Ispovijest agenta FBI-ja koji je ispitivao Sadama Huseina: Njegov najveći neprijatelj nijesu bile SAD

    1 godina pre 257 pregleda Izvor: cdm.me

Nakon hapšenja Sadama Huseina 2003. godine, FBI je odlučio da je Džordz Piro, libansko-američki specijalni agent u srednjim tridesetim godinama koji je govorio arapski, prava osoba za ispitivanje bivšeg predsjednika Iraka. Piro je bio pod ogromnim pritiskom da od Sadama sazna istinu o iračkom oružju za masovno uništenje i navodnim vezama sa Al Kaidom. U intervjuu za Si-En-En govorio je o preziru koji je Husein gajio prema Osami bin Ladenu, najvećem nerpijatelju Iraka pod vlašću Sadama Huseina, kao i prema govoru koji je promijenio razumijevanje te zemlje.

Sadama Huseina nakon hapšenja prvo je ispitivala CIA, da bi onda, tokom sedam mjeseci, Piro razgovarao s njim po nekoliko sati dnevno a da niko drugi nije smio da uđe u sobu za ispitivanje. Piro je otkrio da nikakvo oružje za masovno uništenje ne postoji i da Sadam prezire Osamu bin Ladena, vođu Al Kaide, prenosi CNN.

Prema navodima Si-En-Ena razgovori Sadama Huseina sa Pirom potvrdili su da je rat u Iraku bio „prvobitni grijeh Amerike“ u zoru 21. vijeka – rat vođen pod lažnim pretpostavkama, sukob koji je ubio hiljade američkih vojnika i stotine hiljada Iračana.

Kako je Piro odabran

Piro je rekao da je primio poziv na Badnje veče, oko pet sati uveče, od višeg rukovodioca u Odjeljenju za borbu protiv terorizma koji ga je obavijestio da je izabran da ispituje Sadama Huseina u ime FBI-ja.

„Panika. U početku, biću iskren, bilo je zastrašujuće znati da ću sada ispitivati nekoga ko je bio na svjetskoj sceni toliko godina. Činilo se tako značajnom odgovornošću u ime FBI-ja. Otišao sam u knjižaru i kupio dvije knjige o Sadamu Huseinu kako bih mogao da počnem da poboljšavam razumijevanje o tome ko je on i o svim stvarima koje će biti važne u razvoju strategije ispitivanja“, kazao je Piro.

Jednom je, dodaje, već bio u Iraku i počeo da razvija razumijevanje iračke kulture i partije koju je vodio Sadam.

„Na prvom sastanku sa Sadamom, u roku od 30 sekundi, znao je dvije stvari o meni. Rekao sam mu da se zovem Džordz Piro i da sam ja glavni, a on je odmah rekao: ‘Ti si Libanac.’ Rekao sam mu da su moji roditelji Libanci, a onda je rekao: ‘Ti si hrišćanin.’ Pitao sam ga da li je to problem, a on je rekao – apsolutno ne. Volio je libanski narod. Libanci su ga voljeli. A ja sam rekao: ‘Pa, odlično. Divno ćemo se slagati’“, prisjeća se Piro.

Sadam je bio sunitski musliman, dok su većina Iračana muslimani šiiti.

Formalna ispitivanja su, dodaje Piro, bila jednom ili dva puta nedjeljno i trajala su po nekoliko sati.

„Kako je vrijeme odmicalo, počeo sam da provodim sve više vremena jedan na jedan s njim jer sam mogao direktno i vrlo brzo da komuniciram s njim. Napravio sam to na otprilike pet do sedam sati svakog dana, jedan na jedan, nekoliko sati ujutro, nekoliko sati poslije podne i onda jedno ili dva formalna ispitivanja sedmično“, navodi Piro.

Sa Sadamom Huseinom je, kaže, pričao o svemu.„Posebno u prvih nekoliko mjeseci, moj cilj je bio samo da ga natjeram da progovori. Želio sam da znam šta je cijenio u životu i šta mu se sviđa, šta ne voli i razmišljanja. Tako smo razgovarali o svemu, od istorije, umjetnosti, sporta do politike. Razgovarali bismo o stvarima za koje sam znao da on neće imati nikakve rezerve ili oklijvanja da priča“, ukazuje Piro.

