Ispod PROSJEKA: Na sjeveru Crne Gore najniža stopa PREDŠKOLSKOG OBRAZOVANJA

    5 godina pre 511 pregleda Izvor: kolektiv.me

U okviru proslave 30-godišnjice Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djeteta, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Osama Kogali, pomoćnik direktorice Uprave za statistiku Vuk Čađenović i pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje dr Senad Begić, u srijedu 16. oktobra u 11:00 sati, u Hotelu Berane u Beranama, na regionalnoj konferenciji predstavili su ključne nalaze MIKS istraživanja višestrukih pokazatelja stanja prava djece i porodica u Crnoj Gori sprovedenog tokom 2018. godine.

Radi se o najvećem istraživanju poslije popisa koje se, uz podršku UNICEF-a, sprovodi širom svijeta svakih pet godina, s ciljem prikupljanja statistički pouzdanih i međunarodno uporedivih podataka po nizu pokazatelja u oblastima zdravlja, obrazovanja, razvoja djece i uslova života djece i porodica.

„Rezultati ovog istraživanja pomoći će nam da saznamo kako na bolji način da planiramo i djelujemo s ciljem da unaprijedimo okruženje djece“, istakao je pomoćnik direktorice Uprave za statistiku Vuk Čađenović.

U Beranama su na regionalnoj konferenciji predstavljeni ključni nalazi ovog istraživanja za sjeverni region Crne Gore koji pokazuju da je situacija na sjeveru bolja nego u drugim regionima kada je riječ o dojenju i vakcinaciji djece. Naime, u ovom dijelu Crne Gore je najveća stopa dojenja – 39 odsto beba su podojene tokom prvog sata nakon rođenja na sjeveru Crne Gore, što je 15 procentnih poena više u odnosu na nacionalni prosjek (24%).

Na sjeveru roditelji manje oklijevaju kada je u pitanju vakcinacija djece. Samo 15 odsto majki djece mlađe od 5 godina je u nekom trenutku u sjevernom regionu odbilo da vakciniše svoju djecu iz raznih razloga – uglavnom zato što su djeca u tom trenutku bila bolesna, ali i zbog sumnji u pogledu vakcina. Ovaj procenat na sjeveru je niži od nacionalnog prosjeka (27%) za 12 procentnih poena.

„Bez obzira što su mnogi indikatori vezani za zdravstveno stanje, navike i ponašanja u vezi sa zdravljem znatno bolji u sjevernom regionu nego u ostatku države, takva situacija, nažalost, nije slučaj kada se radi o testiranju na HIV. Uprkos postojanju razvijene mreže i servisa za besplatno, dobrovoljno i anonimno testiranje i savjetovanje o HIV-u, na sjeveru države je ovu mogućnost iskoristilo samo 0,9% ispitivanih muškaraca i 0,2% ispitivanih žena starosti 15-49 godina.

Zahvaljujući podacima iz MIKS-a, zdravstvenom sistemu je jasno šta je potebno uraditi i koje je promjene neophodno izvršiti kako bi se povećala iskoršćenost postojećih servisa i unaprijedilo testiranje i rano otkrivanje HIV infekcije koje je ključ uspješne sekundarne prevencije i ranog započinjanja terapije“ poručio je pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje dr Senad Begić.

Procenat djece koja pohađaju predškolsko obrazovanje na sjeveru niži je od nacionalnog prosjeka za 17 procentnih poena – nešto više od jedne trećine djece u sjevernom regionu (37%) ide u vrtić, dok na nivou cijele zemlje to radi svako drugo dijete (53%).

Kao i prethodno, ovo MIKS istraživanje uključilo je posebnu anketu za domaćinstva u romskim naseljima.

„Podaci o djeci koja žive u romskim naseljima pokazuju da se ona ne samo suočavaju sa istim izazovima kao i djeca u drugim djelovima zemlje, već su i dodatno uskraćena u smislu ranih brakova, nižih stopa pohađanja osnovnog i srednjeg obrazovanja, većeg siromaštva, itd. Stoga, dodatna pažnja se mora posvetiti ovoj djeci, jer sva djeca imaju jednaka prava“ poručio je Kogali.

Podaci dobijeni iz MIKS istraživanja koriste se za procjenu napretka Crne Gore u postizanju Ciljeva održivog razvoja i relevantne nacionalne strategije, kao i napretka zemlje u sprovođenju Konvencije UN-a o pravima djeteta. Ovo istraživanje je u Crnoj Gori posljednji put sprovedeno tokom 2013. godine.

MIKS istraživanje koje je MONSTAT u Crnoj Gori tokom 2018. sproveo uz tehničku pomoć UNICEF-a i finansijsku podršku Vlade Crne Gore, UNICEF-a i UNHCR-a, jasno ukazuje na oblasti u kojima je potrebno dalje raditi, a one se prvenstveno odnose na rani razvoj djece, zaštitu djece od nasillja, obrazovanje, zdravlje i život u čistom okruženju.