Demokratska narodna partija (DNP) Milana Kneževića saopštila je juče da napušta Vladu i vlast u glavnom gradu, ali ne i funkcije koje njen ili njoj blizak kadar pokriva u državnim i podgoričkim preduzećima i ustanovama, poručivši da su njeni ljudi na pozicije došli po zaslugama i da šef Vlade Milojko Spajić može da ih se “riješi”.

Funkcioneri i članovi DNP-a, ali i ljudi bliski toj stranci i njenom lideru Kneževiću, pokrivaju značajne pozicije u velikim državnim firmama i Vladinim resorima. Između ostalog – predsjednik Odbora direktora “Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje” je Zoran Lakušić, na čelu Odbora direktora “Aerodroma” je Jelena Maraš, prvi čovjek Odbora direktora “Monteputa” je Aleksandar Dožić, izvršni direktor “HTP Budvanska rivijera” je Jovica Gregović, izvršna direktorica “Željezničkog prevoza” je Dragana Lukšić, istu funkciju u “Željezničkoj infrastrukturi” pokriva Marina Bošković, član Odbora direktora “Luke Bar” je Željko Miladinović, funkciju državne sekretarke Ministarstva zdravlja obavlja Slađana Perišić…

Knežević je juče, odgovarajući na pitanje da li će DNP napustiti funkcije “po dubini”, kazao da su njihovi funkcioneri postavljeni na pozicije “meritokratski” i da Spajić može da ih smijeni.

“Imajući u vidu da su potpredsjednik Vlade Milun Zogović i ministarka saobraćaja Maja Vukićević najavili ostavke, a danas (juče) ih podnijeli i uputili ih Skupštini, jasan vam je naš odnos prema funkcijama ‘po dubini’”, poručio je on.

Jedan od učesnika razgovora o raspodjeli funkcija “po dubini” uoči izbora Spajićeve izvršne vlasti krajem oktobra 2023. godine, objasnio je “Vijestima” da je u tome učestvovala koalicija Za budućnost Crne Gore (ZBCG), koju s DNP-om čini Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića, te da su te dvije stranke potom između sebe dijelile pozicije.

Iz Vlade juče nisu odgovorili na pitanje redakcije da li će izvršna vlast smjenjivati kadar DNP-a.

Predsjedništvo DNP-a prihvatilo je juče ostavke Vukićević i Zogovića na funkcije u Vladi, nakon što izvršna vlast dan ranije nije podržala njihove identitetske zahtjeve – uvođenje srpskog jezika kao službenog, mijenjanje Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi bilo uvedeno dvojno državljanstvo sa Srbijom), te normiranje trobojke kao “narodne zastave”. Uz to, DNP je tražio i dijalog o pitanju izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.

Značajne pozicije i u Podgorici

Kad je riječ o kadru DNP-a u podgoričkoj vlasti, Knežević ih juče nije pominjao. Pozicije koje pripadaju toj partiji su Komunalna policija (načelnik službe Radenko Radenović), Turistička organizacija (TO) Podgorice (direktor TO Dragan Grnović), Kulturno-informativni centar “Budo Tomović” (vršiteljka dužnosti direktorice Marijana Zečević), a DNP “pokriva” i poziciju sekretara Skupštine Glavnog grada. Tu funkciju doskoro je obavljao Miloš Giljen, koji je podnio ostavku krajem prošle godine.

Kneževićevoj stranci pripada i direktorska pozicija u preduzeću “Tržnice i pijace”, koju trenutno pokriva Ivan Bojović. Prema nezvaničnim informacijama lista, Bojović formalno ne pripada nijednoj stranci.

Kako je “Vijestima” nezvanično objašnjeno, tamo gdje partije imaju direktora, imaju i većinu u odborima tih preduzeća ili ustanova.

Na jučerašnjoj konferenciji za medije Knežević nije htio da odgovara na pitanja novinara “Vijesti”, a ta partija nije odgovorila na upite lista poslate elektronskom poštom – da li će napustiti pozicije “po dubini” u Podgorici, da li će inicirati razrješenje čelnika Glavnog grada Saše Mujovića ili skraćenje mandata gradskom parlamentu, te hoće li napustiti vlast i u ostalim opštinama u kojima je čine sa Spajićevim Pokretom Evropa sad (PES).

Odgovarajuči na pitanje da li će smjenjivati kadar DNP-a, iz vrha podgoričke vlasti „Vijestima“ je nezvanično rečeno da će „biti vremena da se priča o tome“.

