Pravoslavna crkva i vjernici slave Uspenije presvete Bogorodice, jedan od najvećih hrišćanskih praznika. U narodu poznat kao Velika Gospojina, praznik je majki i djece. Prema narodnom kalendaru, između Velike i Male Gospojine, 21. septembra, najbolje je brati ljekovito bilje.

Praznik je uspomena na smrt Bogorodice, prema jevanđeljima, dan kada se uznijela na nebo „i predala svoj duh u ruke Spasitelja“.

Do kraja života živjela je u Jerusalimu, okružena pažnjom apostola i prve hrišćanske zajednice.

Kao što joj je nekad arhangel Gavrilo saopštio da će roditi sina božijeg, tako je sada obavijestio da će se, na ovaj dan upokojiti. Vaznijela se na nebo i „predala svoj duh u ruke Spasitelja“.

Predanje kaže da je Bogorodica živjela 60, prema nekim izvorima 72 godine, nadživjela je svoga sina, nastavila njegovu misiju i bila svjedok mnogih slavnih događanja.

Praznovanje Uspenja Bogorodice ustanovljeno je 528. godine po želji cara Mavrikija koji je na ovaj dan pobijedio Persijance. Od tog datuma svi hrišćani slave ovaj dan.

U Grčkoj i Rumuniji, ovo je i državni praznik. Vjernici masovno posjećuju čudotvorne Bogorodičine ikone. Posebno je svečano u Jerusalimu, gdje se obavlja obred simbolične sahrane Bogorodice.

Vjerovanja

Kako prazniku prethodi dvonedeljni post, a danas se vjernici, posebno žene, pričešćuju.

Ovaj dan uopšteno, smatra se praznikom žena i majki. Ne rade se danas nikakvi poslovi.

Vrijeme između Velike i Male Gospojine zove se međudnevnica, a i nju, kao i Veliku Gospojinu, prate mnogi običaji.