Smatram da u našem obrazovnom sistemu na svim nivoima postoje sjajni nastavnici koji posvećeno i predano realizuju obrazovno-vaspitni proces, predstavljajući na pravi način ovu profesiju. Ali sam svjesna, istovremeno, baš kao i mnoge moje kolege i direktori, ali roditelji i učenici, da postoje i oni koji, nažalost, nijesu dovoljno posvećeni i koji ne mogu na pravi način da odgovore svim izazovima

Vrijeme je pokazalo da je zakonsko rješenje – prema kojem školski odbori biraju direktore, a ne ministar – donijelo više problema, jer ovaj model u praksi ne funkcioniše. To kažu i direktori i nastavno osoblje i roditelji, rekla je u intervjuu Pobjedi ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović.

U intervjuu je, pored ostalog, komentarisala to što prosvjetnim radnicima od januara nijesu uvećane plate za deset odsto. Ističe i da se mora početi sa otvorenom pričom o rezultatima rada profesora, među kojima ima sjajnih, ali i onih koji nijesu dovoljno posvećeni.

Izmijenjenim zakonom od maja školski odbori, a ne ministar prosvjete, biraju direktore, kako bi se suzbio uticaj politike. No, u praksi se bilježe primjeri, na koje ste i Vi nedavno ukazali, da pojedini školski odbori ne smjenjuju direktore iako, u više navrata, inspekcija predloži da to učine. S druge strane, bili smo svjedoci primjera i da raniji ministri, takođe, nijesu smjenjivali direktore po nalogu inspekcije. Da li je u planu izmjena propisa kojom bi se izbor direktora ponovo vratio u nadležnost ministra ili imate drugo rješenje?

JAKŠIĆ-STOJANOVIĆ: Vjerujem da je intencija za uvođenje važećeg rješenja bila da se unaprijedi raniji koncept prilikom izbora direktora i na neki način smanji eventualni uticaj partijskih interesa u radu. Međutim, vrijeme je pokazalo da je ovo zakonsko rješenje donijelo više problema jer ovaj model u praksi ne funkcioniše. Čini mi se da smo prebrzo sa centralizovanog prešli na potpuno decentralizovani sistem odlučivanja, a da za to nijesmo bili spremni. Nijesam za centralizovano odlučivanje, niti sam za to da odluka o izboru direktora bude diskreciono pravo ministra, kao što je to ranije bio slučaj, jer u takvim okolnostima postoji veća mogućnost političkih zloupotreba. Međutim, nijesam ni za potpunu decentralizaciju jer tada dolazimo u situaciju da se ne poštuju zakoni, a da nemate adekvatne mehanizme da se sa tim izborite, a sa druge strane ministar, u skladu sa aktuelnim rješenjem, nema zakonske mehanizme da suštinski vrši nadzornu ulogu koja mu negdje pripada. Dodatno, mislim da je i procedure izbora neophodno dodatno unaprijediti i preciznije definisati kriterijume koje kandidati moraju ispunjavati za mjesto direktora čime bi se izbjegla politizacija ovog procesa, ali i obezbijediti dodatne obuke i treninge kako bi oni stekli menadžerske vještine, koje su neophodne za vođenje obrazovne ustanove. Na taj način bismo izbjegli probleme sa kojima smo se suočavali kada smo primjenjivali jedan ili drugi model i omogućili da ovaj proces bude transparentan, depolitizovan i da u njegovu realizaciju budu uključeni svi značajni činioci. Zato treba tražiti kompromisno rješenje, realno i održivo.

Zašto nijeste pristali da se povećaju plate zaposlenima u prosvjeti i kako ćete reagovati ako budu štrajka početkom drugog polugodišta?

JAKŠIĆ-STOJANOVIĆ: Za početak bi bilo dobro da budemo potpuno precizni i razjasnimo da sam na prvom sastanku sa predstavnicima Sindikata prosvjete istakla da podržavam poboljšanje uslova rada prosvjetnim radnicima kao i da moramo partnerski rješavati nagomilane probleme u oblasti prosvjete na način da implementiramo kvalitetna rješenja od kojih će benefite imati i prosvjetni radnici i učenici i obrazovni proces u cjelini.

