Foto: Ilustracija-

Ekstremne vremenske prilike, poput suša, poplava i snažnih oluja, sve su učestalije i intenzivnije usljed klimatskih promjena, a njihov negativni uticaj na poljoprivredu je sve izraženiji. Gubici prinosa postaju sve češći, a globalno snabdijevanje hranom sve nesigurnije.

Međutim, poljoprivreda nije samo žrtva klimatskih promjena, ona je i jedan od najvećih uzročnika ovih promjena. Tradicionalne poljoprivredne prakse, neadekvatno upravljanje stočarstvom i prekomjerna upotreba đubriva značajno doprinose emisijama gasova sa efektom staklene bašte (GHG).

Prema istraživanjama, stočarska industrija na globalnom nivou godišnje oslobađa 7,1 gigatonu ekvivalenta ugljen-dioksida (CO2e), što čini čak 14,5% svih emisija GHG-a izazvanih ljudskim djelovanjem. Goveda su najveći krivci – oslobađaju 4,6 gigatona CO2, od čega 2,5 GT dolazi iz proizvodnje govedine, a 2,1 GT iz mliječnih krava.

Posebno je problematičan metan, koji se oslobađa tokom podrigivanja stoke. Metan ima znatno snažniji efekat zagrijavanja u atmosferi nego ugljen-dioksid, a emisije metana iz stočarstva čine 14-16% globalnih emisija GHG-a.

Osim stočarstva, poljoprivredni sektor doprinosi i emisijama amonijaka, prvenstveno zbog prekomjerne upotrebe azotnih đubriva. Neorganska đubriva i stajsko đubrivo odgovorni su za 70% globalnih emisija amonijaka, što ima ozbiljne posljedice po zagađenje vodotokova, kvalitet vazduha i zdravlje zemljišta.

Prema jednoj studiji, klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem smanjile su poljoprivrednu proizvodnju za 21% od 1961. godine – što je ekvivalent gubitku sedam godina produktivnosti. Najveći pad zabilježen je u toplijim regionima poput Afrike, Kariba i Latinske Amerike, gdje je smanjenje iznosilo između 26% i 34%.

Zbog ovih alarmantnih podataka, klimatski pametna poljoprivreda postaje imperativ. Usvajanje održivih praksi u poljoprivredi neophodno je kako bi se smanjile emisije, poboljšali prinosi i osigurala prehrambena sigurnost u svijetu koji se suočava sa sve većim izazovima klimatskih promjena.

Unapređenje efikasnosti korišćenja resursa

Koncept „manje je više” posebno je primjenjiv u klimatski pametnoj poljoprivredi, gdje je cilj smanjiti potrošnju resursa i minimizirati otpad, a da se pritom ne ugrozi prinos. Precizna poljoprivreda omogućava kontrolisanu primjenu đubriva i vode, osiguravajući da ovi resursi dospiju tačno tamo gdje su najpotrebniji.

Primjer toga je primjena sistema za navodnjavanje sa promjenljivom stopom, gdje se voda distribuira u zavisnosti od potreba određenih dijelova polja, smanjujući nepotrebno rasipanje. Takođe, ciljana primjena đubriva smanjuje rizik od zagađenja vodotokova i smanjuje količinu azota koja završava u atmosferi.

Pored toga, pravilna obrada zemljišta i primjena pokrovnih usjeva poboljšavaju strukturu tla, zadržavanje vode i kruženje hranjivih materija. Takvi pristupi ne samo da smanjuju potrebu za vanjskim inputima već i povećavaju otpornost zemljišta na ekstremne vremenske uslove.

Studije potvrđuju koristi ovakvih metoda. U jednoj od njih, korišćenje specifične mješavine azota, fosfora i kalijuma rezultiralo je povećanjem prinosa salate za čak 42,42%. Osim toga, pravilno balansiranje azota i fosfora može povećati sadržaj šećera i vitamina C u biljkama, što dodatno poboljšava njihov kvalitet.

Kalijum, s druge strane, igra ključnu ulogu u zdravlju zemljišta. Bez dovoljno kalijuma, korijeni biljaka imaju poteškoća u zadržavanju vode i apsorpciji hranjivih materija, što direktno utiče na rast i razvoj usjeva.

Otpornost i diverzifikacija

Klimatski pametne farme prilagođavaju se uticajima klimatskih promjena kroz diverzifikaciju usjeva i stočarstva. Ovo je posebno važno u regijama koje su podložne sušama, poplavama ili invazijama štetočina.

