Kako se lik Tita našao na novčanici jedne afričke zemlje, prije nego u SFRJ

    1 godina pre 334 pregleda Izvor: N1 Zagreb/pobjeda.me

U socijalističkoj Jugoslaviji postojala je samo jedna opticajna novčanica s likom Josipa Broza Tita, ona od 5.000 dinara iz 1985. godine. Međutim u javnosti je slabo poznato to da je još jedna zemlja izdala novčanicu s Titovim likom, i to čak nekoliko godina prije same Jugoslavije. Numizmatičar Zlatko Viščević otkriva detalje o ovoj novčanici.

Socijalistička Jugoslavija tek je krajem 1985. odlučila na svoj novac da postavi lik Josipa Broza Tita, i to na novčanicu od 5.000 dinara, u to vrijeme najvrijedniju u opticaju. Na licu joj je bio lik ostarjelog Tita, a na naličju vizura Jajca. Ovi motivi trebalo je da budu svojevrstan poziv na jedinstvo zemlje koja je već pucala po šavovima, piše tportal.

Kako prenosi N1 Zagreb, ono što je neobično to je da Jugoslavija nije bila prva zemlja koja je na svoje novčanice stavila Tita, već je to učinila – Republika Gvineja.

Ova afrička država uvela je novu valutu 1971. godine i nazvala je sili (syli). Riječ sili na jeziku naroda Malinke znači – slon. Jedan gvinejski sili dijelio se na 100 kaurija. Kauri je inače naziv za specifične školjke koje su u prošlosti korišćene kao primitivni novac.

Na svoju najveću novčanicu od 500 silija s godinom 1980, centralna banka Republike Gvineje postavila je upravo lik Tita, maršala i doživotnog predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Puštena je u opticaj 16. aprila 1981, a povučena je tokom 1985. godine, kada je ponovo uveden gvinejski franak. Nije poznato gdje je štampana, ni ko je autor likovnog rješenja. Dimenzije su joj bile 172 x 94 milimetra, na njoj preovladava smeđa boja, a od zaštitnih elemenata ima specijalni papir i vodeni žig.

Na licu novčanice lijevo se nalazi lik Tita u odijelu s pogledom blago usmjerenim desno. Desno od Titovog lika je veliki naziv nominalne vrijednosti na francuskom jeziku ‘pet stotina silija’ i datum 1. mart 1960.

Ispod se nalaze potpisi ministra finansija Ismaela Turea i guvernera centralne banke Lamina Kondea.

Serijski broj sastoji se od dva slova i šest brojki. Otisnut je u crnoj boji i pojavljuje se na dva mjesta na licu novčanice.

Svi elementi koji se javljaju na njenom licu smješteni su unutar smeđeg ukrasnog okvira. U gornjem dijelu ovog okvira nalazi se naziv ustanove koja je emitovala novčanicu na francuskom jeziku: ‘centralna banka Republike Gvineje’. U donjem dijelu okvira – lijevo i desno – oznake su nominale 500, a u središnjem dijelu je godina 1980. Iznad nje je i upozorenje za falsifikatore.

Na naličju novčanice u njenom središnjem dijelu prikaz je Palate naroda u Konakriju, glavnom gradu Republike Gvineje. Ovaj prikaz zgrade isto je smješten unutar smeđeg ukrasnog okvira. U donjem dijelu nalazi se naziv nominalne vrijednosti na francuskom jeziku ‘pet stotina silija’. U lijevom gornjem i desnom donjem uglu okvira su oznake nominale 500.

Sama ova novčanica nije neka velika posebnost u numizmatičkom svijetu, ali je jako istorijski zanimljiva, jer je na njoj prikazan bivši predsjednik Jugoslavije. Samo od sebe se nameće pitanje – zašto?

Kada se na novčanicama neke zemlje prikazuju osobe, onda su one u većini slučajeva značajne za nju i s njom imaju neku direktnu vezu. Jako je neobično to da se na njima prikazuje čelnik neke druge države. Još je neobičnije za jednu afričku državu, koja se tek 1958. godine oslobodila kolonijalne vlasti, da samo 23 godine nakon toga postavlja na svoju novčanicu Evropljanina, i to bijelca.

Međutim, ako pogledamo druge novčanice iz te serije, onda cijela priča o Titu na novcu ove afričke zemlje dobija svoj smisao. Naime, temu ove serije novčanica, a kojoj pripada i ova od 500 silija, čine antikolonijalizam i antiimperijalizam.

Osim Tita, na ostalim novčanicama iz ove serije prikazani su ostali strani politički čelnici: marokanski kralj Mohamed V. na novčanici od dva silija, bivši predsjednik Gane Fransis Nvija Kofi Kvame Nkrumah na pet silija, bivši premijer Demokratske Republike Kongo Patris Lumumba na 10 silija, kralj Dahomeja Behanzin na 25 silija te kralj Labea, Alfa Jaja Dijalo na 50 silija. Na novčanicama od jednog i 100 silija prikazani su Gvinejci Mafori Bangura i Samori Ture.

Svim tim ljudima zajednička je borba protiv kolonijalizma, za nezavisnost svojih naroda i zemalja.

Tito je postavljen na ovu novčanicu u vrijeme u kojem je Republika Gvineja bila dio Pokreta nesvrstanih, a on je bio jedan od glavnih lidera tog pokreta. Takođe, bio je vrlo popularan u mnogim afričkim zemljama zbog svoje politike nesvrstanosti, antiimperijalizma i antikolonijalizma. U spoljnoj politici zalagao se za nezavisnost i samostalnost afričkih zemalja i mnoge od njih aktivno je podržavao na političkom, ekonomskom i vojnom planu. Zato na kraju i nije neobično to što su baš njega Gvinejci postavili na svoju najveću novčanicu iz tog vremena.