Na prvom ispitivanju su pričali o Sadamovoj knjizi „Zabiba i kralj“, jer je, dodaje Piro, znao da o tome Sadam Husein neće lagati.

CIA i „program prinudnog ispitivanja“

Za „program prinudnog ispitivanja“ CIA Piro je, ukazuje, saznao kasnije i tvrdi da nikada nije koristio „pojačane tehnike ispitivanja“, da su one protiv Ustava SAD, protiv politike FBI-ja, i protiv osnovnih vrijednosti FBI-ja.

Ono što mu je išlo u prilog, ističe, jeste to što mu je pomoćnik direktora FBI-ja rekao da će sa Sadamom Huseinom provesti godinu dana.

„Nijesam morao da žurim kroz proces. Obavještajna vrijednost informacija koje smo željeli od Sadama nije se vremenom smanjivala. Bilo je jednako vrijedno da li smo ga dobili prvog dana ili 365. dana. Radilo se o tome da ga dobijemo. To je drugačije nego kada ispitujete teroriste, a postoji prijetnja ili zavjera dok sat otkucava, a vaš cilj je da spriječite napad. Dakle, naravno, vaš pristup će biti drugačiji“, kazao je Piro.

Strategija „zakopana“ u Sadamovoj glavi

Ono što su željeli da znaju bilo je, ističe, zakopano u Sadamovoj glavi, i bilo je strateško.

„I to ga je navelo da to podijeli. Dakle, razvoj efikasne dugoročne strategije ispitivanja je zaista bio ključ“, napominje Piro.

„Ne možete vjerovati nekome s tolikom bradom“

Sadam Husein mu je jednom rekao da ne voli Osamu bin Ladena i da ne vjeruje u ideologiju Al Kaide, jer je Bin Laden imao za cilj da stvori islamsku državu širom arapskog svijeta.

„Pa, Sadam nije imao želju da preda vlast ili bilo šta prepusti nekom drugom. Sadam bi se šalio na račun Osame bin Ladena, govoreći: ‘Zaista ne možete vjerovati nikome s tolikom bradom’“, ispričao je Piro.

Prema njegovim riječima, ostali irački pritvorenici potvrdili su da ne postoji operativni odnos sa Al Kaidom.

„Ja bih to opisao, u najboljem slučaju, kao vezu na dužini ruku. Sadam mi je rekao da je imperativ da se otkrije na šta je Al Kaida usredsrijeđena, a onda, ako bi mogao da manipuliše njima, to bi bila dodatna pogodnost“, dodaje Piro.

Sadam je, kaže, želio da ga smatraju jednim od najvećih arapskih muslimanskih lidera u istoriji, a sebe je smatrao trećim „po značaju ratnikom u istoriji arapskih muslimana“.

„Prorok Muhamed, pa Saladin na drugom mjestu i zatim on na trećem. Dakle, da bi Sadam bio prepoznat kao takav veliki vođa i ratnik, morao je da bude viđen kao religiozan čovjek. Ali bio je veoma sekularan. On je promovisao arapski nacionalizam u odnosu na islamističku perspektivu. Bio je više fokusiran na arapski aspekt Iraka u odnosu na islamski aspekt te zemlje“, kaže Piro.

Oružje za masovno uništenje, rođendan i Iran

Kada je izabran da ispituje Sadama, priča Piro, otišao je u CIA u Lengliju i pregledao izvještaje. Bilo je, napominje, veoma očigledno da Sadam nije voljan da govori o oružju za masovno uništenje i Al Kaidi, posebno u početku. Bio je veoma rezervisan, navodi Piro.

„Nijesam namjeravao da pominjem oružje za masovno uništenje ili Al Kaidu dok nijesam osjetio da bi Sadam mogao da bude iskren, otvoren i voljan da razgovara o toj temi. Ostavili smo ta pitanja po strani, a početni fokus je bio razvijanje odnosa koji će biti kritičan kako je vrijeme prolazilo i kada će biti potrebno pokrenuti te teške ili osjetljive teme“, priča Piro.