Svima je valjda jasno da je povećanje plata sistemsko pitanje koje nije u nadležnosti Ministarstva prosvjete, već se definiše kroz zakonski okvir, koji verifikuje Vlada, i to na osnovu raspoloživosti sredstava u budžetu. Nikad nijesam rekla da ne pristajem da se povećaju plate zaposlenima u prosvjeti, a da budem potpuno iskrena nijesam upoznata sa tim da su to ikada izjavili premijer, ministar finansija, članovi Vlade, ni bilo ko od parlamentaraca. Takođe, treba napomenuti i to da je oblast prosvjete dio jednog budžetskog sistema što zahtijeva da se sve odluke, u tom smislu, moraju donositi na način koji ne ugrožava funkcionisanje cjelokupnog sistema. Jedino taj pristup je ozbiljan i odgovoran, sve drugo je populizam za koji smo vidjeli gdje nas je doveo. Podsjetiću, nije ministarka odlučila da se ne povećavaju plate, već se nijesu stekli preduslovi da se to učini – nije prethodno potpisan sporazum između Sindikata i poslodavca, povećanje nije planirano Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike za 2023-2026. godinu, koje je usvojila prethodna vlada u julu 2023. godine (a koje predstavljaju glavni dokument kojim se utvrđuju limiti potrošnje budžeta), a što je sve bilo predviđeno Granskim kolektivnim ugovorom u oblasti prosvjete, koji je potpisan prije godinu. Ko je napravio propuste i da li se dobro pregovaralo, možemo zaključiti i iz izjava aktera datih u momentu zaključivanja GKU, ali ostavljam javnosti da o tome donese svoj sud. Ipak, nadam se da ćemo u periodu pred nama riješiti potencijalne probleme i nerazumijevanje u dijelu koji se odnosi na GKU i naći model da pomenutu situaciju riješimo u interesu svih nas. Zato smo i u razgovoru sa predstavnicima Sindikata naveli da su za 2024. godinu planirane izmjene Zakona o zaradama, kojim će se definisati zarade svim zaposlenima u javnoj upravi, uključujući i prosvjetne radnike. Stav Vlade je da se rješavanju ovog problema mora pristupiti sistemski, a ne stihijski, a jedan od načina da se ovo sistemski uredi je upravo sprovođenje programa ,,Evropa sad 2“ koji predviđa povećanje zarade od preko 20 odsto, uz mogućnost obezbjeđivanja dodatnih benefita za prosvjetne radnike.

Kako ocjenjujete nastavni kadar u obrazovnom sistemu – da li zaslužuje da im se poveća zarada? Dio javnosti često ukazuje na sporni kadar u učionicama. Komentarisali su da pojedini nastavnici i dalje samo diktiraju gradivo, ne izvode nastavu kako bi trebalo… Hoćete li analizirati kadar u obrazovnom sistemu?

JAKŠIĆ-STOJANOVIĆ: Pošto sam i sama prosvjetni radnik, svjesna činjenice da obrazovanje, a samim tim i prosvjetni radnici, predstavlja temelj društva, moj odgovor će uvijek biti da oni zaslužuju povećanje. Dodatno, neophodno je vratiti dignitet ovoj profesiji, a to, između ostalog, podrazumijeva i kontinuirano unapređenje njihovog materijalnog položaja.

Ali moramo otvoreno početi pitati i pričati i o rezultatima. Smatram da u našem obrazovnom sistemu na svim nivoima postoje sjajni nastavnici koji posvećeno i predano realizuju obrazovno-vaspitni proces, predstavljajući na pravi način ovu profesiju. Ali sam svjesna, istovremeno, baš kao i mnoge moje kolege i direktori, ali roditelji i učenici, da postoje i oni koji, nažalost, nijesu dovoljno posvećeni i koji ne mogu na pravi način da odgovore svim izazovima koje ova profesija podrazumijeva. Zato je neophodno obezbijediti i adekvatno sprovesti mehanizme za obezbjeđenje i kontrolu kvaliteta obrazovanja na svim nivoima – fokusirati se na suštinu, a ne na formu, kao što je to do sada bio slučaj. Samo tako možemo odvojiti rad od nerada i sa jedne strane podsticati najbolje, a sa druge strane sprovoditi, zakonom propisane, mjere prema onima koji ne realizuju nastavni proces na adekvatan način.

Najavili ste nedavno da planirate da depolitizujete obrazovni sistem. Do sada su ministri obećavali isto na početku mandata, ali obećanje nikada nijesu ispunili. Na koji način planirate da izvršite depolitizaciju i da li možete da ubijedite javnost da ćete to zaista učiniti – kako da Vam vjeruje?

