Knežević: Donedavno ni Pljevljacima nijesu bile poznate ljepote meandara Ćehotine

    2 sedmice pre 349 pregleda Izvor: portalanalitika.me

Na oko dvadesetak kilometara iz pravca Pljevalja prema Vrulji (putni pravac Pljevlja – Bijelo Polje), u selu Mataruge, nalazi se vidikovac s kojeg se pruža pogled na prelijepe meandre Ćehotine. Ovaj dragulj naše zemlje, skriven i doskoro nedovoljno poznat čak i stanovnicima Pljevalja, rijetko se nađe na mapi stranih turista.

U vrijeme epidemije, kad su se načini putovanja drastično promijenili, postajemo svjesni koliko prirodnih ljepota krije naša zemlja. Mnogi prelijepi lokaliteti nedovoljno su promovisani, pa za neke od njih ne znaju čak ni crnogorski građani. 

“S meandrima Ćehotine sam se upoznao kao ribolovac još prije 15-tak godina i odmah sam uvidio njihove skrivene, a raskošne potencijale. Do prije nekoliko godina ni samim Pljevljacima ovi meandri nijesu bili poznati. A kada smo preko NVO “Da zaživi selo” počeli s njihovom promocijom prije tri godine, svi su mislili da se radi o meandrima rijeke Uvac u Srbiji, koji su odranije bili poznati i valorizovani. Došli smo na ideju da meandre Ćehotine promovišemo kao jedan od najljepših prirodnih repera pljevaljske opštine, i za vrlo kratko vrijeme smo uspjeli u tome”, priča nam Vaso Knežević iz NVO “Da živi selo”.

Meandri Ćehotine; Foto: Vaso Knežević

Da bi mjesto postalo turistički posjećeno, prvenstveno mještani moraju biti svjesni njegove vrijednosti i potencijala. 

“Prvo smo Pljevljake upoznali sa svojim zavičajem, a kasnije i ostale, tako da na vidikovac sad dolaze turisti iz raznih krajeva svijeta, zbog ovog čarobnog pogleda”, kaže Knežević

Promocija važan faktor valorizacije: Kako bi ljepote ovog kraja približili i domaćim i stranim turistima, snimili su video-spot. 

“Prošle godine smo preko projekta NVO “Da zaživi selo” htjeli da još više valorizujemo vidikovac meandara Ćehotine, ali i cjelokupno Otilovićko jezero sa ostalim zanimljivim atrakcijama, jer se ukazala potreba za proširivanjem sadržaja na ovommjestu”, ističe Knežević. 

Zimska idila, meandri Ćehotine; Foto: Željko Knežević

Na samo pola sata vožnje od Pljevalja, možete uživati u zalasku sunca s pogledom na prelijepe meandre. Na vidikovcu su postavljene klupe i sto, pa tu posjetioci mogu napraviti kratak predah. Ipak, Knežević ističe da ponudu treba upotpuniti kako bi posjetioci duže ostajali, a mještani mogli da ponude svoje proizvode. 

“Turisti koji dođu na vidikovac, pored prelijepog pogleda na meandre žele i dodatni sadržaj, kao na primjer vožnju jezerom čamcem ili kajakom, degustaciju domaćih proizvoda, neki žele i da prenoće, da obiđu kulturno-istorijske zanimljivosti ovoga kraja i sl. Zato smo htjeli da uradimo jedan promotivni video-materijal s titlom na engleskom jeziku, koji će cjelokupan sadržaj u okolini vidikovca predstaviti, tako da otvori vidike svima nama – prvo relevantnim subjektima u Pljevljima da preduzmu nešto na valorizaciji i upotpunjavanju sadržaja – ali i svima onima koji dolaze da se rekreiraju i uživaju u prirodnim ljepotama”, navodi Knežević

Vidikovac, meandri Ćehotine; Foto: Vaso Knežević

Promociji meandara najviše doprinose posjetioci, koji, kako objašnjava Knežević, dijele snimke i fotografije na društvenim mrežama.

“U današnje vrijeme kada postoje društvene mreže, raznorazni portali, Jutjub kanal, vrlo je lako promovisati bilo što. Prilikom promocije važna je povratna informacija koju dobijamo od onih koji su posjetili ovakva mjesta i koji prenošenjem svojih utisaka, putem fotografija i video-snimaka dodatno vrše promociju u vidu mrežnog marketinga. Zadovoljan korisnik koji preporučuje određenu destinaciju je najveći promoter, a upravo su meandri Ćehotine na ovaj način postali popularni”, ističe Knežević

Koncesija Rudnika uglja i očuvanje prirodne ljepote meandara: Na svega nekoliko kilometara od vidikovca nalazi se Mataruško polje, na kojem je Rudnik uglja planirao iskopavanje rude. Knežević upozorava da se prilikom iskopavanja mora voditi računa i o očuvanju prirodne sredine. 

“Mataruško polje pripada slivnom području rijeke Ćehotine u zoni iznad meandra, tako da se kroz eksploataciju uglja na tom području mora voditi računa da otpadne vode s tog područja ne dospjevaju u Otilovićko jezero, iz kojeg inače Pljevljaci piju vodu”, objašnjava Knežević i dodaje da se prije iskopavanja mora uraditi studija o zaštiti ovog područja. 

