Iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema naveli su da je trasa 400 kV dalekovoda „Lastva-Čevo-Pljevlja”, određena u skladu sa ur banističko-tehničkim uslovima koje je Ministar-stvo održivog razvoja i turizma izdalo na osnovu Detaljnog prostornog plana, koji u rejonu Đurđevića Tare podrazumijeva izgradnju dalekovoda po trasi postojećeg DV 110 kV „Pljevlja– Žabljak”, koji se demontira.

– Pr vobitno odabrana trasa iz nacrta plana je prolazila preko Lever Tare i tretirala je prolazak kroz selo. Nakon javnih rasprava, Ministarstvo održivog razvoja odlučilo je da promijeni kori-dor, odnosno predlog najpovoljnije varijante iz nacrta plana uzimajući u obzir Deklaraciju o zaštiti Tare, činjenicu da je Lever Tara zaštićeno područje, da je prva zona NP „Dupmitor”, ko-ja je i pod zaštitom Uneska, najšira u dijelu Lever Tare. Promjena nacrta DPP-a nije u nadležnosti CGES-a već ministarstva – naveli su iz CGES-a.

Iz te kompanije ističu da prvi put u januaru prošle godine, tokom javnih rasprava za Elaborat procjene uticaja za sekciju dalekovoda 400 kV „Čevo-Pljevlja”, mještani pominju predlog koji bi zaobišao selo. Nakon prijema peticije mještana, o čemu je „Dan” pisao u tekstu „Dalekovod grade blizu čuvenog mosta”, CGES je održao konsultacione sastanke 26. i 27. jula 2016. go-dine.

U razgovoru sa nezadovoljnim stranama, može se zaključiti da imaju različite pristupe u slučaju gradnje dalekovoda. Traži se izmještanje, pa da trasa prođe između dva sela, predlažu i Lever Taru, ali i da se otkupi zemljište ispod provodnika. Zahtijeva se i izmještanje, a ukoliko do njega ne dođe, pominje se i pravična nadoknada. Predstavnici CGES-a su poklonili pažnju žalbama mještana Đur đevića Tare i vlasnicima zemljišta iz Komina, Javorka i dr. Zahtjevi se analiziraju, a po potrebi se uključuju i nadležne institucije kako bi se predlozi sveobuhvatnije sagledali. Rješenje koje su nedavno predložili bilo bi van koridora DPP-a i postavilo bi se pitanje tehničke izvodljivosti prelaska kanjona Tare, iako bi se uticaj na selo izbjegao. Pošto je kanjon Tare pod međunarodnom zaštitom, uključenje međunarodnih institucija bi bilo neminovno, kao i izmjena DPP-a u tom dijelu – naveli su iz CGES-a.

Za dalekovod je, tvrde, urađen Elaborat o zaštiti životne sredine, koji je ovjerila Agencija za zaštitu životne sredine, te da se projekat realizuje u skladu sa DPP-om. Navode i da je ekspro-prijacija za obezbjeđenje pristupa radi izvođenja radova u toku, dok se radovi na dionicama, gdje je pristup obezbijeđen, izvode u skladu sa zakonom, kao i da je građevinska dozvola, ta-kođe, dobijena u skladu sa zakonom.

Nivo zračenja ispod graničnih vrijednosti

Iz CGES-a su podsjetili na proračun električnog polja i magnetne indukcije ispod i pored dalekovoda „Čevo – Pljevlja”, profeso ra na Univerzitetu Crne Gore, Milutina Ostojića, koji je rea-lizovan na cijeloj trasi, a naročito na dionicama pored naselja i stambenih objekata.

Svugdje gdje je bilo potrebno, traženo je od projektanata da naprave potrebne modifikacije projekta, što su i uradili. Može se zaključiti da polja imaju znatno manju vrijednost od granične

rekao je Ostojić.

U blizini Termoelektrane „Pljevlja”, u naselju Komini, su još četiri dalekovoda i to 110 kV, dva dalekovoda 220 kV iz Hidroelektrane „Piva“ i jedan 35 kV dalekovod.

Napravljen je proračun ukupnog električnog polja koje stvaraju svi dalekovodi i pokazalo se da je u naselju Komini, na mjestima na kojima se ukršta dalekovod 400 kV sa postojećim 110 kV i 35 kV dalekovodima, jačina polja manja od polja kada bi bio samo dalekovod 400k – naveo je Ostojić.

U Crnoj Gori se primjenjuju Zakon o zaštiti od nejonizujućeg zračenja ,kao i Pravilnik o granicama izlaganja elektromagnetnim poljima, a po tvrdnjama Ostojića, pravilnik je urađen u skladu sa Direktivom Evropskog parlamenta i Savjeta, od juna 2013. godine, u kojem su dati minimalni zahtjevi u odnosu na bezbjednost i zdravlje ljudi izloženih nejonizujućem zračenju.

– Novi dalekovod od Lastve do Pljevalja zadovoljava pravilnik u cjelosti – rekao je Ostojić.

Kod dalekovoda je, kako je kazao, u pitanju nejonizujuće zračenje, koje je manje opasno zračenja radio i TV uređaja, kao i mobilne telefonije.

Opšti zaključak je, kako je dodao, da rezultati proračuna polja ispod i u blizini dalekovoda „Čevo – Pljevlja” pokazuju da će nivo zračenja biti znatno ispod graničnih vrijednosti propisanih Pravilnikom i preporukama Internacionalne komisije za zaštitu od nejonizujućeg zračenja.

Nakon što se izgradi i pusti pod napon 400 kV dalekovod „Lastva-Pljevlja”, biće neophodno izvršiti i mjerenja električnog i magnetskog polja na svim profilima pored stalno naseljenih objekata – zaključio je Ostojić.