Povodom Međunarodnog dana borbe protiv policijske brutalnosti, Akcija za ljudska prava ističe da se u Crnoj Gori ova pojava nedovoljno suzbija, jer u istragama uvjerljivih prijava policijskog zlostavljanja i dalje nema neophodnog napretka, čime se ne zadovoljava međunarodni standard zabrane torture. Podsjećaju da će Crna Gora 13. maja morati da obavijesti Komitet protiv torture UN-a je li učinila bilo kakav napredak u pogledu istraživanja prijava policijske torture.

Koliko je poznato HRA, u poslednjih godinu dana nije bilo gotovo nikakvog napretka u 15 predmeta formiranih po prijavama iznuđivanja iskaza, o kojima je HRA obavijestila Komitet u aprilu prošle godine. Takođe, od 21 prijave prekoračenja policijskih ovlašćenja prilikom protesta na Cetinju tokom 4. i 5. septembra 2022. godine, do sada je procesuirana samo jedna. U odnosu na dvije prijave prekoračenja policijskih ovlašćenja prilikom protesta u Nikšiću 2021. godine, aktivan je samo jedan predmet, u kome ni nakon više od dvije i po godine nisu identifikovani policijski službenici, dok se zbog jednog slučaja zlostavljanja u Pljevljima vodi sudski postupak protiv 5 policajaca i komandira zbog pomoći učiniocu poslije izvršenja krivičnog djela. U odnosu na pet prijava zlostavljanja građana na protestu u Budvi, četiri predmeta su arhivirana, dok je u jednom došlo do optuženja policijskih službenika.

Iz HRA ponovo apeluju na državno tužilaštvo da ozbiljnije sagleda slučajeve iznuđivanja iskaza u policiji, koji ukazuju na planiranu primjenu nasilja. Nekažnjivost takvih slučajeva urušava vladavinu prava i povjerenje u državne organe. Podsjećaju da se i Evropskom komitetu za sprječavanje torture (CPT), koji je Crnu Goru posjetio u junu 2022, četvrtina ispitanih osoba u policijskom zadržavanju požalila na zlostavljanje.

Specijalna izvjestiteljka Ujedinjenih nacija o mučenju i drugim okrutnim, nečovječnim ili ponižavajućim postupcima ili kažnjavanjima, Alis Džil Edvards, zaključila je slijedeće u izvještaju koji je podnijela Savjetu za ljudska prava UN:

„Suđenja za torturu nisu prijetnja državnom autoritetu. Naprotiv, ono što ugrožava legitimitet vlasti je mučenje ljudi, odbijanje da se počinioci toga istraže i da im se sudi, kao i dopuštanje mučiteljima da ostanu nekažnjeni… Država će poboljšati svoj legitimitet ako stvarno brani istinu i pravdu, a ne ako se doživljava kao saučesnik u zločinu torture“, saopštila je ona.

Akcija za ljudska prava se pridružuje tom zaključku i integralno prenosi njenu izjavu koju će danas dostaviti i Državnom tužilaštvu Crne Gore.