Jovović: Dogovori oko cijena znače da postoji trgovinski kartel

    4 sedmice pre 269 pregleda Izvor: DAN

Direktor Agencije za zaštitu konkurencije (AZZK) Nebojša Jovović za „Dan“ je rekao da je u toku analiziranje tržišta maloprodaje u velikim trgovinskim lancima.

Kako je istakao, u posebnom fokusu rada AZZK su tržišta koja pogađaju najveći dio građana Crne Gore.

Nebojša Jovović; Foto: AZZK

– Agencija za zaštitu konkurencije, kao odgovorna institucija u sistemu, krajem 2023. godine samoinicijativno je započela analiziranje uslova konkurencije na predmetnom tržištu i pod posebnom pažnjom prati ovo tržište, a nakon povećanja cijena koje je pogodilo sve građane Crne Gore. Kako je transparentnost jedan od ključnih ciljeva u radu Agencije, građane ćemo u narednom periodu obavijestiti o rezultatima te analize – saopštio je Jovović za „Dan“.

• Nedavno ste imali priliku da govorite na panelu na Ekonomskom fakultetu u Podgorici o pojmu kartela i zabranjenih sporazuma, da li, prema Vašem mišljenju, postoji antikonkurentska praksa na ovom tržištu?

– Drago mi je da smo imali priliku da prvi put u Crnoj Gori u saradnji sa Ekonomskim i Pravnim fakultetom organizujemo događaj pod nazivom „Dani konkurencije“, koji je za cilj imao promovisanje politike zaštite konkurencije i ekonomske efikasnosti i pravičnosti regulisanjem ponašanja kompanija na tržištu. To uključuje zabranu antikonkurentskih praksi poput zabranjenih sporazuma (kartela), zloupotreba dominantih pozicija na tržištu i spajanja koja bi mogla dovesti do smanjenja i ograničavanja konkurencije.

Kada su u pitanju rezultati istraživanja ovog tržišta u Crnoj Gori u dijelu naših ovlašćenja, Agencija je u prethodnom periodu prikupila veliki broj podataka, informacija i dokumentacije neophodnih za pravilno i potpuno utvrđivanje činjeničnog stanja u cilju izvođenja zaključaka da li je eventualno došlo do kršenja propisa iz nadležnosti Agencije, te da li postoje antikonkurentske prakse u našim velikim trgovinskim lancima, kako na ovom, tako i na svim ostalim tržištima. Ukoliko AZZK dođe do dokaza koji bi ukazivalna kršenje Zakona o zaštiti konkurencije od strane bilo koje kompanije, biće sankcionisani sa nivoa Agencije.

• Koji su faktori koji utiču na visinu cijena u Crnoj Gori, jer mnogi će Vam reći da su cijene u regionu i Evropi veće nego kod nas?

– Globalna negativna kretanja od izbijanja sukoba u Ukrajini, nestabilna situacija na Bliskom istoku i druga dešavanja imala su negativan uticaj i na ekonomiju Crne Gore. Posebno su se ti poremećaji odrazili na inflaciju i životni standard. Rast cijena, kako na lokalnom nivou, tako i na globalnom, uzrokovan je porastom potražnje i smanjenjem ponude. Globalna dešavanja, pandemija koronavirusa i rat u Ukrajini su izazvali ogromnu energetsku i robnu krizu. Gotovo svaka država, bogata i siromašna, pogođena je. Manje snažne i uvozno zavisne ekonomije, gdje je i Crna Gora, primile su najjače udarce.

• Koja je uloga Agencije za zaštitu konkurencije u odnosu na pitanja aktuelne inflacije?

– Važno je stvoriti jasnu sliku koje su to mogućnosti i nadležnosti u kojima Agencija može da djeluje kada je u pitanju inflacija, a da ne izađe iz okvira definisanog propisima kojima se uređuje oblast zaštite konkurencije. Posebno, treba istaći da Agencija nije sektorski regulator i ne može da utiče na samo formiranje i visinu cijena. Ono šta Agencija može u skladu sa nadležnostima definisanim Zakonom o zaštiti konkurencije, jeste da prati i analizira uslove konkurencije na pojedinačnim tržištima sa ciljem utvrđivanja načina funkcionisanja tržišta na kojem se određena djelatnost obavlja, odnosno da analizira da li je povećanje cijena na ovom tržištu rezultat zabranjenog, odnosno restriktivnog sporazuma između učesnika na tržištu. To znači, utvrđivanje da li su kompanije eventualno sklopile dogovor koji za cilj ili posljedicu ima povećanje cijena, te u krajnjem, maksimiziranje njihovih profita. Naime, svi dogovori kojima konkurenti međusobno direktno ili indirektno određuju prodajne cijene ili druge uslove trgovine, smatraju se kartelima koji su po zakonu zabranjeni.

Više stranaca, veća potražnja hrane, veća inflacija

• Koji su faktori koji su uticali na rast inflacije?

– Više faktora utiče na povišenu stopu inflacije, kao na primjer poremećaj na tržištu nafte i njenih derivata. Zatim, cijene ostalih primarnih proizvoda i industrijskih sirovina takođe su bilježile rast na globalnom nivou. To dovodi do zastoja u proizvodnji i snabdijevanju, te tako ponuda ne može da zadovolji nagli rast tražnje, što potvrđuju i cijene žitarica, ulja i drugih poljoprivrednih proizvoda. Rast cijena neprerađene hrane (voće, povrće i meso) čini skoro jednu četvrtinu ukupne inflacije, a ukoliko na to dodamo i cijene prerađene hrane, cijene hrane čine preko jedne trećine međugodišnje inflacije. Na rast inflacije je uticao i rast troškova domaće prehrambene proizvodnje, koji su dominantno uzrokovani rastom uvoznih cijena. Takođe, veliki broj stranaca koji je prisutan u Crnoj Gori odrazio se na povećanje tražnje za proizvodima, kao i nisko učešće industrijske proizvodnje u BDP-u.