Pozitivni energetski efekti prevođenje dijela voda rijeke Zete u akumulaciju Krupac i spajanje akumulacija Krupac i Slano se ogledaju u povećanju udjela prosječne godišnje proizvodnje iz akumulacija u odnosu na ukupnu godišnju proizvodnju hidroelektrane (HE) Perućice sa 22 odsto na 45 odsto i do manjih gubitaka vode, navodi se u nacrtu studije lokacije, koja je na javnoj raspravi do 15. aprila. Na javnoj raspravi je istovremeno i procjena uticaja ovog projekta na okolinu.

Iskorištenost

– Bolja iskorištenost vodnog potencijala ostvarila bi se prevođenjem dijela voda rijeke Zete u akumulaciju Krupac i povezivanjem akumulacija Slano i Krupac.

Na ovaj način se stvara mogućnost upravljanja većom snagom dotoka i ostavlja veći prostor za što bolje operativno upravljanje radom HE Perućica – kaže se u nacrtu studije.
HE Perućica puštena je u pogon 1960. godine, dok je današnju fazu izgrađenosti dostigla 1976. godine. Njen se rad zasniva na korišćenju vodnog potencijala vodotoka u slivu Gornje Zete i visinske razlike od preko 500 metara (m) između Nikšićkog polja i Bjelopavlićke ravnice.

– U današnjim uslovima nije moguće u potpunosti iskoristiti ove pogodnosti obilja raspoloživih voda i izvanredan energetski pad usljed veoma složenih geoloških uslova i nedostatka akumulacionog prostora za izravnavanje proticaja – navodi se u nacrtu dokumenta.

Područje koje je obuhvaćeno lokalnom studijom obuhvata četiri lokacije.

Prva lokacija se nalazi u mjestu Zavrh, katastarska opština Miločani i KO Brezovik. Na ovoj lokaciji se planira izgradnja brane u koritu rijeke, zahvatne građevine, ulazne građevine, sifona koji povezuje zahvatnu i ulaznu građevinu, a uzvodno od mjesta zahvata, na lijevoj i desnoj obali Zete se planiraju izgraditi zaštitni nasipi.

Druga lokacija izvođenja radova je u mjestu Poklonci, KO Stuba. Na ovoj lokaciji se završava tunel Zeta – Krupac i planiraju se izgraditi izlazni portal tunela i odvodni kanal.

Treća lokacija je u mjestu Crnodoli – KO Stuba i KO Krnjača. Na ovoj lokaciji se planira početak tunela Krupac – Slano sa dovodnim kanalom, ulaznom građevinom i zatvaračnicom.

Četvrta lokacija se nalazi u mjestu Kuside, KO Kuside i na ovoj lokaciji se završava tunel Krupac – Slano. Tunel se završava izlaznim portalom i odvodnim kanalom.

Brana 

U nacrtu studije se navodi da će brana biti locirana uzvodno od ušća Miločanskog potoka u rijeku Zetu. Brana se planira izgraditi kao gravitaciona armirano betonska konstrukcija koja će se sastojati od dva prelivna polja. Na desnoj strani se planira izgraditi zahvatna građevina, koja bi se sifonom povezala sa ulaznom građevinom. Na lijevoj obali, brana se povezuje sa zaštitnim nasipom. Prelivna polja se planiraju dimenzionisati da propušte stogodišnji proticaj.

Preko prelivnog dijela brane predviđena je izgradnja čeličnog mosta. Zaštitni nasipi biće predviđeni na lijevoj i desnoj obali rijeke Zete uzvodno od brane.

Zaštitni nasipi zajedno sa branom održavaće uspor u akumulaciji u cilju prevođenja dijela voda. Za izradu nasipa bi se koristio kameni materijal iz iskopa tunela i kanala. 

HE Perućica ove godine obilježava 60 godina postojanja. Ova HE je lani ostvarila proizvodnju od 951,97 GWh, što je za 31,97 GWh ili 3,5 odsto više od plana. 

Iz Elektroprivrede je ranije saopšteno da su investicije u ovu najstariju veliku elektranu u sistemu EPCG, planirane na nivou od oko 60 miliona eura. 

Tu se podrazumijevaju i dodatni kapaciteti, ugradnja osmog agregata, kojim će se dobiti novih oko 60 megavata (MW) instalisane snage, bez štetnog uticaja na životnu sredinu.

EPCG je u septembru prošle godine potpisala kreditni aranžman sa Njemačkom razvojnom bankom (KfW), vrijedan 33 miliona eura, neophodnih za realizaciju druge faze modernizacije i revitalizacije naše najstarije velike elektrane. Tokom ove godine očekuju se i pregovori sa KfW o novom aranžmanu, vrijednom 23 miliona eura, koji će biti iskorišćeni za ugradnju osmog agregata u HE Perućica.

Tunel ispod puta Nikšić – Trebinje

U studiji se navodi da se dovodni kanal planira izgraditi u dijelu vrtača koje se nalaze na lokaciji Krupačka jama. 

Tunel Krupac – Slano sa ulaznom građevinom je planiran identično kao tunel Zeta Krupac. Pravac pružanja je sjever – jug, od mjesta Krupačka jama ka mjestu Kuside. U Kusidama prolazi ispod magistralnog puta Nikšič – Trebinje i završava izlaznim portalom na obali akumulacije Slano. 

Odvodni kanal počinje od izlaznog portala tunela i povezuje tunel sa akumulacijom.