IJZ: U Crnoj Gori od akutnog koronarnog sindroma godišnje oboli više od 1.000 osoba

    1 godina pre 314 pregleda Izvor: dan.co.me

Foto: Pixabay –

Obilježavanje Svjetskog dana srca ima za cilj da ukaže populaciji da i pored toga što su oboljenja srca i krvnih sudova preventabilnog karaktera i dalje predstavljaju osnovni uzrok obolijevanja i prijevremenog umiranja.

-Ove bolesti odnose 17,9 miliona života svake godine i učestvuju sa 31% u strukturi svih smrtnih slučajeva u svijetu. U Evropi, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, bolesti srca i krvnih sudova učestvuju sa preko 50% u ukupnom mortalitetu, a od toga polovina umire od akutnog koronarnog sindroma- navode iz IJZ.

Ovogodišnja globalna kampanja Svjetske kardiološke federacije za Svjetski dan srca se obiljležava pod sloganom „Koristi srce,upoznaj srce“.

Podaci Instituta za javno zdravlje Crne Gore pokazuju da u Crnoj Gori od akutnog koronarnog sindroma (AKS) – akutni infarkt miokarda i nestabilna angina pektoris – godišnje obolijeva više od 1.000 osoba koje su  najčešće u radno-aktivnoj dobi, te komplikacije bivaju usložnjene ekonomskim implikacijama (komponentama).

– Prema poslednjim dostupnim podacima Registra akutnog koronarnog sindroma broj slučajeva obolijevanja od ove bolesti iznosio je 1420. Polna distribucija oboljelih ukazuje na veću zastupljenost muškaraca u strukturi obolijevanja od AKS, jer podaci pokazuju da je prijavljeno 892 slučaja AKS muškog pola (63%) i 528 slučajeva AKS ženskog pola (37%). Broj umrlih od AKS iznosio je 214, pri čemu je skoro dva puta više umrlo osoba muškog pola (63.6%) u odnosu na osobe ženskog pola (36.4%). Najviše umrlih, njih 75.2%, pripadalo je starosnoj grupi iznad 65 godina. Osnovni uzrok smrti je kod 95,8% osoba bio akutni infarkt miokarda, dok je 4,2% umrlo od nestabilne angine pektoris- navode iz IJZ-a.

Kardiovaskularne bolesti (KVB) klinički se manifestuju, najčešće u srednjem i starijem životnom dobu, nakon mnogo godina nezdravog načina života (nezdrava ishrana, fizička neaktivnost, upotreba duvana, štetna upotreba alkohola) i prisustva faktora rizika (povišena vrijednost masnoće u krvi, povišen krvni pritisak, povišena vrijednost šećera u krvi, prekomjerna težina).

– Međutim, sve češće se ova oboljenja evidentiraju i kod pripadnika populacije mlađe životne dobi. Dokazano je da prestanak upotrebe duvana, smanjenje soli u ishrani, konzumiranje više voća i povrća, redovna fizička aktivnost i izbjegavanje štetne upotrebe alkohola smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti. Ključnu ulogu za motivisanje ljudi da usvoje i održe zdravo ponašanje imaju zdravstvene politike koje bi bile usmjerene na stvaranje povoljnog okruženja koje bi podržalo izbor zdravih životnih stilova. Srce je jedini organ koji možemo čuti i osjetiti. Ono je prvi i posljednji znak života. Jedna je od rijetkih stvari koja ima potencijal da ujedini sve nas kao ljude. Ovo je prilika da svi zastanu i razmisle kako najbolje da iskoriste srce za čovječanstvo, za prirodu i za sebe- navode iz IJZ-a.

Širom svijeta široko varira pristup liječenju i podršci za bolesti srca i krvnih sudova. Preko 75% smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti se dešava u zemljama sa niskim i srednjim prihodima, ali pristup liječenju može biti problem bilo gdje.

– Uključujući se u globalne događaje kao što je Svjetski dan srca, kao i lokalne aktivnosti, osnaženi smo da širimo svijest i pomažemo da se promijeni život čitavog čovječanstva. Zagađenje vazduha je odgovorno za 25% svih smrtnih slučajeva od KVB, odnoseći 7 miliona ljudskih života godišnje.  Svako od nas može doprinijeti zdravijoj planeti na svoj način, bilo da se radi o neposrednijim radnjama poput hodanja ili vožnje bicikla umjesto putovanja automobilom ili dugoročnijim naporima, kao što je podrška unapređenju mjera o čistom vazduhu i zaštiti životne sredine- ističu iz IJZ-a.

Stres može udvostručiti rizik od srčanog udara. Vježbanje, meditacija i dovoljno kvalitetnog sna pomažu u smanjenju nivoa stresa. Odupirući se štetnim uticajima i lošim navikama koje izazivaju stres, možemo maksimalno povećati zdravlje našeg srca.

– Institut za javno zdravlje Crne Gore podržaće Svjetski dan srca promovisanjem ovog događaja na Sajmu medicine  kroz ključne poruke kao i  na svom sajtu i putem društvenih mreža. Izazivamo vas da, bar na ovaj dan hodate, trčite ili vozite bicikl u vašem gradu rutom koja bi bila u obliku srca. Koju god udaljenost da pređete, svaki korak je važan za zdravlje vašeg srca- navode iz IJZ-a.