Hrvatska je Crnoj Gori poslala diplomatsku notu u kojoj traži da se riješi pitanje povrata imovine hrvatskoj zajednici u toj zemlji, što je, kako ističu iz Zagreba, važno i za Crnu Goru ako želi napredovati u procesu pristupanja Evropskoj uniji, piše Večernji list.

Riječ je o 51 porodici iz Tivta, koja do danas nije dobila nikakvu naknadu za imovinu oduzetu njihovim porodicama koje su je posjedovale vjekovima. Na području Dobrote hrvatskim porodicama imovina je oduzeta devedesetih godina prošlog vijeka.

Hrvatska nota upozorava da su pripadnici autohtone hrvatske manjine u Crnoj Gori, uprkos sudskim odlukama, i dalje suočeni s diskriminacijom kada je riječ o povratu njihove imovine, dok se istovremeno imovina pripadnika drugih naroda vraća, piše ovaj list.

Pitanje restitucije imovine, podsjećaju, ključan je dio poglavlja 23 pristupnog procesa Crne Gore za EU, koje se tiče temeljnih prava. Evropska komisija je informisana o problemima i prati slučaj, a bez rješenja pitanja imovine, poglavlje se neće zatvoriti, što može usporiti napredak Crne Gore ka članstvu u EU.

Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske izražava svoje poštovanje Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore i, nastavno na notu broj 9050/2024 od 25. novembra 2024. godine i kasniju diplomatsku komunikaciju između Republike Hrvatske i Crne Gore s ciljem rješavanja otvorenih pitanja, ovim putem još jednom ističe potrebu rješavanja pitanja povraćaja imovine, što je od posebne važnosti za pripadnike hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori, navodi se.

Ministarstvo takođe podsjeća da je rješavanje pitanja vlasničkih prava ključno i u kontekstu obaveza Crne Gore iz pristupnog procesa, posebno u poglavlju 23 (Pravosuđe i osnovna prava), u kojem je pitanje restitucije jedno od mjerila za zatvaranje tog poglavlja. Ministarstvo stoga i ovim putem skreće pažnju na probleme na koje ukazuju pripadnici hrvatske manjine u Crnoj Gori te izražava očekivanje da će sva pitanja vlasničkih prava biti riješena na nediskriminatoran način i bez daljeg odlaganja.

U tom kontekstu, Ministarstvo ukazuje na probleme sa kojima se suočavaju hrvatske porodice iz Tivta, kojima je 1959. godine oduzeta zemlja. Prema informacijama članova 51 porodice iz Tivta, za oduzetu imovinu nikada nijesu primili nikakvu naknadu. Pokrenuli su sudski spor, a presudama Osnovnog suda u Kotoru iz 2013. godine, koje je potvrdio Viši sud u Podgorici 2014. godine, pravosnažno je presuđeno u njihovu korist, ali vlasnici još uvijek nijesu uspjeli da upišu svoje pravo svojine pred nadležnim organom Crne Gore.

Budući da su vlasnici te zemlje isključivo hrvatske nacionalnosti, neizvršavanje pravosnažne sudske odluke o povraćaju ili pravičnoj naknadi za oduzetu zemlju 51 hrvatskoj porodici na području Opštine Tivat (katastarska opština Mrčevac), naročito u poređenju sa postupanjem u sličnim predmetima kada je riječ o pripadnicima drugih nacionalnih manjina, vodi ka zaključku da se radi o diskriminatorskim postupcima prema hrvatskoj nacionalnoj manjini, ističe se.

Jednaka zabrinutost

Jednako zabrinjava i odnos prema hrvatskim porodicama iz Kotora i drugih mjesta u Boki, kojima je oduzeta imovina, naročito tokom devedesetih godina prošlog vijeka, uključujući opštine Dobrota, Kavač i Škaljari. Na njihove posjede su se katastarski upisale osobe koje ni ne poznaju niti imaju ikakvu vezu sa porodicama, dok sudskim procesima za povraćaj imovine nije postignut nikakav rezultat.

Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske očekuje od nadležnih institucija Crne Gore hitno postupanje u ovim i drugim predmetima povraćaja imovine, te očekuje da postupci nadležnih organa Crne Gore budu nediskriminatorski u odnosu na hrvatsku manjinu, sprovedeni u skladu sa evropskim standardima i završeni u razumnom roku.

Kako zaključuju, ministarstvo vanjskih i evropskih poslova će nastaviti pažljivo da prati ovo pitanje u okviru bilateralnog dijaloga, kao i u okviru pristupnog procesa Crne Gore, podsjećajući da su pitanja vladavine prava i osnovnih prava ključna za napredak u tom procesu.