JAKŠIĆ-STOJANOVIĆ: Iskreno, mislim da to javnost i prepoznaje. Neka vjeruje odlukama koje donosim, a koje su izložene sudu javnosti. Ja sam svoj kabinet birala, ne prema pripadnosti nekoj partiji već na osnovu njihovih stručnih i profesionalnih referenci. Isti je slučaj i sa imenovanjima v. d. direktorki direktorata, koje dolaze iz obrazovnog sistema i kojima su jedina preporuka, takođe, njihovo znanje, stručnost, profesionalnost, kao i ugled koje uživaju u društvu. Što se mene lično tiče, ovo će biti model koji ću ja i dalje primjenjivati i zalagaću se da se on primjenjuje na svim nivoima.

Ono što sam do sada više puta javno isticala i iza čega odgovorno stojim je činjenica da u obrazovnom sistemu ne smije biti ,,naših“ i ,,vaših“, obrazovanje mora biti tačka spajanja i nešto oko čega ćemo sve ujediniti jer jedino tako možemo kreirati adekvatan ambijent za ono najvrednije što Crna Gora ima, a to su naši mladi ljudi.

Za sljedeću godinu ste najavili da će se izmijeniti svi zakoni. To su, takođe, činili i Vaši prethodnici, obećavajući da će reformama doći do kvalitetnog sistema, no stručna javnost nije zadovoljna. Koja ključna rješenja u propisima su za Vas sporna i šta to novo treba da nam donesu sve izmjene propisa?

JAKŠIĆ-STOJANOVIĆ: Smatram da je period pred nama ključan za postavljanje temelja jednog novog koncepta obrazovnog sistema koji će biti usklađen sa najboljim evropskim i svjetskim praksama i koji će omogućiti da se konačno pomjerimo sa mrtve tačke i napravimo značajne iskorake u ovom resoru.

Izmjena ključnih zakona na svim nivoima obrazovanja se nalazi u programu rada Vlade za 2024. godinu. Takođe, osim zakona i podzakonskih akata neophodno je raditi i na izradi strategija koje se odnose na oblasti obrazovanja, nauke i inovacija. To je neophodan preduslov za reforme bilo kojeg tipa jer su aktuelna zakonska rješenja u potpunosti neadekvatna i otežavaju funkcionisanje u mnogim segmentima obrazovnog sistema. Pomenuću samo jedan od najreprezentativnijih primjera, a to je novi zakon o visokom obrazovanju na čije usvajanje čekamo već tri godine, a u čijoj se izradi, nažalost, i nakon više neuspjelih pokušaja nije mnogo odmaklo. Slična je situacija i sa nekim drugim zakonima na različitim nivoima obrazovanja. Usvajanje kvalitetnih zakonskih rješenja na svim nivoima treba da nam omogući da stvari, konačno, dovedemo u red, kao i da otvorimo prostor za sprovođenje krupnih reformskih procesa u obrazovnom sistemu.

Oko 30 krivičnih prijava zbog spornih diploma

Jeste li zadovoljni procesom provjera spornih diploma – koliko ih je otkriveno u Ministarstvu prosvjete i da li planirate da ispitate diplome u vrtićima, osnovnim i srednjim školama?

JAKŠIĆ-STOJANOVIĆ: Zadovoljna sam činjenicom da smo pokrenuli proces i mislim da je i javnost svjesna toga. Samo u ovoj godini smo podnijeli oko tridesetak krivičnih prijava, a podsjetiću vas da u 2022. i 2021. godini nije bilo podnijetih prijava, u 2020. godini je podnijeto pet, a u 2019. podnijete su dvije prijave.

Nedavno smo vidjeli da je donijeta i sudska presuda povodom jedne falsifikovane diplome, a krivičnu prijavu je podnijelo upravo Ministarstvo, tako da mi se čini i da je tužilaštvo počelo da se bavi ovim problemom i da zajedno možemo učiniti dosta na rješavanju pomenutog problema.

Na nivou Ministarstva je formirana komisija, koja se bavi provjerom diploma, i čim ona završi posao obavijestićemo javnost o rezultatima. Nakon toga ćemo definisati u kom pravcu ćemo dalje ići i na koji način ćemo vršiti provjere zaposlenih u obrazovnim ustanovama. Provjera spornih diploma svakako zahtijeva angažovanje svih nadležnih organa u Crnoj Gori, ali i saradnju sa drugim zemljama, posebno iz regiona kako bismo zajednički radili na rješavanju ovog problema. Toj saradnji doprinijeće i nedavno usvojen Zakon o ratifikaciji Sporazuma o priznavanju kvalifikacija u oblasti visokog obrazovanja.

Rad na ovome tek slijedi, ali svakako smo odlučni da se suočimo sa rješavanjem problema kupljenih i falsifikovanih diploma, tako da ćemo u narednom periodu intenzivno raditi na ovome.