Izlazak DNP-a iz Vlade neće ugroziti njen opstanak, jer će Spajićev kabinet, bez “ruku” DNP-a u parlamentu, imati podršku 48 poslanika (najmanje 41 potreban je za većinu). Međutim, izlazak iz vladajuće koalicije u Podgorici dovodi u pitanje opstanak vlasti u glavnom gradu. No, to ne znači njen automatski pad, sve i ako DNP-u ne bi bila pronađena “zamjena” u podgoričkoj opoziciji. Da bi vlast bila srušena, morao bi da se skrati mandat lokalnom parlamentu ili da se Mujović razriješi.

“Knežević zna da mu zakon štiti ljude”

Koordinator Centra za građanske slobode (CEGAS) Boris Marić rekao je “Vijestima” da je fenomen funkcija ‘po dubini’ posljedica zloupotrebe sistema. Objasnio je da su sve partije dijelile mjesta ‘po dubini’, koja su po Zakonu o državnim službenicima i namještenicima profesionalna i koja ne bi smjela da se dijele nikakvim koalicionim sporazumima.

“Nijedna nadležna institucija – tužilaštvo, Agencija za sprečavanje korupcije, Uprava policije – nisu reagovali i pokrenuli određene potrebne zakonske postupke, jer partije otvoreno krše zakon kojim su ta mjesta predviđena da budu profesionalna”, kazao je on, poručivši da su politička mjesta uglavnom u državnoj upravi i organima, te da se “završavaju” ministarskim pozicijama i funkcijama državnih sekretara.

Prema njegovim riječima, za sve ostalo, postoji konkurs i ljudi bi trebalo da budu izabrani po profesionalnim karakteristikama. Zakonom o državnim službenicima i namještenicima propisano je da državni službenik vrši poslove politički neutralno i nepristrasno, u skladu s javnim interesom, te da je dužan da se uzdržava od javnog ispoljavanja svojih političkih uvjerenja.

“… I sad Knežević kaže: ‘To su bile moje preporuke, njih sad zakon štiti, teško možete da ih smijenite, ja neću time da se bavim, da li su oni za mene ili nisu, to me ne interesuje, to prepuštam onome koji se time bavi’”, ilustrovao je Marić.

Napomenuo je da “svi znaju” da su mnogi konkursi bili “profanisani” uticajem stranaka, te da je partijska pripadnost bila dominantna kod izbora kadra, dodavši da će se, dok god postoji takva praksa vezano za kadrovanje u državnoj upravi, uvijek ponavljati ista situacija.

“To je nešto što je očekivana posljedica nezakonitog i lošeg postupanja i uspostavljanja loše prakse, kad je angažovanje, postavljenje i zapošljenje u državnim organima u pitanju”, podvukao je sagovornik.

Prećutno razumijevanje NSD-a

Knežević je juče na konferenciji za medije kazao da ga je Predsjedništvo stranke zadužilo da u što skorijem roku inicira razgovor s liderom NSD-a Mandićem o daljoj budućnosti koalicije ZBCG. Naveo je da će mu odnosi s Mandićem ostati prijateljski iako dođe do raskida koalicije.

Na pitanje da li je bilo naznaka da će i NSD za njima napustiti vlast, lider DNP-a je odgovorio da je to pitanje za NSD i njihove stranačke organe.

“Mi smo imali razgovore pred (prekjučerašnju) sjednicu Vlade, kolega Mandić i ja, ali o tome nismo razgovarali”, poručio je.

Mandić je na sjednici parlamenta posljednjeg dana prošle godine kazao da su NSD i DNP koalicioni partneri, ali različite političke organizacije, dok je početkom januara, govoreći o zahtjevima DNP-a, rekao da ih podržava, ali dodajući:

“Ja sam sa 60 godina zagovornik racionalnog izbora. Sve u svoje vrijeme.”

Na pitanje koliko će napuštanje Vlade i vlasti u Podgorici štetiti DNP-u, Boris Marić je odgovorio da je to teško procijeniti u ovom trenutku, te da će umnogome zavisiti od karaktera njihovog odnosa s NSD-om.

“Puno će zavisiti od toga, pošto, kako sad stvari stoje, NSD ostaje u vlasti, a DNP izlazi. To ne mora samo po sebi da znači lošu političku poziciju, jer to su partije koje su već dugo na političkoj sceni – nekoliko izbornih procesa su uspješno ili relativno uspješno prošli zajedno. Samo po sebi ovo ne mora da znači ništa negativno”, kazao je on.

Ocijenio je da mu potez DNP-a više liči na pripremu za izbornu kampanju, podsjetivši da će se parlamentarni izbori održati za nešto više od godinu dana, te da je to “vrlo kratko vrijeme u politici”.

