Poslednjih godina država je stavila akcenat na proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije (OIE), pa su tako izgrađene solarne i vjetroelektrane (VE i SE), ali i dalje preko 80% proizvedene električne energije dolazi iz proizvodnih „tradicionalnih“ objekata, odnosno termoelektrane (TE) Pljevlja i dvije hidroelektrane (HE) Perućica i Piva.

To pokazuje izvještaj Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN) za prošlu godinu koji se nalazi u skupštinskoj proceduri.

Prema izvještaju, Crna Gora je prošle godine proizvela preko tri hiljade gigavat časova (GWh) električne energije.

– U Crnoj Gori proizvedeno je 3.235,09 GWh električne energije, a uočava se da je u 2022. godini proizvodnja TE Pljevlja dominantna u energetskom miksu i predstavlja 44,95% ukupno ostvarene proizvodnje. Udio obnovljivih izvora energije i visokoefikasne kogeneracije u ukupnoj proizvodnji električne energije u 2022. godini iznosio je 55,05 odsto – navodi se u izvještaju.

Takođe, u izvještaju stoji i da u proizvodnji električne energije HE Perućica učestvuje sa preko 22%, dok HE Piva čini 17,27% proizvedene energije. Vjetroelektrane (VE) Krnovo i Možura učestvovale su sa nepunih 10% proizvodnje, tačnije 9,97%, dok je udio struje proizvedene od strane malih hidroelektrana (mHE) iznosio 5,56%. Udio proizvodnje koji je prethodne godine dobijen od strane solarnih elektrana iznosio je zanemarljivih 12%.

Crna Gora i dalje nema nijedno veće fotonaponsko postrojenje. Čak i projekat Briska gora, na kojem Elektroprivreda Crne Gore radi s Fortumom iz Finske, i dalje čeka na konkretne korake. Ipak, jedna solarna elektrana jeste u izgradnji. Projekat je za 47 megavata na tlu i krovovima u krugu nekadašnje Željezare Nikšić, koju je EPCG preuzeo početkom godine od turske Tosjali grupa. Prva faza je proizvodnja deset megavata.

EPCG takođe ima u planu da instalira dvije solarne elektrane na svojim branama Slano i Vrtac kod Perućice, najveće hidroelektrane u zemlji. Ukupni kapacitet bi bio 3,7 megavata. Vlada je ova dva projekta uvrstila u prioritetne investicije. Takođe, u Crnoj Gori u planu je i izgradnja nekoliko privatnih solarnih elektrana širom države, koje bi trebale znatno da povećaju udio proizvedene energije na ovaj način. U planu je izgradnja solarnog parka u Šavniku snage 220 megavata, kao i solarne elektrane na Cetinju snage 225 megavata. U planu su i izgradnje solarnih elektrana u Nikšiću i Cetinju. Početkom ove godine, Vlada je podsjećamo, snizila stopu PDV-a na solarne panele.