Da li je sinošnjim pomjeranjem kazaljki na časovniku sat unazad u Crnoj Gori stavljena tačka na tu višegodiošnju praksu – još se ne zna, jer iz Vlade nijesu odgovorili kako će se ubuduće računati vrijeme.

Zimsko računanje vremena počelo je danas u tri časa iza ponoći, kada su kazaljke vraćene sat unazad, i trajaće do posljednjeg vikenda u martu 2021. Evropski parlament je 4. marta 2019. godine izglasao da se pomjeranje kazaljki na satu ukida od 2021. godine, pa će sve zemlje Evropske unije morati da odaberu ljetnje ili zimsko računanje vremena. Predloženo je da izmjena vremena u martu 2021. treba da bude i posljednja za zemlje EU koje se odluče za ljetnje računanje vremena.

Direktiva EU ne znači “automatsko ukidanje ljetnjeg računanja vremena”, ni uvođenje “jedinstvenog vremena” u Evropi, već okončava praksu usklađivanja pomjeranja sata na nivou EU i omogućava članicama da odaberu vlastiti način računanja vremena.

Ljetnje računanje vremena prva je uvela Njemačka 1916. godine, a nekoliko nedjelja kasnije i Velika Britanija.

Sljedeće godine to je uradila Rusija, a 1918. i SAD. Pod pritiskom farmera, američki predsednik Vudro Vilson ubrzo je ukinuo ljetnje vrijeme, navodeći da se zemlja ponovo vraća “Božjem vremenu”…

Ni u Evropi nisu postojala pravila koja bi važila za sve.

Tokom Drugog svjetskog rata, Britanci su, da bi duplirali uštedu, pomjerali časovnike dva sata unaprijed…

Ljetnje računanje vremena u tadašnju SFRJ stiglo je 27. marta 1983.

Danas, 110 od 192 države koristi ljetnje računanje vremena. Ta praksa nije uvedena u Kini, Japanu, Južnoj Koreji i širom afričkog kontinenta, piše Nacionalna geografija.

Članice EU dobile su 2001. obavezu da uvedu takozvano ljetnje vrijeme, kako bi se trgovina i transport na zajedničkom tržištu nesmetano odvijala i smanjili troškove energije…

Finska je pozvala na ukidanje ljetnjeg vremena, nakon što je 70.000 građana potpisalo peticiju kojom se to zahtijeva.