inistar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, visoki funkcioner Demokrata, očigledno ne namjerava da „podlegne pritisku“ evropskih institucija te ispoštuje njihove preporuke i uputstva za kadriranje u MUP-u i, još više, u Upravi policije (UP), s obzirom na to da već drugu godinu za redom nema reorganizacije koja je preduslov poboljšanja prevencije korupcije i jačanja unutrašnje kontrole.

Naime, Evropska komisija (EK) i u ovogodišnjem Izvještaju o napretku Crne Gore u pristupnim pregovorima za pridruživanje

Evropskoj uniji (EU) doslovno urgira da se „hitno reorganizuju MUP i UP kako bi se ojačala prevencija korupcije i unutrašnja kontrola“.

Krajem oktobra 2024, u segmentu Borba protiv organizovanog kriminala prošlogodišnjeg Izvještaja EK, precizira se da su „prošlogodišnje preporuke djelimično su uvažene“, te da Crna Gora treba „hitno da sprovede reorganizaciju MUP/UP u oblasti sprečavanje korupcije i unutrašnje kontrole“.

Odbrana 

Ministar Šaranović je nakon objavljivanja novog Izvještaja kazao da je tim njegovog resora „u stalnoj komunikaciji s EK“, kako bi precizirali oblik reorganizacije, ali i ponovio kako je „proces provjere i osiguranja integriteta u MUP-a i UP-a bio neophodan“.

– Aktuelni menadžment pokrenuo je kontrolne mehanizme upravo kako bismo spriječili zloupotrebe i osigurali odgovornost. Danas možemo da govorimo o rezultatima koji su postignuti u provjeri i osiguranju integriteta, prije svega policijske službe. Kao starješina organa, kad dobijem mišljenje da postoje bezbjednosne smetnje za rad policijskog službenika, dužan sam da reagujem. Ako ne bih donio rješenje o suspenziji takvog službenika, počinio bih krivično djelo – rekao je on, obrazlažući svoje viđenje profesionalizacije organa koji su u njegovoj nadležnosti.

Komentarisao je i pisanja medija o političkom „vetingu“ koji sprovodi u MUP-u i UP-u, pojašnjavajući kako su „sudske instance potvrdile presude odbijanjem žalbi suspendovanih policajaca jer su neosnovane“. Kako je ustvrdio, Odjeljenje za unutrašnju kontrolu i antikorupciju „nije radilo ništa do formiranja aktuelne vlade“, te da ono sada radi na osnovu novoustavnovljenih akata. No, s obzirom na to da izvještaj ukazuje na potpuni nemar i „preskakanje domaćih zadataka“, teško se može povjerovati u izjavu ministra Šaranovića kako se reorganizacija, u stvari, isključivo odnosi na jačanje kapaciteta, te obezbjeđivanje materijalno-tehničkih sredstava za rad Odjeljenja za unutrašnju kontrolu i antikorupciju.

Koliko je sve to daleko od stvarnog stanja stvari, pokazuje još jedna u nizu preporuka o kojima nadležni ćute.

– Osigurati stabilnost u svim policijskim sektorima i direkcijama imenovanjem potpuno ovlaštenih rukovodilaca i direktora nakon objektivne i na zaslugama zasnovane procedure – precizira se u Izvještaju o napretku, ali izvještaji sa sjednica Vlade Crne Gore ukazuju da će mnogi od njih i dalje imati ograničena ovlašćenja u rukovođenju.

Stanje

Problemi sa kadrom u MUP-u i UP-u tema je koja se u Briselu, očigledno, prati s posebnom pažnjom.

U Poglavlju 24, jednom od dva najznačajnija koje se odnosi na pravdu, slobode i bezbjednost, hronološki se navode svi pozitivni i negativni koraci koje su naša država i njene institucije napravile od novembra prošle godine. Kako se precizira, preporuke EK iz 2024. su „djelimično implementirane i stoga ostaju široko važeće“. Zato očekuju da će Crna Gora u narednih 12 mjeseci, između ostalog, „ostvariti napredak u popunjavanju upražnjenih mjesta u Specijalnom policijskom odjeljenju (SPO), Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) i Višem sudu u Podgorici“, te „reorganizovati odjeljenje za posebne istražne mjere“.

– Ublažiti rizike od korupcije i infiltracije organizovanog kriminala u agencije za provođenje zakona i pravosuđe primjenom snažne politike prevencije i integriteta i pružanjem strogog sudskog odgovora na otkrivene slučajeve – stoji u izvještaju.

