Mnoge stvari koje su se desile u prethodnom periodu mogle su biti i očekivane čim smo ušli u ovaj izborni proces sa starim zakonima i sa slabim, politizovanim institucijama. Mi već godinama govorimo koliko je važno da se sprovede izborna reforma, važno je za našu unutrašnju demokratiju i za naše članstvo u Evropskoj uniji. Izbori nijesu tehničko pitanje, već nešto iz čega proizilazi legitimitet svake funkcije, institucije i javne politike. Međutim, očigledno je da našim političkim predstavnicima nije bilo važno da se radi na tome, kazala je za Portal Dan zamjenica programske direktorice Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milena Gvozdenović.

Istakla je i da su problemi i političke igre u procesu kandidovanja obilježili cjelokupni izborni proces, prije svega zbog odbijanja jedne kandidature u vrlo sumnjivom procesu, ali i zbog ponovne zloupotrebe podataka građana.

– CDT je više puta apelovao na tužilaštvo da profesionalno i odlučno odradi svoj dio posla i zaštiti građanke i građane, jer ovakvi slučajevi zloupotrebe ne smiju opet proći bez sankcija. Da su oni procesuirali one koji su zloupotrebljavali lične podatke građana i falsifikovali njihove potpise 2018. godine, rijetki bi se usudili da opet pribjegnu ovoj vrsti malverzacija – navodi Gvozdenović.

Veliki broj građana se prije izbora žalio na zloupotrebu podataka potpisa podrške kandidatima za predsjednika Crne Gore. Međutim, za sada ništa nije urađeno povodom toga. Gvozdenović ističe da upravo u momentu kada su im građani prijavljivali nove zloupotrebe, tužilaštvo ih je, nakon skoro punih pet godina, obavjestilo da je krivična prijava koju su podnijeli u ime grupe građana 2018. odbijena zbog zastare, iako je utvrđena zloupotreba.

– Zbog toga smo podnijeli Višem državnom tužilaštvu pritužbu kojom zahtijevamo preispitivanje rješenja Osnovnog državnog tužilaštva o odbacivanju krivične prijave. Odluka koju smo dobili izaziva veliku zabrinutost, jer nekažnjivost za zloupotrebu podataka građana u izbornom procesu predstavlja samo podstrek za ponovno izvršavanje ovakvih krivičnih djela. Mi se svakako nadamo da će sve ovo poslužiti kao nauk u sadašnjem postupanju tužilaštva povodom novih prijava građanki i građana koji tvrde da su njihovi podaci zloupotrijebljeni. Imali smo priliku u medijima da pročitamo da im je to prioirtet i sada čekamo dalje korake – kazala je Gvozdenović.

Prema njenim riječima, predizborni ambijent je bio vrlo izazovan i za građane i za one koji posmatraju izbore.

– Morali smo da se borimo sa nekim starim problemima koji su i dalje tu jer naši poslanici i poslanice nijesu željeli da sprovedu izbornu reformu. CDT je pratio i analizirao sve važne aspekte predsjedničkih izbora, i sve zaključke CDT-a o ovom izbornom procesu je potvrdio i sam ODHIR u preliminarnim nalazima vezanim za predsjedničke izbore u Crnoj Gori – ističe ona.

Građane svaka izborna utakmica jmnogo košta, a za predsjedničke izbore odlilo se 885.000 iz državne kase. Iz Agencije za sprečavanje korupcije su kazali da će detaljno kontrolisati kako se troši novac.

Gvozdenović navodi da je transparentnost finansiranja političkih partija i izbornih kampanja godinama prisutan problem u Crnoj Gori.

– Veliki problem je ono što se ne dešava u zvaničnim novčanim tokovima i postoji puno sumnji u finansiranje od trećih strana. Provjere koje radi Agencija za sprečavanje korupcije su administrativne i daje se puno povjerenje dokumentaciji koju predaju partije i kandidati, iako je i laicima jasno da se u kampanji troši mnogo više novca nego što se prijavljuje. U Agenciji za sprečavanje korupcije ne vidimo spremnost za suprotstavljanje nosiocima političke moći, a dokle god se institucije budu „plašile“ partija nema prostora za neki napredak. Sve ovo je potrebno regulisati u okviru izborne reforme i uvesti snažniju i efikasniju kontrolu – poručuje Gvozdenović.

Kako regulisati i raditi verifikaciju kandidatura

Iako su svi predsjednički kandidati uredno predali potpise podrške najmanje 1,5 odsto upisanih birača na predsjedničkim izborima (oko 8.100 potpisa), pojedini nijesu uspjeli da ostvare ni približan broj glasova.

Bez obzira na to, iz državne kase za finansiranje kampanje dobili su po zagarantovanih 25 hiljada eura.

Gvozdenović navodi da imaju mnogo predloga kako je moguće regulisati i raditi verifikaciju kandidatura.

– Postoji sistem koji podrazumijeva polaganje određenog izbornog jemstva, koje ne bi bilo preveliko na način da predstavlja limitirajući faktor u procesu kandidovanja, ali bi podrazumijevao iznos koji pretpostavlja neki sistem selekcije. To jemstvo, odnosno novac bi se dobijalo nazad ukoliko bi učesnici izbora prešli određeni cenzus na izborima. Pored toga, konkretno za predsjedničke kandidature, moglo bi se propisati da umjesto 1,5 odsto potpisa birača, koji se kako vidimo lažiraju i falsifikiju, može podnijeti manji broj potpisa koji bi morao biti ovjeren kod notara – ističe Gvozdenović.