Javna tribina u Gradcu

    5 godina pre 9587 pregleda Izvor: PV Informer

Agencija za zaštitu prirode i životne sredine –podnijela je zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat remedijacije flotacijskog odlagališta otpada iz rudnika Šuplja stijena u Gradcu.

Vlada Crne Gore je dobila kredit od Svjetske banke za sanaciju 5 odabranih lokacija za odlaganje industrijskog otpada i za upravljanje tekućim odlaganjem industrijskog opasnog otpada. Jedna od lokacija je jalovište rude iz rudnika Šuplja stijena u Gradcu.

Cilj projekta sanacije jalovišta rudnika olovo-cinkane rude „Šuplja stijena“ je ublažiti postojeće negativne uticaje od kontaminacije deponovanog materijala na jalovištu na okolno stanovništvo, prirodu i rijeku Ćehotinu i ograničiti budući rizik za izloženost toksikantima. Sanacija će imati značajan pozitivan uticaj na lokalno stanovništvo i životnu sredinu. Iako će projekat sanacije, po svojoj prirodi, imati značajan pozitivan uticaj na životnu sredinu i zdravlje ljudi, implementacija projekta mora biti pažljivo planirana, jer se projekat odnosi na toksične supstance čije se zagađenje može nenamjerno proširiti ako se ne postupa ispravno, tako da je potrebno izvršiti procjenu mogućih rizika i eliminisati ih u projektovanju i izvođenju radova.

Formiranjem nasipa deponije-jalovišta na lokaciji projekta izmijenjena je morfologija terena, tako da se nadmorske visine na samoj mikrolokaciji kreću se od oko 657 mnm (prirodni teren u sjeverozapadnom dijelu deponije) do oko 690 mnm jugoistočni obod deponije jalovišta).

Površina platoa formiranog nasipanjem flotacionog materijala iznosi oko 10 hektara. Radi se o površini koja ima nagib ka centralnom dijelu, gde je formirano malo jezero na površini koje je u vreme izrade raspoložive geodetske situacije imalo površinu oko 1 hektar sa nivoom vode na koti 686,9 mnm. Visina deponije iznosi do oko 30 m. Jezero je formirano od padavina i voda od otapanja snijega.

Na lokaciji deponije je uništen kompletan biljni i životinjski svijet, jer se radi o podlozi izuzetno kiseloj, bez organske materije koja je neophodna za razvoj i život flore i faune. Sa južne strane, obodom jalovišta razvili su se pojedinačni primjerci američkog javora, vrste karakteristične za staništa ugrožena antropogenim uticajem.

Prilikom preuređenja tijela jalovišta, neophodno je ukloniti erodirane jalovine koje sada zauzimaju površinu od dna jalovišta do rijeke Ćehotine, i ugraditi ih u ravni dio preuređenog jalovišta. Ova količina je uključena u količinu jalovine za pregrupisanje, kako bi se preuredilo jalovište rudnika.

Nakon izvršenog iskopavanja i nasipanja, kao i preuređenja jalovišta, potrebno je ugraditi sloj za izravnavanje u debljini od 0,50 m preko cijelog tijela jalovišta, uključujući i kosine, do planirane pozicije za postavljanje gabiona. Preko drenažnog sloja i geotekstila na kosinama biće  ugrađen  sloj za rekultivaciju od glinovitog zemljišta debljine 0,30 m, dok je ovaj sloj na ravnom dijelu deponije od iskopane zemlje (tla) debljine 0,80 m.

Kao završni rekultivacioni sloj planiran je sloj humusa debljine 20 cm na cijelom jalovištu i njegovim kosinama. Planirana je prekrivka travom cjelokupne površine rekultivisanog jalovišta, zajedno sa uvalom.

Zaštita jalovišta rudnika u pogledu vodonepropusnosti će biti obezbijeđena HDPE geomembranom debljine 2.5 mm, sa dvostranom teksturom, koja će biti postavljena preko tampon sloja debljine 0,5 m.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi na ovaj Elaborat dostaviti Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, do 17. avgusta 2019. godine. Javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se u Osnovnoj školi „Radoje Kontić” u Gradcu, 16. avgusta sa početkom u 11 časova.