Crna Gora ulazi u novu fazu kada je u pitanju izdavanje privatnog smještaja i korišćenje bespravnih objekata u turističke svrhe. Zakon o legalizaciji bespravnih objekata, koji je stupio na snagu u avgustu ove godine, uvodi stroža pravila i precizne obaveze za vlasnike, ali i otvara mogućnost da oni koji ispune minimum standarda nastave da posluju dok traje proces legalizacije. Na ovaj način država pokušava da napravi balans između potrebe da se uvede red u prostoru i realnosti da veliki broj turističkih kapaciteta u Crnoj Gori funkcioniše upravo u objektima koji nemaju sve potrebne dozvole.

Sigurniji ambijent

Predsjednica Udruženja izdavalaca privatnog smještaja Branka Džoganović, za Pobjedu, naglašava da su obaveze poput izjave o ispunjenosti tehničkih uslova i obaveznog osiguranja smještaja i gostiju ključne za stvaranje sigurnijeg ambijenta.

– Za objekte koji ispunjavaju uslove i predaju zahtjev za legalizaciju, biće omogućeno da dobiju rješenje o iznajmljivanju. To je dobar filter koji odvaja objekte u kojima je turistima bezbjedno da borave od onih u kojima to nije slučaj – istakla je ona.

Tema izdavanja bespravnih objekata već godinama izaziva polemike i nesigurnost među vlasnicima, zakupcima i potencijalnim gostima. Dosadašnja praksa pokazala je da je veliki broj smještajnih jedinica u opticaju bez jasnog pravnog statusa, što je donosilo rizik kako za vlasnike, tako i za turiste. Novi zakon prvi put na ovako direktan način povezuje proces legalizacije sa turizmom, uvodeći kazne za odgovorna lica u državnoj i lokalnoj upravi koja ne sprovedu predviđene procedure, ali i precizirajući pravila o privremenom izdavanju, godišnjim naknadama i zabrani otuđenja.

– Novi zakon o legalizaciji ide u prilog iznajmljivanju smještaja i našem turizmu. Zbog obavezujuće Izjave o ispunjenosti tehničkih uslova za iznajmljivanje, obaveze osiguranja smještaja i gostiju, neophodno je da ovi uslovi stvarno budu ispunjeni. Sada u praksi imamo slučajeve gdje nije tako. Za objekte koji ispunjavaju ove uslove, uz predat zahtjev o legalizaciji, moći će se aplicirati za rješenje o iznajmljivanju. Zato smatram da je ovaj zakon dobar filter za objekte u kojima je turistima bezbjedno da borave – kazala je Džoganović.

Iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, kazali su Pobjedi, da kontrola obavljanja djelatnosti u bespravnom objektu kada je turizam u pitanju nije u nadležnosti tog resora.

– Kazne za obavljanje djelatnosti u nelegalnom objektu su u nadležnosti drugih inspekcija. Ali u uputstvu, koje je Ministarstvo turizma i ugostiteljstva objavilo na internet stranici, jasno stoji da je uslov za dobijanje odobrenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti vrste: hotel, motel, pansion, turističko naselje, turistički apartmanski blok… u tački 1 navedeno da je potrebno uz zahtjev dostaviti i dokaz

prava svojine ili prava raspolaganja ili korišćenja ugostiteljskog objekta izgrađenog u skladu sa propisima o gradnji – navode iz Ministarstva.

Dodatno, član 73 Zakona o turizmu (Službeni list CG, br. 2/18 i izmjene) propisuje da ugostitelj ne može započeti ili mijenjati djelatnost, niti proširiti poslovanje bez odobrenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti ili bez upisa u Centralni turistički registar.

Kako su precizirali iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, član 43 Zakona o legalizaciji bespravnih objekata predviđa novčane kazne od 60 do 4.000 eura za odgovorna lica u organima državne i lokalne uprave, kao i u jedinicama lokalne samouprave.

Kazne su propisane u slučajevima kada odgovorno lice: ne obezbijedi snimak iz člana 7 Zakona i ne učini ga dostupnim na Geoportalu Ministarstva u roku od 30 dana od njegovog stupanja na snagu;

ne dostavi, u roku od osam dana od dana pravosnažnosti, rješenje o legalizaciji građevinskom i prostornom inspektoru, kao i katastru, radi upisa u katastar nepokretnosti i brisanja zabilježbe; ne utvrdi ispunjenost uslova za legalizaciju bespravnog objekta na osnovu dostavljene dokumentacije.

Ovaj član, ima posebnu težinu jer osigurava transparentnost i zakonitost postupka legalizacije i jasno definiše obaveze institucija da poštuju rokove i pravila propisana zakonom.

Nadoknade za korišćenje

Na naše pitanje da li je dozvoljeno izdavanje prostora tokom procesa legalizacije objasnili su da zakon predviđa određeni prelazni period.

– U objektima za koje je pokrenut postupak legalizacije, dozvoljeno je obavljanje djelatnosti najduže tri godine od dana usvajanja zakona. Nakon isteka roka, ukoliko objekat ne dobije rješenje o legalizaciji, dalje izdavanje nije moguće – kazali su iz tog resora.

Takođe navode da član 26 Zakona o legalizaciji obavezuje vlasnike bespravnih objekata da plaćaju godišnju naknadu za korišćenje prostora do uklanjanja objekta, i to: 0,5 do 2 odsto prosječne cijene gradnje metra kvadratnog ako je dostavljen elaborat premjera izvedenog stanja, 1 do 3 odsto prosječne cijene gradnje metra kvadratnog ako elaborat nije dostavljen ili objekat nije upisan u katastar.

– Visinu, zone i način plaćanja naknade propisuje skupština opštine, uz saglasnost Ministarstva. Podnošenje zahtjeva za legalizaciju stavlja objekat u status „u postupku legalizacije“ i privremeno ga izuzima od sankcija, ali najduže tri godine od usvajanja zakona – kazali su iz Ministarstva.

Oni podsjećaju da je raniji član 157 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, koji je predviđao da se po prijemu zahtjeva obavještava inspekcija radi obustave postupka uklanjanja objekta, ukinut donošenjem novog zakona o legalizaciji.