Kardiolozi sve češće upozoravaju na jedan od najopasnijih i najpotcjenjenijih problema današnjice – preterano sjedjenje, naročito među ljudima koji rade kancelarijske poslove.

Istraživanja pokazuju da neki zaposleni provedu i do 89 odsto radnog vremena sjedeći, što ozbiljno povećava rizik od srčanih bolesti, dijabetesa, pa čak i prerane smrti, piše Index.

Iako mnogi misle da će redovno vježbanje popraviti štetu, nauka kaže drugačije.

„Čak ni preporučenih 150 minuta nedjeljne fizičke aktivnosti nije dovoljno da se neutrališu negativni efekti cjelodnevnog sjedjenja“, upozorava dr Ketrin Vajnberg, kardiolog iz njujorške bolnice Lenoks Hil.

Sjedjenje „uspavljuje“ tijelo i stvara savršene uslove za bolest

Kada satima ne ustajemo, naše tijelo ulazi u stanje pasivnosti. Protok krvi se usporava, mišići miruju, a metabolizam slabi.

„Vaše tijelo je kao automobil – dizajnirano je za kretanje, a ne za mirovanje“, slikovito objašnjava dr Vajnberg.

Dr Čeng-Han Čen, interventni kardiolog, dodaje da sjedeći način života otežava cirkulaciju i može dovesti do visokog krvnog pritiska, poremećaja u radu srca i stvaranja krvnih ugrušaka. A upravo su ugrušci čest uzrok moždanog i srčanog udara.

„Važno je pomijerati noge, mijenjati položaj, ustajati – jer krvni ugrušci mogu nastati već nakon nekoliko sati neprekidnog sedenja“, kaže dr Alfonso Voler sa Medicinskog fakulteta Rutgers Nju Džersi.

I redovno kretanje nije dovoljno ako cio dan sjedite

Čak i ako trenirate nekoliko puta nedjeljno, to ne znači da ste zaštićeni.

„Fizička aktivnost je korisna, ali ako ostatak dana provedete sjedeći, i dalje ste u rizičnoj grupi“, kaže dr Don Verner Keršner iz The Heart Centra u Baltimoru.

Dodaje kako čak i 6.000 koraka dnevno, što je manje od često pominjanih 10.000, može imati značajan efekat, ali to je teško postići ako sjedite osam sati dnevno.

Navika koju moramo hitno da promijenimo

Rješenje ne leži u promjeni posla, već u uvođenju redovnih pauza za kretanje.

Istraživanja pokazuju da samo 20 do 25 minuta lagane aktivnosti dnevno može značajno smanjiti rizik od prerane smrti – ako se rasporedi kroz dan.

„Kratke šetnje, penjanje uz stepenice, istezanje – sve to pomaže u očuvanju srca“, ističe dr Čen. Dodaje da čak i jedan do dva minuta kretanja svakog sata mogu napraviti razliku.

Dr Voler savjetuje da u svoj raspored ugradimo podsjetnike. „Idite do aparata za vodu, prošetajte hodnikom, razgovarajte stojeći. To su male promjene, ali dugoročno čine mnogo.“

Hodajte dok telefonirate i izbjegavajte pasivne pauze

Dr Vajnberg preporučuje da svaki telefonski poziv iskoristite kao priliku za kretanje. „Ako razgovarate, nemojte sjedjeti. Hodajte, istežite se – bilo kakvo kretanje je bolje od mirovanja.“

Ako ne volite alarme i podsjetnike, pokušajte stvoriti naviku: ustanite svakog punog sata, napravite nekoliko koraka ili kratko istezanje. Tih nekoliko minuta može biti presudno za vaše srce, krvne sudove i opšte zdravlje.

Svakodnevno kretanje je ključno za zdravlje

Ne moramo ići u teretanu svaki dan, ali ne smijemo ignorisati sate provedene u sjedećem položaju. Naše tijelo nije dizajnirano za to, a posljedice se gomilaju s vremenom.

Ako radite kancelarijski posao, iskoristite svaku priliku za kretanje. Hodajte, istežite se, krećite se tokom dana. Vaše srce će vam biti zahvalno, piše Index.