Piro je ispitivao Sadama na njegov 67. rođendan, a Iračani su imali priliku da pokažu ne samo svijetu već i Sadamu koliku su mržnju osjećali prema njemu.

„Iračani su slavili što nijesu bili prisiljeni da slave Sadamov rođendan, a tog dana je to vidio na televiziji. I to je značajno emotivno uticalo na njega. To ga je učinilo depresivnim, a na kraju krajeva, jedini ljudi kojima je stalo do njegovog rođendana bili su agenti FBI-ja“, kaže Piro.

Pirova mama je napravila domaće kolače i on ih je odnio Sadamu Huseinu i popili su čaj.

To je podiglo njegov duh, napominje Piro, i to je bio dio procesa dosljednog traženja različitih načina da ojača taj odnos, jer je došlo vrijeme kada je rekao da ne želi da odgovara ni na jedno pitanje, ali je i dodao da želi da razgovara sa Pirom.

„I došlo je do tačke kada sam mogao da mu kažem: Slušaj, ako ne želiš nešto da mi kažeš, to je u redu, ali nemoj da me lažeš. To je nepoštovanje. Kada je u pitanju oružje za masovno uništenje, ja sam to pominjao tek oko pet mjeseci nakon ispitivanja“, ističe Piro.

Sadam Husein je, kaže, rekao da Irak nije imao oružje za masovno uništenje za koje su sumnjali da ima.

Govor iz juna 2000. godine

Sadam je održao govor u junu 2000. godine, u kojem je rekao da Irak ima oružje za masovno uništenje, i mnogi ljudi su željeli da znaju zašto – ako on nije imao oružje za masovno uništenje, zašto je održao taj govor?

„Htjeli su da ga pitam o govoru, a ja sam tražio način ili priliku da pokrenem tu temu i budem u mogućnosti da s njim iskreno razgovaram o tome, a da on ne shvati da ga ispitujem o oružju za masovno uništenje“, ističe Piro. Kada je Sadam Husein ispričao Pirou za taj govor, njegov najveći neprijatelj nijesu bile Sjedinjene Države ili Izrael.

„Njegov najveći neprijatelj je bio Iran, i rekao mi je da stalno pokušava da balansira ili da se takmiči sa Iranom. Sadamov najveći strah je bio da ako Iran otkrije koliko je Irak slab i ranjiv, ništa ih neće spriječiti da napadnu i zauzmu južni Irak. Dakle, njegov cilj je bio da zadrži Iran na odstojanju. Ako se sjećate prije rata, svaka obavještajna agencija širom svijeta je došla do istog zaključka da Irak ima oružje za masovno uništenje zbog Sadamovog držanja, nekih njegovih nejasnih izjava i njegove prethodne istorije upotrebe hemijskog i biološkog oružja protiv svog naroda i razvoja program istraživanja nuklearnog oružja“, ispričao je Piro.

I to mu je, kaže, išlo u prilog kada je u pitanju bio Iran.

Sadam, napominje, nije mogao da dozvoli da Iranci shvate da je izgubio sposobnost zbog američkih sankcija i inspekcije naoružanja Iraka. On je „obmanjivao“ najvećeg neprijatelja da vjeruje da je i dalje moćan i opasan kao što je bio tokom perioda 1987-1988.

„Sadam je jedan od najbrutalnijih diktatora našeg vremena i odgovoran je za neke od najstrašnijih zločina u istoriji. Ali, s druge strane, rekao mi je da nemamo pojma koliko je teško vladati Irakom, ali da ćemo to shvatiti tako što ćemo ga ukloniti. S druge strane, više me frustrira što je bilo ključnih prilika na početku rata i značajnih neuspjeha s naše strane, a da ih nismo napravili, pitam se da li bi Irak danas izgledao drugačije. Za mene, jedan od najvećih je bio što su SAD demontirale iračku vojsku“, naveo je Piro.