanjenjem ekonomskog pritiska na porodice, smanjuje se i rizik da djeca iz siromašnih domaćinstava izostaju iz škole ili prerano napuštaju obrazovanje. Na taj način, dječji dodatak ima i preventivnu ulogu u borbi protiv socijalne isključenosti.

Istovremeno, važno je biti realan: dječji dodatak nije i ne može biti jedino rješenje. Njegov puni efekat moguć je samo ako je dio šire, koordinisane politike koja uključuje dostupne socijalne usluge, podršku porodici, kvalitetno obrazovanje i ranu intervenciju.

Kada se može očekivati povećanje invalidnina i dodataka za tuđu njegu i pomoć? Da li postoji plan za minimalnu socijalnu penziju za osobe koje nijesu ostvarile puni radni staž?

Vlada Crne Gore prati redovno situaciju i u skladu sa mogućnostima usklađuje materijalna davanja, na način da obezbijedi održivost i predvidivost prava. U strategijama koje su usvojene, a prateći sveukupni fiskalni efekat usklađuju se iznosi materijalnih davanja.   

Kako ministarstvo planira da pomogne starijim licima koja žive sama, naročito na sjeveru Crne Gore?


Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije ima nekoliko načina djelovanja. Najbitnije je zadržati što duže starije sugrađane u zajednici razvojem usluga. Kad je riječ o uslugama socijalne i dječje zaštite, trenutno je za starija lica uspostavljen sljedeći broj usluga, koje pružaju licencirani pružaoci usluga:

– dnevni boravak – 21;

– pomoć u kući – 12;

– svratište – 1;

– savjetovanje – 18;

– SOS telefon – 2;

– terapija – 5;

– smještaj u ustanovu – 8;

– smještaj u prihvatilištu-skloništu – 7.

Strategijom deinstitucionalizacije za period od 2025. do 2028. godine, kao i Reformskom agendom 2024–2027. za Instrument EU za reforme i rast je predviđeno uspostavljanje najmanje tri usluge koje podržavaju život u zajednici u svakoj jedinici lokalne samouprave. U tom smislu, Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije kontinuirano radi na realizaciji aktivnosti, koje će doprinijeti da se u svim jedinicama lokalne samouprave uspostave usluge podrške za život korisnika u zajednici, u skladu sa potrebama korisnika.

U vezi sa prethodno navedenim, važno je istaći da je adaptiran prostor za pružanje usluge stanovanje uz podršku u Beranama, a opremanje ovog prostora biće završeno do kraja decembra 2025. godine, nakon čega će se usluga uspostaviti u toku 2026. godine. Takođe, u 2026. godini je planirano uspostavljanje usluge stanovanje uz podršku za starija lica, koja je jedna od ključnih usluga za sam proces deinstitucionalizacije, u Glavnom gradu Podgorica, kao i opštinama Herceg Novi, Kotor, Nikšić, Bijelo Polje i Bar.

Usluga dnevni boravak za starija lica, trenutno se pruža u sljedećim opštinama: Bar, Bijelo Polje, Cetinje, Danilovgrad, Herceg Novi, Kolašin, Kotor, Mojkovac, Nikšić, Petnjica, Plav, Pljevlja i Rožaje, dok za uslugu pomoć u kući za starija lica dva pružaoca usluge pružaju ovu uslugu na teritoriji cijele Crne Gore.

Kako država štiti djecu iz socijalno ugroženih porodica od napuštanja škole?

Djeci iz socijalno ugroženih porodica dostupna je materijalna podrška, kao i podrška kroz usluge socijalne i dječje zaštite. Porodice ostvaruju pravo na 

 • materijalno obezbjeđenje ,dječji dodatak,

 • besplatne udžbenike

 • besplatan prevoz do škole (posebno u ruralnim sredinama)

 • jednokratne novčane pomoći 

Centri za socijalni rad 

 • procjenjuju porodičnu situaciju

 • rade sa roditeljima

 • uvode mjere podrške porodici

 • prate da li se dijete pohađa školu

 Prepoznaje se povećan rizik kod:

 • djece iz romske i egipćanske populacije

 • djece sa smetnjama u razvoju

 • djece iz porodica u kojima je prisutno nasilje, zavisnosti itd.

 • djece u ruralnim i udaljenim područjima

– Koliko je djece bez roditeljskog staranja u Crnoj Gori i koliko je ove godine usvojeno?

U Crnoj Gori je 470 djece bez roditeljskog staranja. Ove godine je usvojeno četvoro djece.

– Kako se rješava problem dugog čekanja na socijalne i zdravstvene usluge?