Iako je ministar Šaranović naveo kako se tek razmatraju načini reorganizacije u njegovom sektoru, dokument EK jasno precizira kako to treba učiniti.

– Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije i jedinica za borbu protiv korupcije MUP-a imaju preklapajuće nadležnosti i obje bi trebalo hitno reorganizovati. Odsjek za specijalne istražne metode UP-a treba reorganizovati kako bi se poboljšala efikasnost i efektivnost i smanjili rizici od curenja informacija – navodi se i u ovogodišnjem izvještaju.

Sporno je i to što aktuelni rukovodilac policije Lazar Šćepanović, kao i većina čelnika odjeljenja u UP trenutno obavljaju funkcije u svojstvu vršilaca dužnosti, „što utiče na stabilnost i održivost policijskog djelovanja i povećava rizik od političkog uplitanja“.

U svom temeljnom osvrtu, EK podsjeća na sporne prošlogodišnje izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima i posljedice takve odluke, o čemu je Pobjeda pisala u više navrata. U Izvještaju se podsjeća kako je „omogućeno zapošljavanje policajaca bez ikakvih javnih konsultacija“, te da je na tim osnovama MUP početkom ove godine pokrenuo kampanju zapošljavanja 815 policajaca.

– Crna Gora treba da osigura da tekuća kampanja za zapošljavanje bude zasnovana na zaslugama. Takođe se moraju uspostaviti proceduralne zaštitne mjere protiv neprimjerenog političkog uplitanja u organe za sprovođenje zakona – pojašnjava se u tekstu.

Podsjeća se i da su krajem jula ove godine u skupštinsku proceduru ušle za evropske institucije još manje prihvatljive izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima koje se odnose na disciplinske postupke i provjere integriteta, te da su one „povučene pod pritiskom civilnog društva“.

Ako upoređujemo preporuke EK date u prethodna dva izvještaja, i ono što najviši zvaničnici Vlade Crne Gore tvrde, izgleda da kontinuirano dolazi do „šuma u komunikacijama“. Iako na svakih nekoliko mjeseci iz MUP-a tvrde kako rade na sprovođenju svih preporuka potrebnih da bi se ispunila evropska agenda za Poglavlje 24, u kome oni imaju najveće učešće, novi izvještaj pokazuje da se posao ne završava. Samim tim što EK ponavlja praktično istu rečenicu u dva izvještaja, ukazuje da su i tokom godine stizali pozivi, pisani – manje ili više – diplomatskim jezikom, na koje je odgovoreno političkim floskulama, ali ne i sprovođenjem preporuka i reformskih aktivnosti.

Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, ministar Šaranović je ljetos lično dobio novu poruku zvaničnog Brisela u kojoj se pohvaljuju „neki pozitivni koraci“, ali i potcrtava da aktuelni pristup „ostaje fragmentiran i previše zavisan od pojedinačnih inicijativa“.

– Vjerujemo da je vaše liderstvo za ovo pitanje ključno u ovoj fazi kako bi se osigurao institucionalni integritet, promovisalo javno povjerenje i uskladio sektor unutrašnje bezbjednosti Crne Gore s očekivanjima članstva u EU. Sistemski pristup – utemeljen na transparentnosti, odgovornosti i profesionalnom integritetu – ne samo da će podržati pristupanje EU, već će i poboljšati učinak i ugled policijske službe – poručeno je Šaranoviću.

Kadrovi

Sve to otvara nova pitanja o suštini dvogodišnjeg rada čelnika MUP-a i uspjesima njegovog dosadašnjeg mandata. To da nije započeo niti jednu od traženih reorganizacija u sektorima vezanim za unutrašnju kontrolu i antikorupciju – nije novitet. Ali, izbjegavanjem da makar započene te procedure, baca sve jače svjetlo na nepravilnosti i sporne odluke koje je do sada donosio. To samo uvećava sumnje da ovako neuređen sektor bezbjednosti predstavlja savršenu osnovu za različite aktivnosti Demokrata kojima je pripao bezbjednosni sektor. U ovom trenutku, zahvaljujući čelnicima koji su (samo) vršioci dužnosti, Šaranoviću je lako da drži pod kontrolom sve sektore u svom ministarstvu. Reorganizacijom nekih segmenata, poput odjeljenja za unutrašnju kontrolu i antikorupciju, izgubio bi tu „apsolutnu moć“ nad unutrašnjim kontrolnim mehanizmima unutar policije, jer mu za izbor tih rukovodilaca nije bila potrebna prethodna saglasnost čak ni Vlade, već samo – partijskih organa.

