Energetska tranzicija može uspjeti samo ako je pravična i poštena, a vlasti moraju djelovati prije nego što ljudi odu. To su neki od zaključaka sa godišnjeg sastanka Inicijative za regione uglja u tranziciji na Zapadnom Balkanu i u Ukrajini. Učesnici u procesu su ponovo istakli da transformacija lokalnih privreda, i to uključujući obrazovne sisteme, u velikoj mjeri zavisi od finansiranja koje omogućavaju njihove države, Evropska unija i međunarodne finansijske institucije. Takođe su naveli da sredstva moraju biti namjenjena isključivo za tu svrhu.

Inicijativa za regione uglja u tranziciji na Zapadnom Balkanu i u Ukrajini održala je svoj godišnji sastanak u Briselu. Predstavnici Evropske komisije, Energetske zajednice, vlada, lokalnih zajednica i samouprava, međunarodnih finansijskih institucija, državnih elektroprivreda i civilnog društva okupili su se kako bi uobličili dalje korake za ljude koji rade u industriji uglja i za pogođena područja.

Govornici na događaju su istakli potrebu za koordinacijom napora svih zainteresovanih strana i razmjenom iskustava, sa ciljem da se postepeno obustavi upotreba uglja, a da lokalne privrede prođu kroz održivu transformaciju.

Učesnici su se složili da vlade treba da sebi odrede rokove kada će korišćenje uglja biti obustavljeno i usvoje detaljne planove kako bi taj postupak krenuo na odgovarajući način, uz dekarbonizaciju kao strateški izbor. „Moramo djelovati prije nego što ljudi odu“, rekao je gradonačelnik Bitolja Toni Konjanovski. Pored tog grada se nalazi jedan od dva kompleksa rudnika uglja sa termoelektranama u Sjevernoj Makedoniji, ali i jedna od najvećih solarnih elektrana u regionu.

Stejkholderi moraju održati zamah

U svoje tri godine postojanja, inicijativa je uspostavila čvorište za komunikaciju između svih aktera u tranziciji. Centar je pokrenuo program međusobnih posjeta za opštine, radnike i radnice u industriji uglja i državne vlasti kako bi uvidjeli najbolju praksu. Ugljarska područja u Evropskoj uniji su uključena u ove razmjene.

Saradnja je dala rezultate, ali stejkholderi moraju održati zamah, pogotovu kada je riječ o uvođenju upravnih tijela za tranziciju svakog regiona sa ugljem, prema zaključcima sa sastanka.

Ideja je da nijedna tranzicija ka čistim izvorima energije neće uspjeti ako nije fer prema industriji, radnicima i njihovim porodicama. Inicijativu su pokrenuli Evropska komisija i njeni partneri: Svjetska banka, Sekretarijat Energetske zajednice, Evropska banka za obnovu i razvoj, Evropska investiciona banka, poljski Nacionalni fond za zaštitu životne sredine i upravljanje vodama i Koledž Evrope.

Većina zemalja treba da ubrza postupak faznog odbacivanja uglja

Većina zemalja u regionu će morati brže da smanjuje upotrebu uglja, sve do potpunog prestanka, rekla je Kristina Lobiljo, direktorka Radne grupe za energetsku platformu u Generalnom direktoratu za energetiku Evropske komisije (DG ENER). Zapadni Balkan je ravnopravni partner u realizaciji Evropskog zelenog dogovora, što je istaknuto na Samitu Berlinskog procesa održanom u oktobru u Albaniji, otkrila je.

„Razgovaralo se o mnogim temama i sve teme su relevantne za pravednu tranziciju, na primjer mogućnosti partnerstva u lancu vrijednosti između Evropske unije i Zapadnog Balkana. To daje stratešku vrijednost ovom regionu, a posebno u kontekstu ključnih sirovina i baterija. Želimo da damo prioritet ulaganjima u istraživanja, inovacije i održivu rudarsku praksu“, izjavila je Lobiljo.

Tranzicija ne može uspjeti ako nije fer i pravedna, takva da nijedan region, grana industrije, radnik ili zajednica ne ostanu u zapećku, istakla je na konferenciji u Briselu.

Da biste imali pravednu tranziciju, morate imati tranziciju

Specijalista za energetsku tranziciju iz EBRD-a Ana Vasiljeva ukazala je na to da nisu određeni rokovi za prestanak korišćenja uglja. „Da biste imali pravičnu tranziciju, morate imati tranziciju“, rekla je.

Lokalne samouprave treba da, zajedno sa vladama svojih država, traže mogućnosti da pojačaju svoje napore za dekarbonizacij, naglasila je ekspertkinja EBRD-a.

„Bilo je teško podržati, na primjer, mape puta za pravičnu tranziciju i druge planove, a posebno planiranje koje se tiče radne snage, prekvalifikacije i preusmjeravanja, bez jasnih datuma za tranziciju, jer to treba uzeti u obzir. Takođe, voljeli bismo da je više projekata završeno. Brzo smo shvatili da su mnogi projekti prilično mali. I to je problem za sve međunarodne finansijske institucije, jer možemo da finansiramo samo veće projekte“, izjavila je Vasiljeva.