“I vizuelno, devastiranje Mataruškog polja će uticati na sveopštu sliku turističkog lokaliteta zbog njegove blizine (na svega je 2-3km od vidikovca meandri Ćehotine). Da bi se zaštitilo slivno područje rijeke Ćehotine u gornjem toku, kome pripadaju i meandri Ćehotine, mora se uraditi studija zaštite slivnog područja Otilovićkog jezera, a poželjno bi bilo iz više razloga da se ovo područje stavi pod određeni vid zaštite, kao park prirode, što će uskoro i biti inicijativa od strane NVO prema lokalnoj samoupravi”, ističe Knežević. 

Najavljeno vraćanje korita Ćehotine u približno prvobitno korito, radi potreba širenja eksploatacionog područja Potrlica koje se nalazi nizvodno od akumulacije Otilovići, prema riječima našeg sagovornika, ne može imati nikakav negativan efekat na meandre Ćehotine. 

“Vraćanje korita Ćehotine u prvobitno korito može imati samo pozitivne efekte na vodotok Ćehotine uzvodno od eksploatacionog područja Potrlica, uz uslov da se krajnje stručno i u skladu s principima održivog razvoja izvede vraćanje korita. Na primjer, ribe bi prema tome trebale da imaju svoj nesmetani put prema gornjem toku, koji je značajan u periodu mriještenja”, kaže Knežević

Planirano otvaranje muzeja u blizini vidikovca: NVO “Da zaživi selo” je na vidikovcu iznad meandara do sada uredila plato, postavila parkovski mobilijar, prokrčila prilazne staze, postavila info-table na magistralnom putu Pljevlja – Vrulja – Bijelo Polje sa informacijama o vidikovcu…

“Radimo na rekonstrukciji tradicionalne seoske kuće u blizini samog vidikovca, za koju je planirano da bude kuća-muzej. Pomenuta kuća oslikava tradiciju ovog kraja, s krovom od šindre (lučeve daščice) i sa samo dvije prostorije. Takođe, animiraćemo okolno seosko stanovništvo da se registruju kao poljoprivredna domaćinstva, kako bi mogli ponuditi turistima hranu i smještaj. Iniciraćemo i spajanje vidikovca s ribarskom stazom na Otilovićkom jezeru, tako da oni koji dođu na vidikovac mogu da se spuste do jezera gdje mogu obavljati razne aktivnosti na vodi (kupanje, ribolov, kajaking, vožnja čamcima i slično)”, poručuje Knežević.

Otilovićko jezero; Foto: Vaso Knežević

Spoj muzike i prirodnih ljepota: Nesvakidašnjom energijom i talentom, braća Damir i Emir Hrastovina iz Pljevalja, poznatiji kao Oak Brothers, osvajaju crnogorsku, ali i regionalnu scenu elektronske muzike. Odrasli uz zvuke očeve tambure, koju su zamijenili miksetom i modernijim zvukom, ovi mladići su u vrijeme epidemije koronavirusa pronašli još jedan put do publike – spojili su promociju svoje muzike sa promocijom rodnog kraja. 

„To je nešto o čemu odavno sanjamo – o snimanju spotova na ekskluzivnim lokacijama. Promocija naše zemlje, plus muzika koja se uklapa u taj ambijent, bila je ideja vodilja. Razgovarao sam sa drugarima iz organizacije Fešta, predložio im nekoliko lokacija, nakon čega su odlučili da snimimo nastup upravo na meandrima Ćehotine“, kaže za naš portal Emir Hrastovina. 

Njegov nastup na meandrima snimljen je u septembru prošle godine. 

„Reakcija publike je premašila i moja očekivanja. Vrhunska produkcija i kadrovi za koje smatram da su na svjetskom nivou… Muziku ne bih komentarisao, ali od slušalaca sam dobio samo riječi hvale i da je melodija super uklopljena u ambijent“, ponosno ističe ovaj mladi Pljevljak.

Oak Brothers su nastupali na Sea Dance festivalu, kao i u brojnim klubovima na primorju i u Podgorici.

„Projekat Spotlight je odličan način da se predstavimo domaćoj i stranoj publici. S obzirom na to da su klubovi i lokali zatvoreni, ovo je prilika da se zabavimo kod kuće, da podržimo jedni druge i uživamo, kako u muzici, tako i u ljepotama naše zemlje“, ističe Hrastovina. 

Najnovije vijesti

Prognoza vremena – 8. mart

7. marta 2021. 18:51

Najčitanije

Pogledajte rezultate glasanje po opštinama

31. avgusta 2020. 16097 pregleda

Pljevaljska „vještica u magli“

20. decembra 2020. 8200 pregleda

Jesu li Pljevlja žrtvovan grad?

27. marta 2020. 7354 pregleda

Pljevlja u doba Korone 19.03.2020. (VIDEO)

19. januara 2021. 7021 pregleda

Na Jabuci “pali” šverceri narkotika

15. jula 2019. 7020 pregleda