Tako je, konkretno, početkom prošle godine na poziciju šefa Šaranovićevog obezbjeđenja stigao Vuk Vuković, osoba koja je pravosnažno osuđena zbog fizičkog zlostavljanja vlasnika ugostiteljskog lokala na Cetinju sredinom 2021. godine. Ali, to je prilično bezazlen primjer u poređenju sa držanjem Predraga Tanjevića na mjestu načelnika Odjeljenja za antikorupciju. Riječ je o spornom kadru koji je na tu poziciju imenovan 2021. godine, za vrijeme ministra Filipa Adžića (GP URA), a u čijoj biografiji dominira pravosnažna presuda iz 2019. godine za krivično djelo zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju. Dakle, prvi čovjek sektora koji se, pored ostalog, brine o integritetu policije, ima kaznenu evidenciju prema kojoj je pravosnažno osuđen na šest mjeseci zatvora, a uslovno dvije godine, i to dok je bio na šef policijskog odsjeka u Pljevljima, odakle je razriješen 2017. godine.

Zvuči nevjerovatno, ali je u Crnoj Gori veoma realno – čak i kad evropske instance „crtaju“ da takvi kadrovi ne mogu biti angažovani u sektoru bezbjednosti. Tim prije što i ovdašnje zakonske odredbe onemogućavaju da takva lica budu na pozicijama u policiji, niti da napreduju čak na mjesto načelnika Odjeljenja za antikorupciju.

S obzirom na to da je Tanjević bio Adžićev čovjek od povjerenja, a da se i u aktuelnoj političkoj „konstelaciji“ nalazi na istoj funkciji, očigledne su duboke sprege pojedinaca i partija po pitanju „zaobilaženja“ zakona, ali i izigravanja reformi umjesto prijeko potrebne realizacije.

Zbog toga obavezna reorganizacija MUP-a i UP-a, a posebno onih jedinica koje rade na suzbijanju korupcije, teško sada može dobiti epilog koji bi makar malo zadovoljo zahtjeve koji već dvije godine stižu iz EK. Čelnici bezbjednosnog sektora iz redova Demokrata imaju čak dvije mogućnosti koje idu u njihovu korist, a jedini koji će o tome odlučivati je upravo ministar Šaranović.

Reorganizacija

Naime, reorganizacija može otići u pravcu da se formiraju nova odjeljenja spajanjem dvije ili više nadležnosti postojećih jedinica. S obzirom na ekskluzivitet u odabiru načelnika, Šaranović bi mogao lako zaokružiti menadžersku strukturu odgovarajućim partijskim kadrom. Druga bi bila da se urade dobro vidljive izmjene, što zakonske, što organizacione, za koje se procijeni da bi zadovoljile evropske standarde, iako bi to značilo da će morati da ostanu bez određenog kadra.

No, sve je to malo vjerovatno, a veća je mogućnost da će se zahtjev Brisela za hitnom reorganizacijom MUP-a i UP-a, koja bi doprinijela prevenciji korupcije, ojačala unutrašnju kontrolu i podigala značaj i vidljivost unutrašnjih kontrolnih mehanizama mogla svesti na „kozmetičke promjene“. To bi Demokratama omogućilo da sačuvaju apsolutnu dominaciju nad pomenutim službama i dalje zapošljavanje po partijskim mjerilima, uključujući postavljanje rukovodilaca sa spornim biografijama – jer Vlada u tom dijelu nema nikakve ingerencije.

Urgencija EK, ipak, znači nešto sasvim drugo: da se ozbiljno pristupi formalnoj i suštinskoj reorganizaciji, čime bi Crna Gora iz višedecenijske situacije apsolutne dominacije jedne političke partije nad unutrašnjim kontrolnim mehanizmima policije, konačno krenula ka krajnje odgovornoj profesionalizaciji i jačanju nezavisnosti tog mehanizma unutar MUP-a. Istovremeno, Vlada bi imala ovlašćenje da svojim odlukama preduprijedi sporna kadriranja, poput onih s pravosnažnim presudama koji su u timu ministra Šaranovića. Takođe, dio problema može riješiti formiranje posebnog direktorata za poslove unutrašnje kontrole i korupcije, jer za imenovanja na tako visoka rukovodeća mjesta, ipak je potrebna prethodna saglasnost Vlade.