“Magični” metal litijum ključni je materijal za proizvodnju baterija nužnih za pokretanje električnih automobila i sličnih vozila, a zagovornici ove tehnologije smatraju ga jednim od glavnih sredstava u borbi protiv klimatskih promjena.

Koliko je popularan ovaj metal pokazuje da proizvođači baterija neprestano traže još zaliha, sveprisutni milijarder Ilon Mask želi da ga iskopava, a Kina prevrće svaki kamen na Tibetu u potrazi za litijumom.

Ogromni rast tržišta električnih vozila doveo je do nezasite potražnje za ovim metalom, koja je izazvala globalnu krizu, pa je potražnja nadmašila ponudu u tolikoj mjeri da cijena litijuma za godinu dana skočila za 500 posto, pokazala je analiza Bloomberga.

Nedovoljna ponuda i skokovi cijena litijuma doveli su do zabrinutosti da li će cijena električnih vozila, koji se godinama bore da budu cjenovno konkurenti klasičnim vozilima sa unutrašnjim sagorijevanjem na benzin ili dizel, biti previsoka da bi se nastavila njihova popularizacija i kupovina, a što bi posljedično dovelo i do problema u dostizanju globalnih ciljeva za ograničenje emisije štetnih plinova.

Nedžad Grebović, urednik portala AutoMotoSvijet, ipak smatra da razloga za paniku nema. Iako litijum postaje sve skuplji, kaže, to je trenutna situacija, a materijal koji je nužan za baterije nije jedini koji je potreban za električna vozila.

Poskupljenje litijuma može uticati na konačnu cijenu električnih vozila, ali ne u tolikoj mjeri da postanu nerealno skupi, smatra. Ono što dodatno ide u prilog industriji električnih automobila jeste da baterije postaju sve naprednije, pa se dobijaju baterije manje mase, ali sposobnosti skladištenja veće količine energije.

“Baterije su manje, ali energetski kapacitivnije, što pozitivno utiče na cijenu”, napominje Grebović.

Osim toga, iako je to vjerovatno jedna od najčuvanijih industrijskih tajni s obzirom o kolikim potencijalnim zaradama se radi, na više lokacija širom svijeta najbolji svjetski stručnjaci rade na unapređenju baterija i razvoju novih.

Ohrabrujući napredak

Grebović navodi da na tom polju ima jako pozitivnih i jako ohrabrujućih pomaka, te stoga očekuje da povećanje cijena litijuma neće u nekoj bližoj budućnosti imati bitniji uticaj na cijene električnih automobila, a samim tim i na njihovu budućnost.

Čak nije siguran ni da li će se ovaj materijal koristiti poslije 2030. godine za proizvodnju baterija u električnim vozilima, koliko napreduje razvoj materijala i novih tehnologija, ali i ako se bude koristio, biće korišten za efikasniji način nego danas.

Ističe da Čile i Australija imaju rezerve “magičnog” metala veće nego ostatak svijeta zajedno, a te zemlje ga praktično još nisu počele ni eksploatisati, što ukazuje da litijuma neće u narednim godinama nedostajati.

“Poznate rezerve litijuma u Čileu su recimo šest puta veće nego što ih ima Kina. I to su poznate rezerve”, dodaje Grebović.

Ekonomista Almir Hodžić govori da su, kada je tranzicija energetskog sektora u pitanju, ulaganja bez premca najveća u električni transport, gdje je proteklih godina gotovo 50 posto novca uloženo. Poređenja radi, u obnovljive izvore je uloženo “samo” pet posto.

Podsjeća da je prema dostupnim podacima cijena tone litijuma 2012. godine bila 4.450 dolara. Deset godina kasnije ta cijena je dosegla vrijednost od 78.032 dolara po toni, što ukazuje koliki skok vrijednosti je ovaj metal doživio u protekloj deceniji.

Procjene su da bi trenutni skok cijena ovog metala trebao poskupjeti nove električne automobile barem po 1.000 dolara, a možda i više, ako cijene nastave rasti, dodaje.

Najlakši način rješavanja problema ogromne potražnje jeste povećanje proizvodnje iz postojećih izvora i pronalaženje novih izvora, što je i razlog zašto je, između ostalih, Ilon Mask nagovijestio da bi se mogao uključiti u posao iskopavanja ovog metala, kako bi smanjio troškove proizvodnje svojih automobila, ali istovremeno i osigurao redovnu proizvodnju i zadovoljenje potreba tržišta, kaže Hodžić.