DNP se, prema njegovim riječima, pozicionirao kao oponent, iznijevši osnovu svoje političke kampanje kao – antagonističku.

“… S druge strane imamo Mandića. Vidjećemo kako će to sve da izgleda. Čitav taj sistem, ‘dobar i loš policajac’ – ne mislim da je dogovorena strategija. Ali u svakom slučaju, ima nekog prećutnog razumijevanja. Sigurno nije to saglasje, nije to u svemu neka koordinirana politika i jedinstvo cilja, ali postoji prećutno razumijevanje i jak zajednički politički interes”, istakao je sagovornik.

Iz NSD-a nisu juče odgovorili na pitanja “Vijesti” kakav je njihov stav povodom poteza DNP-a, te da li misle da njihova koalicija s tom strankom može da egzistira ako je jedna partija u vlasti, a druga u opoziciji.

Iz NSD-a je juče saopšteno da je njihov visoki funkcioner i prvi čovjek Nikšića Marko Kovačević na “Svetosavskom balu” koji je ta partija organizovala u Nikšiću, kazao da je osnovni zadatak NSD-a da se kroz tu stranku “srpski narod u Crnoj Gori izbori za veći politički uticaj i političku moć”, poručivši da se taj cilj ne može ostvariti “tako što ćemo smanjivati našu moć i naš uticaj, već tako što ćemo to povećavati”.

Mandić je na istom događaju istakao da se “današnje bitke ne dobijaju samo srcem, već pameću”, te da je neophodno razumjeti vrijeme u kom se živi. Podsjetio je da je, prvog dana kada je biran za šefa Skupštine, rekao da “različiti putevi vode ka istom cilju”, ali da su se on i njegovi saradnici odlučili za put koji je “najpametniji, najmanje riskantan i koji obezbjeđuje sigurnu pobjedu”.

Turbulencije vode ka rekonstrukciji

Upitan da li misli da će Vlada tražiti nove koalicione partnere ili da će upražnjenje pozicije aktuelni saveznici podijeliti među sobom, Marić je ocijenio da je to otvoreno pitanje, te da izvršnoj vlasti realno nisu potrebni novi partneri “jer ima stabilnu podršku u Skupštini”.

“A da li će oni naći za shodno da eventualno traže nove partnere, da li očekuju možda neke nove turbulencije… Jer, mi ne znamo što će biti ishod razgovora Knežević – Mandić. To bi već bilo jedno veliko iznenađenje (da NSD napusti Vladu)… Ako ova situacija ostane, malo je vjerovatno da će oni tražiti nove partnere”, naveo je on.

Marić je naglasio da bi se, ako bude najave “većih turbulencija”, otvorila priča o eventualnoj ozbiljnijoj rekonstrukciji Vlade.

“Jer vi možete imati jednu situaciju da PES može da napravi određenu većinu i bez ZBCG-a i Demokratske partije socijalista. Ona i dalje postoji, ta većina koja je moguća. To bi mogao da bude neki odgovor ako se budu najavljivali neki veći potresi ili opstrukcije rada Vlade”, kaže sagovornik.

Klub poslanika DNP-a će, kako je zaključeno na sjednici njihovog predsjedništva, aktivno učestvovati u radu skupštinske radne grupe “koja još nije formirana, a koja bi valjda trebalo da se bavi identitetskim temama”. Najavili su i da će u ponedjeljak u skupštinsku proceduru predati predlog izmjena i dopuna Zakona o državnim simbolima kojim će predložiti normiranje “istorijske trobojke kao narodne zastave”, dodavši da će do početka redovnog zasjedanja predati u skupštinsku proceduru predlog izmjena i dopuna Zakona o crnogorskom državljanstvu.

Knežević je rekao da je Spajić neprihvatanjem njihovih zahtjeva poslao poruku da ne želi DNP u Vladi. Svima je jasno, kako je kazao, da nikad ne bi došlo do konsenzusa o pitanju jezika.

Lider DNP-a na presu nije pominjao jedini zahtjev koji nije identitetski – pokretanje dijaloga vezano za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.

Nakon što je 30. decembra prošle godine policija u Botunu izvela akciju kojom je prekinula dvomjesečni protest mještana tog zetskog naselja protiv plana da se tu izgradi kolektor, Knežević je rekao da će predložiti predsjedništvu DNP-a izlazak iz “krvave Vlade”, te da će, ako to partijsko tijelo ne prihvati njegov predlog, podnijeti ostavke na poslaničku funkciju i mjesto šefa partije.