EU treba da proširi Mehanizam za pravednu tranziciju na Zapadni Balkan i Ukrajinu

Inicijativa obuhvata regione uglja u u Bosni i Hercegovini, na Kosovu*, u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Ukrajini. Albanija nema termoelektrane na ugalj. Zatvaranje rudnika i postrojenja na ugalj odražava se na radna mjesta i osnovne prihode na lokalnom kao i na nacionalnom nivou, pa je od suštinskog značaja da se obezbjedi pravična i inkluzivna tranzicija za radnike, njihove porodice i cjelokupne lokalne zajednice.

Predstavnici opštinskih vlasti i sindikata ponovili su na okupljanju u Briselu da im je potrebno finansiranje posebno namjenjeno toj svrsi. Čuo se i predlog da EU proširi svoj Mehanizam za pravednu tranziciju (JTM) na Zapadni Balkan i Ukrajinu. Zainteresovane strane takođe pritiskaju državne vlade da pravičnu tranziciju uključe u svoje reforme.

Na događaju je rečeno da Evropska komisija za Zapadni Balkan planira jednu inicijativu za pravičnu tranziciju u okviru programa Instrumenta za pretpristupnu pomoć IPA 2024, čije je lansiranje planirano do kraja naredne godine. Dopunila bi aktuelnu inicijativu za regione uglja i uključila privatni sektor u projekte za fazno obustavljanje upotrebe uglja i dekarbonizaciju industrija sa visokim emisijama ugljenika.

Jedinstveni fondovi za pravednu tranziciju na nacionalnom nivou umjesto fragmentisanih programa

Slovenija je podijelila svoj fond za pravičnu tranziciju na osam ministarstava, rekla je Karla Sitar, koja vodi odjeljenje za privredni razvoj i restrukturiranje u Opštini Velenje. Stoga lokalna vlast nije mogla da aplicira sa jednim strateškim projektom, naglasila je. Sitar je ukazala na primjer iz Poljske, gdje postoji jedan fond na nacionalnom nivou.

Velenje je dio Savinjsko-šaleške doline (SAŠA), regiona uglja koji se suočava sa gubitkom drugog po veličini sistema daljinskog grijanja u Sloveniji i 5.000 radnih mjesta, napomenula je. Lokalna samouprava ima cilj da pređe na obnovljive izvore energije u roku od osam godina.

Velenje je imalo korisne uzajamne posjete sa Pljevljima u Crnoj Gori, rekla je Sitar. „Svaka regija i grad imaju nešto da pokažu… Lokalne zajednice su bliske ljudima i brane javni interes“, napomenula je.

Određivanje datuma prestanka upotrebe uglja doprinjelo je transformaciji regije SAŠA, što pokazuje da bi takav pristup bio uspješan na Zapadnom Balkanu, prema riječima Igora Golubovića iz sektora za poslovnu transformaciju u Rudniku uglja Pljevlja (RUPV) u Crnoj Gori.

Rad na donošenju Nacionalnih energetskih i klimatskih planova je spor

Crna Gora je jedina zemlja u regionu koja još nije dostavila nacrt nacionalnog energetskog i klimatskog plana. Aneta Kankaraš iz  vladine Kancelarije za održivi razvoj izjavila je da će mapa puta pravedne tranzicije biti završena do kraja godine. To je korak u razvoju NEKP-a, a taj dokument bi trebalo da bude sastavljen do sredine 2024. godine, prema njenim riječima.

Što se tiče Bosne i Hercegovine, Kosova* i Srbije, nacrti koje su nedavno predstavili ne predviđaju dalje projekte zasnovane na uglju, ali ni postepeni prestanak njegove upotrebe, upozorio je Viktor Berišaj, koordinator za klimatsku i energetsku politiku Zapadnog Balkana u organizaciji Climate Action Network (CAN) Europe. Vlasti tih zemalja pretpostavljaju da će i dalje koristiti termoelektrane na ugalj koje su već vrlo stare, dodao je.

„Pravična tranzicija je samo fraza“ u ta tri dokumenta i vlasti još nisu omogućile javno učešće u procesu energetske tranzicije, rekao je Berišaj.

Potrebno je na poseban način pristupiti mladima

Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije, koje je zaduženo za tranziciju oba velika regiona uglja u zemlji, ne uključuje dovoljno lokalne zajednice, ocijenio je Ognjan Pantić iz Beogradske otvorene škole. Razgovori bi trebalo da se vode na teritorijama opština koje se to tiče, a ne u centru Beograda, rekao je.

Nasuprot tome, kako su delegati iz Srbije saznali tokom studijske posjete dolini reke Žiju u Rumuniji, ovim procesom tamo upravlja koalicija zainteresovanih strana, naglasio je Pantić.

Predsjednik Sindikata radnika RMU Banovići u BiH Mirnes Mujkić rekao je da do sredine 2022. godine nisu ni bili svijesni aspekata predstojeće tranzicije. Razmjene su bile korisne u tom smislu, dodao je. Zaposleni u rudniku uglja sada uče o energetskoj efikasnosti, a lokalna vlast radi na ublažavanju socijalnih uticaja i razvija projekte solarnih elektrana, ispričao je.

Osim toga, sindikat motiviše mlađe kolege da se prekvalifikuju za poslove u novim tehnologijama poput solarnih i vjetroelektrana, rekao je Mujkić okupljenima.

Učesnici konferencije saglasni su da regioni sa ugljem zahtijevaju posebne programe za mlade i, još važnije, suštinsku promjenu obrazovnog sistema. S jedne strane, neizbježno je da će neki ljudi napustiti region, ali stvaranjem prilika za mlade može se mnogo toga postići, naveli su.