Zimsko računanje vremena počinje u nedjelju 31. oktobra kada se časovnici vraćaju jedan sat unazad, sa 3.00 na 2.00. A kako ta promjena utiče na naše zdravlje?

Nakon što u nedjelju još jednom vratimo kazaljke unazad, spavaćemo sat duže, ali najvjerovatnije će nas potom mučiti depresija, bićemo hronično nenaspavani, a mogući su i kardiovaskularni problemi – bar tako tvrde stručnjaci. Zato se svake godine nadamo da će se pomjeranje sata ukinuti.

Prije više od 200 godina neko se dosjetio da stvori privid dužeg dana u toku zime, tj. da se uz pomoć pomjeranja kazaljki što bolje iskoristi dnevno svjetlo tokom zimskih mjeseci. Tako je u drugoj deceniji 20. vijeka zaživjela ideja da, kada u jesen vrijeme pomjerimo jedan sat unazad, dnevno svjetlo iz popodnevnog termina premjestimo u jutarnji i tako učinimo nešto „korisno“ za ljude.

Nakon višedecenijske pauze, ovaj princip je ponovo počeo da funkcioniše sedamdesetih godina prošlog vijeka. Međutim, vremenom se pokazalo da i nije tako opravdan jer u tim mjesecima, od novembra do marta, više koristimo klima-uređaje, pa je veća potrošnja struje, više je saobraćajnih nesreća, kao i zdravstvenih problema.

Medicinska istraživanja kažu da smo zbog zimskog računanja vremena hronično neispavani, anksiozni, nezadovoljni, razdražljivi, da je više kardiovaskularnih problema i komplikacija prilikom izvođenja operacija na srcu, pa čak i djeca imaju problema sa koncentracijom u školi.

Stručnjaci kažu da promjena vremena ima „dramatične efekte“ na fizičke i mentalne funkcije jer pravi zbrku u biološkom satu, a djeci i starijima su potrebne nedjelje da se naviknu na promjenu, piše Euraktiv Nemačka.