Konačno je, nakon skoro pola godine, počeo rasplet oko formiranja Tužilačkog savjeta i to tako što je juče Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu utvrdio, glasovima parlamentarne većine listu od četiri člana Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika. Advokat Borivoje Đukanović je predlog koji je pomirio skupštinsku većinu jer su se Demokrate suprotstavile izboru advokata Nikole Bulatovića kojeg je protežirao Demokratski front.

Odbor je juče predložio Skupštini Crne Gore da za četiri člana TS-a iz reda uglednih pravnika izabere advokate Sinišu Gazivodu, Miloša Vuksanovića, Filipa Jovovića, kao što je parlamentarna većina usaglasila još krajem jula, te Đukanovića.

Kako je ranije najavljeno, o izboru pet nedostajućih članova TS-a iz reda uglednih pravnika, među kojima je osim pomenutih advokata i Stevo Muk, koji je na listi na prijedlog nevladinih organizacija, glasaće poslanici crnogorskog parlamenta na tekućoj sjednici, najvjerovatnije u srijedu.

Nakon glasanja u Skupštini, koje će očigledno biti formalnost, a što je htjela da spriječi Venecijanska komisija, Tužilački savjet će biti konačno konstituisan, što je relana pretpostavka za sve ostale promjene u Tužilaštvu.

Sadašnji VD VDT Dražen Burić, nakon izglasavanja TS-a, treba da zakaže prvu konstitutivnu sjednicu na kojoj će podnijeti ostavku. Sjednicom će predsjedavati njegov zamjenik, a 11 članova TS-a će izabrati novog VD VDT-a.

Prema nezvaničnim informacijama do kojih je došao Standard, najpominjanije ime za to mjesto je sadašnja zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentina Pavličić.

Ipak, i sama Pavličić je bila iznenađena ovom nezvaničnom informacijom.

“Ne znam šta bih vam rekla. Ne znam ništa o tome. Ja sam na radnom mjestu i radim svoj posao“, rekla je kratko Pavličić Standardu.

U svakom slučaju, novi VD VDT na tom mjestu može ostati šest mjeseci, a za njegov redovni status mora glasati dvije trećine ili tri petine poslanika u Skupštini Crne Gore. Ukoliko ga ne izaberu kvalifikovanom većinom, proces ide od početka.

I sad dolazimo do krucijalnog dijela za novu vlast, koja je otpočela ovaj proces, promijenila Zakon i uradila sve kako bi smijenili Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića. Glavni specijalni tužilac se bira na konkursu i ima mandat pet godina. Prije nego što raspišu konkurs, članovi novog TS moraju naći mehanizam kako da smijene Katnića, a to će biti jedan od najzanimljivijih djelova ove “predstave”.

Moguće je da priču vrate na onu DF-ovu, da je Katnić ispunio uslov za penziju, te da ga silom “argumenata” pošalju u mirovinu. Naravno, pomoć će stići od ministrice vojne Olivere Injac, jer je Katnić radio u vojsci, pa će njen kalkulator zbrojati staž, osiguranje i beneficirane godine i dobiti ono što želi većina u TS-u. U tome će veliku pomoć imati i od SNP-ovog vd direktora Fonda PIO Ranka Aligrudića kojeg, uzgred budi rečeno, pripadnici Specijalnog policijskog tima istražuju zbog sumnje da je nenamjenski potrošio novac koji mu je dala država Crna Gora za otkup stana u Baru.

Osim akcije “kako penzionisati Katnića”, novi TS ima mogućnost i da to uradi preko disciplinskog postupka, što je naizgled lakši posao, a i politički je koristan za skupštinsku većinu, jer bi na toj priči mogli ubrati još neki politički poen.

Prema informacijama koje dolaze sa više adresa, a koje su neprovjerene, za nasljednika Katnića pominje se advokat Goran Rodić, za kojeg kažu da ima naklonost potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića.

Sve ove radnje koje smo pobrojali mogle bi se desiti u januaru i februaru, pa je za očekivati da Crna Gora proljeće dočeka sa novim Državnim tužilaštvom i novim snagama u tužilačkim organizacijama.

Ovdje valja podsjetiti da EU ne gleda blagonaklono na cijelu priču i da insistira na većem konsenzusu, vlasti i opozicije. Glas Evrope u CG je šefica Delegacije Evropske unije u Podgorici Oana Kristina Popa koja je juče jasno pozvala političke aktere da obezbijede široku podršku za imenovanje Tužilačkog savjeta.

“Pozivamo političke aktere da obezbijede široku podršku za imenovanje nezavisnih, politički neutralnih i stručnih članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika”, navela je ona na Tviteru.

Kako je istakla, da bi dalje napredavala na putu ka EU i ispunila privremena mjerila za poglavlje 23 u pregovorima o pristupanju, Crna Gora treba da ostvari dodatni napredak u reformama vladavine prava i da pokrene široki međupartijski dijalog o ključnim preostalim imenovanjima u pravosuđu.

Zakon o Državnom tužilaštvu se u više navrata, u različitim verzijama, nalazio pred Venecijanskom komisijom, a iz tog savjetodavnog tijela Savjeta Evrope saopšteno je uoči zasijedanja Skupštine, početkom maja, da posljednja verzija predstavlja značajan napredak u odnosu na prethodne verzije, ali konstatujući brojne primjedbe.

Tako je VK ocijenila da se procedure za kandidovanje i izbor članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika prostom većinom u Skupštini, moraju unaprijediti kako bi se izbjegao rizik od politizacije.

Takođe, prestanak funkcije svim trenutnim članovima Tužilačkog savjeta nije opravdan, navodi se u mišljenju.

Venecijanska komisija izrazila je zabrinutost i zbog načina izbora vršioca dužnosti VDT-a i preporučila da ta osoba bude iz reda postojećih tužilaca, što predlagač nije prihvatio, pa prema rješenju iz Zakona ta osoba ne mora biti državni tužilac.

Komisija je naglasila da ovakvi tranzicioni aranžmani ne predstavljaju rješenje za ozbiljnu potrebu da se nađe široki politički konsenzus oko budućeg VDT-a i ocijenila da je sama procedura konsultovanja sa stručnom i laičkom javnošću mogla biti organizovana na kvalitetniji način.

Parlamentarna većina nije prihvatila preporuke VK u vezi prestanka funkcije prije roka aktuelnim članovima Tužilačkog savjeta. Izmjenama Zakona je predloženo da članovima sadašnjeg prestaje mandat proglašenjem novog TS. Novi TS bi odmah odredio i novog vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, koji prema rješenju iz Zakona ne mora biti iz redova državnih tužilaca.

Zakon je prvobitno usvojen u Skupštini 12. maja, nakon čega ga je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović vratio na ponovno odlučivanje uz ocjenu da se njime ugrožava pravni sistem Crne Gore, te da se ruše temeljni principi i partnerstvo sa Evropskom unijom.

Skupština Crne Gore ponovo je izglasala Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu 41-im glasom parlamentarne većine, a bez prisustva opozicije 27. maja, a prema Ustavu, predsjednik Crne Gore je bio dužan da proglasi ponovno izglasani zakon.

Na spisku koji je tada objavljen je bio 301 advokat, a na pozicijama 9, 80 i 140 nalazili su se Vuksanović, Jovović i Đukanović.