Pred Privrednim sudom uskoro počinje još jedan postupak zbog zabrane gradnje mini hidroelektrane (mHE), ukoliko ne uspije medijacija između kompanije Blaža Đukanovića i Ivana Burzanovića BB Hidro (BBH) i države, na koju ih je uputila sutkinja Danijela Vukčević.

Prethodno je Vijeće Privrednog suda potvrdilo njenu odluku da odbije zahtjev BBH da privremenom mjerom zabrani državi aktiviranje garancije na 30 hiljada eura. U slučaju da se utvrdi da je došlo do neosnovanog aktiviranja garancije, imaju, kako im je predočeno, mogućnost nove tužbe.

Tužba

BBH traži da sud utvrdi da je ugovor o koncesiji na osnovu energetske dozvole za izgradnju mHE Slatina iz 2017. godine raskinut i dodijeli im naknadu štete i izmakle koristi čiji iznosi još nijesu precizirani.

Tvrde da su ovim projektom svjesno preuzeli rizik prihvatajući zahtjev tadašnjeg Ministarstva ekonomije (ME) da se odreknu prava na eventualnu naknadu štete ukoliko dođe do izgradnje velikih HE na Morači koje bi mogle oštetiti mHE koju su planirali da grade na Slatini, lijevoj pritoci Morače. UT uslove za izradu tehničke dokumentacije tadašnje Ministarstvo održivog razvoja i turizma odbilo je da im izda, navodeći da PUP Kolašina ne predviđa gradnju u šumskoj zoni. Sami su, tvrde, finansirali izradu detaljne studije lokacije, a na lokalnu studiju lokacije (LSL), koju je opština trebalo da uradi za 100 dana, čekali su 14 mjeseci. Kada su obezbijedili UT uslove, do novog zastoja je došlo jer se ispostavilo da su u LSL izostavljene pojedine parcele, za koje je naknadno trebalo da se sprovede eksproprijacija. I na to su čekali jer se ispostavilo da je i Vlada u odluci o eksproprijaciji propustila nekoliko parcela, a konačnu ispravnu odluku donijela u maju 2018. Kada su od ME tražili zabilježbu ugovora o koncesiji sa Vladom, rečeno im je da je rok za izgradnju prve faze istekao. Na devet urgencija da im se produži rok, odgovor nijesu dobili, već im je nakon dvije i po godine ponuđeno zaključenje novog tipskog ugovora.

Osim što, kako tvrde, nije ispoštovala ugovor, država je na osnovu inicijative političkih partija prekinula postupak odobravanja izgradnje mHE, „radi omogućavanja pojedinim licima prikupljanja političkih poena“ i vođenja političke borbe protiv njih, iako su u svemu postupali savjesno.

– Zarad političkog dokazivanja i propagande, tužilac je obespravljen i diskriminisan, a vijest o stopiranju izgradnje mHE Slatina iz političkih razloga je odjeknula i u regionu, što je jasan pokazatelj namjere tužene i njenih predstavnika da onemoguće tužiocu preduzimanje daljih aktivnosti, te politizacije situacije koja nije smjela imati takve primjese– tvrde iz BBH.

Druge koncesije

Navode da su izgradili mHE na Bistrici, za koju je ugovor zaključen pola godine prije spornog, ali je završen u roku jer je država ispunila sve preduslove. Ukazuju i da su prvu fazu koncesije za mini HE Skrbuša završili za mjesec, jer su obje strane poštovale ugovorne obaveze.

– Tužena je nakon svih ignorisanih zahtjeva tužioca da se produži rok iz Plana realizacije, prekinula postupak provjere dokumentacije dostavljene uz prijavu građenja, pa nema naznaka da li će i kada postupak biti nastavljen, budući da je formirana radna grupa koja treba da procijeni sadržinu ugovora o koncesiji, iako je tužilac uredno dostavio dokumentaciju – zaključuju u tužbi.

Odgovor

Država je, osporavajući navode iz tužbe, ukazala da BBH nije dostavio materijalno pravne dokaze ovim tvrdnjama te da ne postoji odgovornost države zbog neizgrađene mHE. Ukazuju da se o odgovornosti može govoriti samo u slučaju nezakonitog i nepravilnog rada njenih organa, čega u ovom slučaju, kako tvrde, nije bilo.