IJZ upozorava: Preko 40% odraslog stanovništva u CG prekomjerno uhranjeno

    3 godine pre 343 pregleda Izvor: ijzcg

Iz IJZ CG podsjećaju da su se stope gojaznosti gotovo utrostručile od 1975. godine, a kod djece i adolescenata su se povećale gotovo pet puta, pogađajući ljude svih starosnih dobi iz različitih društvenih grupa u razvijenim i zemljama u razvoju. Gojaznost je glavni faktor rizika za razne nezarazne bolesti (NCD), kao što su dijabetes tipa 2, kardiovaskularne bolesti, hipertenzija i moždani udar, kao i različiti oblici raka.

Prema posljednjim podacima o uhranjenosti odraslog stanovništva u Crnoj Gori, preko 40 % je prekomjerno uhranjeno ili gojazno. Kada su školska djeca u pitanju, šesti smo u Evropi od zemalja koje su sprovele istraživanje za dječiju gojaznost prema metodologiji Svijetske zdravstvene organizacije (njih 40). 

Iz IJZ napominju da su osobe sa gojaznošću marginalizovane i često okrivljene zbog svog stanja – uključujući ljekare, donosioce odluka i druge koji ne razumiju u potpunosti uzroke gojaznosti. To je često složena kombinacija prehrambenih, životnih, genetskih, psiholoških, sociokulturnih, ekonomskih i ekoloških faktora. Jedna od poruka ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja je da je vrijeme je da prekinemo krug sramote i krivice i preispitamo naš pristup rješavanju ovog složenog globalnog javnog zdravstvenog problema.

„Zajedno možemo napraviti razliku. Mnogo toga možemo učiniti, uključujući ograničenje stavljanja na tržište hrane i pića sa visokom količinom masti, šećera i soli; oporezivanje slatkih pića i omogućavanje boljeg pristupa zdravoj hrani. U našim gradovima moramo napraviti prostor za bezbjednu šetnju, vožnju biciklom i rekreaciju. Moramo svoju djecu naučiti zdravim navikama od ranog djetinjstva“, poručuju iz IJZ CG.

Institut za javno zdravlje Crne Gore reaguje na globalnu krizu gojaznosti na mnogim frontovima, uključujući praćenje trendova i prevalencije gojaznosti kroz istraživanje o dječjoj gojaznosti koje je sprovedeno uz podršku SZO. Takođe, tu je i učestvovanje u izradi strateških dokumenta i vodiča za ishranu predškolske i školske djece, ali i edukacija i savjetovanje opšte populacije, kao i vulnerabilnih kategorija poput djece, mladih, trudnice, osoba sa hroničnim oboljenjima. IstičU i rad u Savjetovalištu za pravilnu ishranu, saradnju sa Vladinim i nevladinim sektorom u zajedničkom cilju da se trend gojaznosti zaustavi.