Mješovita poljoprivreda i agrošumarstvo predstavljaju efikasne strategije za smanjenje rizika i očuvanje prinosa. Na farmama gdje se kombinuju usjevi, drveće i stoka, ne samo da se povećava biološka raznovrsnost, već se i ekosistemi stabilizuju. Na primjer, visoka stabla mogu pružiti hladovinu poljima kukuruza, dok kokoške slobodno šetaju i hrane se insektima, smanjujući potrebu za pesticidima.

Smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte

Iako je prilagođavanje klimatskim promjenama ključno za održavanje poljoprivredne proizvodnje, jednako je važno da poljoprivredni sektor smanji emisije gasova sa efektom staklene bašte (GHG).
Klimatski pametna poljoprivreda pruža rješenja za ovu problematiku kroz nekoliko ključnih praksi:

• Upravljanje đubrivima: Precizna primjena i korišćenje organskih rješenja smanjuju emisije i zagađenje, posebno azotnih oksida koji nastaju usljed prekomjerne upotrebe mineralnih đubriva.
• Upravljanje stočarstvom: Unapređenje ishrane stoke i upravljanje životinjskim otpadom može značajno smanjiti emisiju metana, koja predstavlja veliki izazov u stočarskoj industriji.
• Upravljanje zemljištem: Prakse poput pošumljavanja i bezoranske obrade zemljišta povećavaju zalihe ugljenika u tlu, čime se smanjuje ukupna emisija CO₂.
• Obnovljiva energija: Integracija solarnih sistema za navodnjavanje i proizvodnja biogasa iz poljoprivrednih ostataka smanjuju zavisnost od fosilnih goriva i doprinose smanjenju ukupnih emisija.

Prema istraživanju Nacionalne laboratorije Argon iz SAD (Argonne National Laboratory), primjena ovih klimatski pametnih tehnika mogla bi smanjiti emisije iz proizvodnje žitarica za čak 70% do 2036. godine.

Primjeri klimatski pametne poljoprivrede širom svijeta

Konzervacijska poljoprivreda u podsaharskoj Africi

Iako je konzervacijska poljoprivreda sporo zaživjela u podsaharskoj Africi, mali poljoprivrednici koji su usvojili održive metode sada bilježe značajne koristi.
Jedno istraživanje pokazalo je da su poljoprivrednici u Etiopiji primijenili konzervacijske metode kako bi spriječili eroziju tla i povećali plodnost zemljišta, dok su istovremeno sakupljali kišnicu za sušne periode.
U Tanzaniji su farmeri uspješno integrisali međukulture poput pasulja, mahunarki i žitarica, čime su povećali otpornost svojih farmi na sušu.
Istovremeno, u Gani naučnici i poljoprivrednici rade na unapređenju sjemenskih sorti kukuruza kako bi razvili hibride otporne na stres uzrokovan klimatskim promjenama.

Agrošumarstvo u jugoistočnoj Aziji

U Aziji je agrošumarstvo postalo dominantna praksa za poboljšanje produktivnosti i očuvanje poljoprivrednog zemljišta.
Prema istraživanjima, agrošumarstvo obuhvata čak 77,8% poljoprivrednog zemljišta u jugoistočnoj Aziji, dok je prisutno na 50,5% poljoprivrednih površina u istočnoj Aziji, 27% u južnoj Aziji i 23,6% u sjevernoj i centralnoj Aziji.
Ovaj pristup omogućava efikasnije korišćenje zemljišta i doprinosi povećanju prinosa uz očuvanje biodiverziteta.

Precizno navodnjavanje u Kaliforniji

Kalifornija, poznata po hroničnim sušama i riziku od šumskih požara, intenzivno se okrenula preciznom navodnjavanju i naprednim poljoprivrednim tehnikama kako bi smanjila potrošnju resursa bez ugrožavanja prinosa.
U jednoj studiji, poljoprivrednici na plantažama badema koristili su senzore za mjerenje vlažnosti zemljišta, što je omogućilo precizniju primjenu vode. Rezultati su pokazali da je potrošnja vode smanjena za 33%, dok su prinosi ostali na optimalnom nivou.
Ovaj pristup ne samo da smanjuje potrošnju resursa već i smanjuje rizik od zagađenja podzemnih voda i erozije zemljišta.