Obrazovni sistem je urušavan godinama

Godinama su crnogorski đaci među posljednjima na PISA testiranju, ali mahom i na drugim međunarodnim takmičenjima. Jesu li nastavnici odgovorni zbog tih rezultata i da li je moguće i na koji način unaprijediti stanje da budemo bolji na sljedećem testiranju?

JAKŠIĆ-STOJANOVIĆ: Sada je najmanje bitno ko je zakazao, a iskreno mislim da smo zakazali svi. Kada je u pitanju Crna Gora, nažalost, od 2006. godine naši učenici se ne mogu pohvaliti dobrim rezultatima na PISA testiranju. Nekada su rezultati bili neznatno bolji, nekada lošiji, ali zabrinjava podatak da smo uvijek ispod OECD prosjeka, što ukazuje na to da u nečemu griješimo, i to u kontinuitetu.

Ohrabruje činjenica da su učenici iz šest crnogorskih škola ostvarili rezultate koji su iznad OECD prosjeka, što je rezultat rada njihovih učitelja i nastavnika u osnovnim školama koje su ovi učenici završili. Dakle, i više je nego očigledno da postoje oni prosvjetni radnici koji imaju znanje, ali i adekvatan pedagoški pristup i koji mogu na adekvatan način da pripreme učenike tako da oni ostvare i više nego dobre rezultate. Tako da se moramo posvetiti tome da izanaliziramo koje su to škole koje su iznjedrile učenike, koji su ostvarili dobre rezultati, i koji su to primjeri dobre prakse koji nam mogu pomoći da unaprijedimo rezultate na PISA testiranju.

Obrazovni sistem je urušavan dugi niz godina i nerealno je očekivati da se stvari mogu promijeniti preko noći. Međutim, mislim da je svima jasno da je neophodno krenuti u sistemsku reformu koja je utemeljena na ozbiljnoj analizi svih prednosti i nedostataka našeg obrazovnog sistema, ali i najboljih praksi u ovoj oblasti.

Prvi korak će biti izrada krovne strategije obrazovanja, kojom bismo definisali ključne kratkoročne i dugoročne ciljeve obrazovnog sistema na svim nivoima, kao i aktivnosti koje je neophodno realizovati kako bi pomenute ciljeve realizovali. Ova strategija će biti izrađena u saradnji sa UNICEF-om i podržana od strane EU delegacije u Crnoj Gori, koja je za ove namjene već odvojila milion eura i ona treba da trasira put reformi obrazovnog sistema.

Takođe, pristupićemo izradi novih zakonskih i podzakonskih akata na svim nivoima obrazovnog procesa kako bi se sistemski pristupilo reformi obrazovnog sistema, ali i izvršiti reviziju nastavnih planova i programa, kao i reviziju udžbenika.

Dodatno, potrebno je u kontinuitetu raditi na kreiranju sadržaja, metoda i tehnika učenja koje će dovesti do unapređenja kritičkog mišljenja, učenja zasnovanog na rješavanju problema ,,problem solving“, podsticanju socijalne i emocionalne inteligencije učenika, kao i unapređenju tzv. mekih vještina ili soft skillls. Takođe, neophodno je raditi i na intenzivnijem uvođenju digitalnih alata i tehnika u cilju unapređenja kvaliteta obrazovnog procesa za šta ćemo, u toku ove godine, kreirati adekvatne preduslove.

Posebnu pažnju treba posvetiti talentovanoj djeci, jer smo svi svjedoci da se, nažalost, njima ne posvećuje dovoljno pažnje i vrlo često nemaju podršku u tome da njihovi talenti dođu do izražaja i da budu na adekvatan način podržani od strane institucija i društva u cjelini.

Radićemo na unapređenju položaja prosvjetnih radnika, ali i na njihovoj dodatnoj edukaciji kroz ulaganje u njihov razvoj i unapređenje njihovih znanja, vještina i kompetencija i u tom smislu smo već osmislili set konkretnih prijedloga. Veoma je važno osloboditi prosvjetne radnike veoma često nepotrebnih administrativnih poslova, kako bi se oni mogli posvetiti onome što je njihov primarni i najvažniji zadatak, a to je vaspitanje i obrazovanje djece.

Jasno je da je neophodno intenzivno raditi na unapređenju infrastrukture, imajući na umu velike probleme sa kojima se suočavaju obrazovne ustanove na svim nivoima (nedostatak prostora, neadekvatan prostor, nedostatak adekvatne opreme…).