Njemačka je otkako je počela agresija na Ukrajinu već značajno smanjila zavisnost od ruske nafte, ali postoji još jedna prepreka na putu ka mogućem embargu na uvoz – rafinerija petrohemijskog kombinata u Švetu čiji je vlasnik ruski državni koncern Rosnjeft. Može li njemačka vlada da preuzme kontrolu nad njom?

To je moguće promjenom zakona o energetskoj bezbjednosti o čemu je Bundestag prvi put raspravljao u petak. Ako poslanici usvoje amandmane, država rafineriju može da stavi pod svoje starateljstvo ili čak da je ekspropriše.

Nafta do rafinerije u Švetu, koja ima ključnu ulogu u snabdjevanju istočnih djelova Njemačke, stiže preko naftovoda „Družba.“

Prije rata je 35 odsto ukupne nafte u državi dolazilo iz Rusije. U međuvremenu je taj udio pao na 12 odsto, kako je ove nedelje rekao ministar privrede Robert Habek (Habeck). I tih 12 odsto svodi se na uvoz preko rafinerije u Švetu.

Poslovni model Rosnjefta glasi – kupovati rusku naftu. Ako je Njemačka više ne želi, treba joj alternativa za Švet.

Moguće rješenje je da država rafineriju stavi pod svoje, kao što je već učinila sa njemačkom ćerkom-firmom ruskog državnog koncerna Gasprom. Tu firmu je preuzela Savezna agencija za mreže što je, međutim, bilo moguće prema spoljnotrgovinskom pravu i zato što se drugo rusko preduzeće bilo spremilo da je kupi.

Habek je uvođenje starateljstva obrazložio nejasnim pravnim odnosima i kršenjem pravila o izvještavanju.

U slučaju Rosnjefta, pravni osnov je zakon o energetskoj bezbjednosti koji predviđa i moguću eksproprijaciju. Takvu mogućnost daje i važeća verzija zakona, koji je usvojen 1975. godine zbog naftne krize. Izmjene samo treba stvari da razjasne. U predlogu zakona stoji da je eksproprijacija moguća radi sigurnosti snabdjevanja.

Zvaničnik ministarstva privrede Oliver Krišer (Krischer) je u Bundestagu rekao da je ruski predsjednik Vladimir Putin prekidom isporuke gasa Poljskoj i Bugarskoj energiju upotrebio kao oružje.

„Ali neće nas uplašiti i naša politika je da se pripremimo za slučaj zaoštravanja situacije,“ rekao je Krišer. „Što se bolje pripremimo i što smo brži, bolje ćemo da odgovorimo na krizu.“

Eksproprijacija je ipak poslednje sredstvo i ako ga država preduzme, to mora da bude pod jasno definisanim uslovima. S druge strane, ne dolazi u obzir da neko ko drži ključnu energetsku infrastrukturu ugrozi snabdjevanje.

Da se ne gubi vrijeme, izmjene zakona treba usvojiti brzo – možda već sredinom maja.

Ali odakle će u Švet da stiže nafta ako više ne iz Rusije? Moguće je preuzimanje nafte koja dolazi brodovima u poljsku luku Gdanjsk, ili one iz njemačke luke Roštok, na Baltičkom moru.