Klimatski pametna poljoprivreda u Crnoj Gori: Integracija kroz strategije i projekte

Iako Crna Gora u svojim strategijama ne koristi direktno pojam „climate-smart agriculture“ (CSA), osnovni principi održive i klimatski prilagođene poljoprivrede ugrađeni su u ključne razvojne dokumente.
Strategija razvoja poljoprivrede i ruralnih područja 2023–2028 uključuje ciljeve Evropskog zelenog dogovora i Pariskog sporazuma, s naglaskom na klimatsku otpornost i održivo korišćenje resursa. Slično tome, Nacionalna strategija održivog razvoja do 2030. godine i Strategija klimatskih promjena do 2030. godine fokusiraju se na prilagođavanje poljoprivrednog sektora klimatskim promjenama.

Crna Gora koristi IPARD program za podršku agro-ekološkim i organskim praksama, dok se kroz projekat „GORA“, pokrenut 2024. godine, radi na povećanju otpornosti planinskih područja na klimatske promjene. Projekat uključuje unapređenje sistema navodnjavanja, zaštitu zemljišta od erozije i edukaciju poljoprivrednika.

Iako se kroz projekte i strategije promovišu klimatski pametne prakse, izazovi ostaju, posebno u pogledu šire implementacije CSA pristupa i jačanja kapaciteta lokalnih poljoprivrednika. Kontinuirana podrška kroz finansiranje, edukaciju i tehničku asistenciju ključna je za uspješnu tranziciju ka održivoj i klimatski otpornijoj poljoprivredi.

Tehnologija i inovacije kao motor klimatski pametne poljoprivrede

Iako tehnološki napredak otvara nove mogućnosti za klimatski pametnu poljoprivredu, usvajanje ovih tehnologija nije ujednačeno.
Do 2023. godine, samo 27% farmi u Sjedinjenim Američkim Državama koristilo je preciznu poljoprivredu, iako je ona dostupna još od devedesetih godina prošlog vijeka.

Nove tehnologije koje unapređuju poljoprivrednu praksu uključuju:

• Daljinsko mjerenje uslova usjeva: Omogućava praćenje stanja biljaka putem satelita i dronova.
• Senzori u zemljištu: Pružaju uvid u vlažnost i temperaturu tla u realnom vremenu, što omogućava preciznije navodnjavanje.
• Ciljani sistemi za prskanje: Smanjuju upotrebu pesticida i herbicida tako što ciljano tretiraju samo zaražene dijelove polja.
• Automatizovani mehanički čistači korova: Smanjuju potrebu za hemijskim sredstvima za kontrolu korova.

Vozila sa vještačkom inteligencijom (AI) takođe su unaprijedila poljoprivrednu proizvodnju. Integrisana AI tehnologija omogućava ovim vozilima da se kreću po neravnom terenu bez oštećenja usjeva.
Takva oprema povećava prinose usjeva za 15-20% i efikasnost rada na farmama za 20-25%.

Druge inovacije uključuju:

• Automatizaciju i robotiku: Roboti se koriste za berbu, sadnju i sortiranje proizvoda, poboljšavajući konzistentnost i smanjujući potrebu za radnom snagom.
• Genetski inženjering: Korišćenje genetski modifikovanih usjeva otpornih na bolesti, štetočine i ekstremne vremenske prilike poboljšava sigurnost hrane, posebno u klimatski ranjivim regijama.

Izazovi za klimatski pametnu poljoprivredu

Iako klimatski pametna poljoprivreda nudi perspektivan put ka održivoj proizvodnji hrane, njena implementacija nije bez izazova.
Visoki početni troškovi, nedostatak političke podrške i ograničeno znanje poljoprivrednika predstavljaju glavne prepreke za širu primjenu ovih tehnika.

Prevazilaženje ovih barijera zahtijeva koordinisani pristup koji uključuje:

• Obrazovanje i obuku: Edukacija poljoprivrednika o održivim tehnikama i korišćenju novih tehnologija.
• Finansijske subvencije i podsticaji: Sufinansiranje inovativnih projekata i opreme.
• Investicije i reforme politika: Državna podrška za razvoj infrastrukture koja će olakšati primjenu novih tehnologija.

Klimatski pametna poljoprivreda – put ka sigurnijoj budućnosti

Poljoprivredni sektor više ne može zanemarivati svoj uticaj na klimatske promjene.
Usvajanje klimatski pametnih praksi ključno je za smanjenje ekološkog otiska, očuvanje resursa i stabilno snabdijevanje hranom.

Iako je primjena ovih tehnika još uvijek u ranoj fazi, klimatski pametna poljoprivreda obećava otporniji, produktivniji i održiviji poljoprivredni sektor. Kako globalna populacija raste i klimatske promjene postaju sve izraženije, poljoprivrednici će morati da se oslanjaju na tehnologiju i inovacije kako bi se prilagodili i osigurali buduće zalihe hrane.