Centri za socijalni rad u okviru javnih ovlašćenja rješavaju u prvom stepenu zahtjeve za ostvarivanje prava iz oblasti socijalne i dječje zaštite, uključujući materijalna davanja i usluge, u rokovima propisanim Zakonom o upravnom postupku. Kontinuiranim jačanjem kadrovskih i prostornih kapaciteta centara, uz poseban fokus na stručno usavršavanje zaposlenih, obezbjeđujemo efikasnije postupanje i viši kvalitet usluga. Naš cilj je funkcionalan i siguran sistem socijalne i dječje zaštite, u kojem centri mogu pravovremeno odgovoriti na potrebe građana, a zaposleni raditi u sigurnom i podržavajućem okruženju.

– Da li će se poboljšati saradnja između centara za socijalni rad i zdravstvenih ustanova? Kako ministarstvo kontroliše kvalitet rada centara za socijalni rad?

Ministarstvo kontroliše rad centara za socijalni rad kroz stručni i inspekcijski nadzor. Nadzor nad stručnim radom vrši se u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja u pogledu ispunjenosti uslova u odnosu na primjenu propisanih stručnih procedura i na korišćenje stručnih znanja i vještina tokom prijema, procjene, planiranja, pregleda efekata realizovanih aktivnosti i završetka rada sa korisnikom.

Po završenom nadzoru nad stručnim radom, Komisija za stručni nadzor sačinjava izvještaj u kome predlaže mjere za poboljšanje kvaliteta stručnog rada i otklanjanje eventualnih nedostataka u radu centara za socijalni rad. Inspekcija socijalne i dječje zaštite vrši inspekcijski nadzor nad radom centara za socijalni rad shodno ovlašćenjima inspektora u skladu sa članovima 13, 14, 15 Zakona o inspekcijskom nadzoru, kao i u skladu sa članom 164,165 i 166 Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti kroz vidove inspekcijskog nadzora koji se odnose na nadzor po inicijativama, kao i redovim i kontrolnim inspekcijskim nadzorima.

– Postoji li strategija za socijalno stanovanje za mlade i socijalno ugrožene?

Vlada Crne Gore je na sjednici održanoj 19. juna 2025. godine donijela Strategiju stambene politike Crne Gore do 2034. godine sa Akcionim planom za sprovođenje strategije za period 2025-2026. godine.

Strategija stambene politike Crne Gore predstavlja razvojnu strategiju Crne Gore kojom se utvrđuju pravci razvoja stanovanja na način da se osigura povećanje socijalne, ekonomske i ekološke održivosti zajednice, identifikuju izvori finansiranja stanovanja, unaprijedi razvoj neprofitne stanogradnje, predlože mjere za efikasniji sektor upravljanja i održavanja postojećeg stambenog fonda ali i da se predlože mjere za povećanje dostupnosti i sigurnost u sektoru zakupa stanova i konačno da se utiče na izgradnju svijesti kod građanstva o stambenoj kulturi.

Osnovni cilj ove desetogodišnje strategije (koji je razrađen kroz više strateških i operativnih ciljeva) je obezbjeđivanje pristupačnog stanovanja za pojedinca ili domaćinstvo koje iz socijalnih, ekonomskih i drugih razloga ne može da riješi pitanje stanovanja.

Praćenje sprovođenja Strategije stambene politike Crne Gore do 2034. godine je u nadležnosti Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

– Da li je u planu izgradnja novih Domova za stare novim kapitalnim budžetom s obzirom na velike liste čekanje u Podgorici i drugim gradovima? Koliko ste stedstava opredijelili za bolje uslove starije populacije? 

Novim kapitalnim budžetom nije plairana izgradnja novih Domova za starija lica. U toku 2026. godine očekuje se početak rada doma za starija lica u opštini Plav. Ukupan smještajni kapacitet objekta je 61 jedinica.

U Crnoj Gori postoji pet javnih ustanova – domova starih (Dom starih „Grabovac” Risan, Dom starih „Bijelo Polje“, Dom starih „Pljevlja“, Dom starih „Nikšić“ i Dom starih „Podgorica“) i dvije privatne ustanove („Dom starih“ DOO Danilovgrad i DOO „N&S INVEST COMPANY“ Danilovgrad). U navedenim javnim i privatnim ustanovama u toku 2025. godine smješteno je 967 korisnika.

U narednom periodu, neophodno je uspostaviti i unaprijediti usluge koje direktno podržavaju život korisnika u zajednici, s ciljem da se obezbijedi inkluzivno okruženje, poveća samostalnost korisnika i smanji potreba za institucionalnim zbrinjavanjem. Poseban fokus biće stavljen na razvoj sljedećih usluga: dnevni boravak, pomoć u kući, savjetovanje, SOS telefon, psihosocijalna podrška, predah smještaj i smještaj u prihvatilištu-skloništu. Vjerujemo da će upravo ove usluge doprinijeti tome da starija lica duže ostaju kod kuće, a da imaju kvalitetne usluge podrške koje garantuju dostojanstven život. Na taj način će se smanjiti broj zahtjeva za smještaj  u domove za starija lica i omogućiti starijim licima da izaberu uslugu prilagođenu njihovim potrebama, posebno korisnicima koji su funkcionalni i dosta samostalni u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.