U objašnjenju Crnogorskog elektroprenosnog sistema, koje je „Dan” objavio juče u tekstu „Trasu da lekovoda promijenila Vlada”, ne opovrgava se nijedna činjenica koja dokazuje pravno nasilje u vezi sa gradnjom dalekovoda kroz zaštićeno područje kanjona Tare i centralni dio naselja Đuđevića Tara, kazao je diplomirani inženjer elektrotehnike Branislav Ostojić, koji je i predstavnik mještana Đurđevića Tare.

O transparentnosti i javnosti postupka koji je prethodio spornom trasiranju dalekovoda govori i činjenica da sam kao glavni inžinjer za zaštitu životne sredine, a prije toga glavni inžinjer za visokonaponska ispitivanja u CGES-u, nakon učešća u radu tima stručnjaka izvan Crne Gore, koji su autori studije izvodljivosti, a kojom je predložen koridor kroz zaštićeno područje kanjona rijeke Tare podudaran sa koridorom u Planu posebne namjene za Durmitorsko pod ručje, bio isključen iz postupka. Tako da za takozvane ,,javne rasprave” i sve u vezi sa promje-nom trase nijesam znao, ni kao stručno lice, a još manje kao potencijalno oštećeni građanin. Pravno nasilje koje se pripremalo u CGES-u bio je razlog zbog koga sam nakon 27 godina in-ženjerskog staža u EPCG-u i CGES-u sporazumno prekinuo radni odnos sa CGES-om i prijavio se kao nezapošljeno lice na biro rada – naveo je Ostojić.

On je, kako je kazao, podnio krivičnu prijavu na 22 stranice Specijalnom tužilaštvu, koja je, smatra, neosnovano odbačena.

Nepobitna je činjenica da je izbor trase suprotan Detaljnom prostornom planu, jer se trasa postojećeg dalekovoda neuporedivo manje snage i nižeg naponskog nivoa ne nalazi u cjelosti u tom koridoru, što znači da izlazi iz zahvata plana. Izbor trase po trasi postojećeg dalekovoda, koji su napravili projektanti CGES-a, suprotan je obavezujućim smjernicama u samom DPP-u. Dokaz da trasa izlazi iz zahvata plana je dat u DPP-u gdje se u tekstualnom dijelu dokumenta (strana 114 stav 3) navodi da je osa koridora koji je širok 1.000 metara udaljena od trase po-stojećeg dalekovoda koji se demontira i do 600 metara, pa je, imajući u vidu da je osa, po definiciji jednako udaljena od granica koridora, jasno da je trasa dalekovoda koji se demontira 100 metara izvan koridora kojim je ograničen zahvat plana – naveo je Ostojić.

On je podsjetio i da je Upravni sud poništio više rješenja o eksproprijaciji, ali da je građevinska dozvola, uprkos tome izdata 5. novembra 2014, suprotno zakonima o eksproprijaciji i ure-đenju prostora i izgradnji objekata.

– CGES kao investitor i vlasnik dalekovoda koji cijelom svojom dužinom, u slučaju 400kV dalekovoda na pojasu širine 60 metara, ograničava Ustavom garantovno pravo vlasnika zemlji-šta i na taj način im pravi štetu, po tom osnovu plaća nadoknadu isključivo za površinu koju zauzima stubno mjesto što je oko jedan odsto površine na kojoj je ograničeno pravo svojine – naveo je on.

Ostojić je istakao da je jedini način da se očuva javni interes, a objekat od državnog značaja izgradi u skladu sa zakonom, da se prostorni plan za objekat usaglasi sa planom prostora zašti-ćenog područja NP Durmitor sa kanjonom rijeke Tare, što potpisnici peticije i mještani naselja Đurđevića Tara traže.

Prema Planu posebne namjene za durmitorsko područje, koridor za dalekovod udaljen je od mosta na Đurđević Tari oko pet kilometara, tako da se može odabrati trasa koja sa mosta kao glavnog vidikovca nije vidljiva i koja ne prolazi kroz naselja Đurđevića Tara i Lever Tara. CGES nije argumentovano osporio nijedan od navoda iz pritužbe ombudsmanu 189 građana jer su paušalne i neargumentovane ocjene da je sve u skladu sa zakonom u sukobu sa činjenicama – naveo je on.

Ostojić je naglasio i da se nadoknada štete u svim varijantama podrazumijeva za ukupnu površinu na kojoj su svojinska prava ograničena a ne samo na na jedan odsto od te površine, koju zauzima stubno mjesto.

Eksproprijacija nije završena

– Konsultacije na terenu u julu prošle godine kojima sam sa još nekoliko zabrinutih građana prisustvovao, a na koje se pozivaju predstavnici CGES-a nijesu pokazale nejedinstvo u stavovi-ma koje u CGES-u priželjkuju, osim ako pod tim ne podrazumijevaju spremnost jednog od suvlasnika parcele koja se dijelom nalazi izvan zahvata plana da svoj dio ustupi uz pravednu na-doknadu bez obzira na činjenicu da li je njegov dio izvan ili u zahvatu planu. Zbog protivljenja drugih suvlasnika eksproprijacija nije završena ni u ovom slučaju – istakao je Ostojić koji je naglasio i da eksproprijacija nije završena ni za stubna mjesta, ni nakon tri godine.