A razloga da bude frustriran zbog dešavanja na tržištu itekako ima.

Najprodavaniji model

Grebović podsjeća da je najprodavaniji model automobila u Evropi u martu ove godine bio je Maskov Tesla 3, te da to nije jedini mjesec kada je bio najprodavaniji, a radi se automobilu na čisto električni pogon.

Urednik AutoMotoSvijeta kaže da ne treba zaboraviti da se radi o automobilu koji nije pravljen u Evropi, što ga ipak čini cjenovno manje konkurentnim, ali je tu i ljudi ga kupuju.

“Zašto? Kod ovih automobila nemate, uslovno rečeno, glavobolje poput velikog servisa, većeg broja mjesta na kojima može curiti ulje ili gorivo, veliki broj mehanizama, a svaki od njih je potencijalno mjesto kvara. Ovi automobili svoj najveći obrtni momenat oslobađaju od samog početka okretanja točkova, a to ljudima daje potpuno novo iskustvo”.

Ipak ljudi gledaju i stavku “održavanje automobila” kada je u pitanju odluka koji automobil kupiti, dodaje stručnjak za dešavanja u automobilskoj industriji, a kako kaže, kod električnih automobila gotovo da i nema troškova, osim za potrošne elemente poput pneumatika.

To je jedan od razloga zašto ne vjeruje da će litijum moći znatnije uticati na cijenu električnih automobila, pogotovo što se njegove rezerve praktično nisu ni počele ozbiljnije iskorišćavati na našoj planeti, a sigurno je da će se u narednih 15-ak godina razviti i baterije koje će funkcionisati pomoću hemijskih procesa koji iziskuju druge elemente.

Dodatno, smatra da su se ljudi počeli navikavati na ideju da je električni automobil ipak budućnost i to bliska.

Veliki proizvođači automobila su godinama najavljivali obustavu proizvodnje automobila sa motorima na unutrašnje sagorijevanje, pa su se spominjale godine 2023, pa 2025, neki i 2030. u korist električnih vozila. Iako nijedna velika kompanija još nije u potpunosti izbacila dizele i benzince iz svojih proizvodnih pogona, moglo bi se desiti da ta odluka u konačnici ne bude na njima.

Zastupnici u Evropskom parlamentu su većinom glasova podržali zabranu prodaje novih vozila na benzin i dizel od 2035. godine kako bi se ubrzao prelazak Evrope na električna vozila. Ovoj zabrani se Njemačka usprotivila, kao i određene interesne grupe iz automobilske industrije.

Uticaj na klimu

Prije nije bilo ovakvog, pravnog načina ubrzavanja prelaska na električne automobile, kaže Grebović.

Proizvođači bi najradije ostali na tehnologijama kojima su ovladali, a to su dizel i benzin, dodaje, no dovoljno je pogledati šta se dešava s klimom da se vidi da se konkretni koraci moraju poduzeti.

“Imamo jako velike ekstreme bez obzira o kojoj meteorološkoj pojavi se radi. Ogromne količine padavina na malom prostoru u kratkom vremenskom periodu. Snijeg na mjestima gdje ga prije i nije bilo, ma kako to paradoksalno zvuči s obzirom na termin ‘globalno zagrijavanje’. Imamo tornada gdje su prije bila nezamisliva… Pogledajte učestalost poplava u Bosni i Hercegovini posljednjih 20-ak godina, pa uporedite to sa periodom prije, recimo 1985. godine. Vide se jako velike i zabrinjavajuće oscilacije. Nivo mora se za proteklih 100-ak godina podigao 20-ak centimetara, a temperature, prosječna za jedan stepen. Polovina tih promjena desila se u posljednjih manje od 30 godina”.

Osim toga, stalni rast cijena goriva će uticati na masovni prelazak na električna vozila.

Stoga je mišljenja da je realno očekivati da se 2035. prestanu proizvoditi automobili pokretani na fosilna goriva, bar za tržište Evropske unije.

Automobili koji budu na cestama, a pokretani su nekim od fosilnih goriva, nastaviće se voziti, mada će to iz godine u godinu biti skuplje, kako zbog cijene goriva, tako i zbog cijene rezervnih djelova kojih će biti sve manje, a to će im povećavati cijenu, zaključuje Grebović.