Dok je Turska u žalosti zbog tragičnog gubitka ljudskih života u dva zemljotresa prije dvije nedjelje, postavljaju se i pitanja koliko će koštati obnova zemlje, ali i kolike će finansijske posljedice to ostaviti na već oslabljenu privredu.

Turska konfederacija za preduzeća i biznis u preliminarnom izvještaju procjenjuje da će troškovi obnove biti viši od 80 milijardi dolara, i to je procjena urađena četiri dana posle zemljotresa.

Američki investicioni gigant „Morgan Stenli“ navodi da samo obnova kuća može da košta 38 milijardi dolara, dok „Džej Pi Morgan“ procjenjuje da bi obnova domova i infrastrukure koštala oko 25 milijardi dolara.

U to nije uračunata ekonomska šteta privredi u porušenim zonama, gde je živjelo i radilo 13 i po miliona ljudi, i gdje se obavljala skoro jedna desetina svih ekonomskih aktivnosti u Turskoj.

Poređenja radi, 1999. godine jak zemljotres pogodio je Izmit, žilu kucavicu turske industrije, koja je tada činila 30 odsto BDP zemlje. Nakon tog zemljotresa, privredni rast države pao je za 3,3 odsto.

Ekonomisti Svjetske banke (SB) rekli su za Glas Amerike da, iako je još rano da se procijeni šteta od zemljotresa, ipak posmatraju nekoliko faktora.

Očekuje se sporiji rast

Međunarodni monetarni fond (MMF) predvidio je da će turska ekonomija imati rast od tri odsto ove godine, ali mnogi stručnjaci kažu da zemljotresi, najjači koji su pogodili Tursku, mogu da smanje rast za najmanje jednu trećinu.

Stručnjak za Tursku koji živi u Londonu Timoti Eš za Glas Amerike kaže da će direktna ekonomska posljedica pre biti manja od one koju je ostavio zemljotres 1999, jer su sada zemljotresi pogodili ruralne i poljoprivredne krajeve. Čim prođe šok od tragedije, on očekuje srednjoročni privredni rast kad počne obnova.

Stručnjaci Svjetske banke kažu da se sama obnova posle velikih katastrofa, koju bi sproveli i privatni i državni sektor, smatra investicijom u privredu. Samim tim, obnova bi mogla da ublaži udarac na ekonomiju.

Problemi u ekonomskoj politici

Iako prve analize finansijskih institucija, uključujući Morgan Stenli, smatraju da će moći da se sprovede finansiranje troškova, stručnjaci upozoravaju da problemi koji su već usađeni u tursku makroekonomsku politiku, mogu da učine stvari težim.

Turska se već suočava sa godišnjom inflacijom višom od 60 odsto i stalnom devalvacijom svoje valute.

„Dok je turska ekonomija ubrzano rasla 2022, sada je na ivici zaduživanja, inflacija je rekordna u poslednjih 24 godina, lira je devalvirana, deficit je porastao“, kaže za Glas Amerike Umberto Lopes, direktor u Svjetskoj banci za Tursku.

Selva Demiralp, profesorka ekonomije na Univerzitetu Kic u Istanbulu, govorila je prošle nedelje za Glas Amerike, i navela da bi Turska bila u boljoj poziciji da se bori sa ekonomskim padom posle zemljotresa, da ne trpi krizu, za koju ona krivi makroekonomsku politiku vlade.

„Da nemamo tako visoku inflaciju i slabu monetarnu politiku, bili bismo u poziciji da pružimo pomoć i da se lakše oporavimo“, navela je profesorka Demiralp za Glas Amerike.

Turska se takođe suočava sa potrebom da traži pomoć sa strane. Eš navodi da, u zavisnosti od toga koliko će novca biti potrebno za obnovu, Turska će tražiti pozajmice iz inostranstva.

Politička neizvjesnost

Za neke stručnjake, veću zabrinutost budi politička neizvjesnost. Predsjednik Redžep Tajip Erdogan je prošlog mjeseca najavio parlamentarne i predsjedničke izbore za 14. maj. Ipak, nedavna objava na društvenim mrežama Bulenta Arinca, bivšeg osnivača vladajuće AK partije i nekadašnjeg predsjednika turskog parlamenta, izazvala je debatu o mogućem odlaganju izbora zbog masovnog uništenja uslijed zemljotresa. Opozicija tako nešto odbija.

Međunarodni investitori posmatraju političke i ekonomske prilike u Turskoj. Mnogi stranci napuštaju lokalno tržište zbog vladine ekonomske politike.

„Sad čekaju da vide rezultate izbora 14. maja. Vidjećemo i da li će uopšte biti tada održani. Stranci žele kredibilnu i ispravnu politiku, nebitno da li sa ovom administracijom ili sljedećom“, kaže analitičar Eš.

Vlada trpi kritike jer mnogi u ugroženim zonama smatraju da je odgovor na zemljotres bio spor, kao i da je falilo koordinacije. Eš veruje da ishod izbora zavisi od toga kako se odgovorilo na katastrofu i kako će teći obnova.

„Rezultat izbora i moguća promjena politike, u zavisnosti od ishoda, bitni su za izbore. Zemljotres će biti odlučujući faktor za to ko će da pobijedi“, kaže Eš.