Uprava za šume Crne Gore u narednom periodu podijeliće 50 hiljada sadnica, koje će biti zasađene na privatnim i drugim posjedima. Sadnice će dobiti fizička i pravna lica. Akcija se sprovodi na području cijele Crne Gore i vezana je za Svjetski dan šuma, 21. mart. Podjela sadnica počela je 15. aprila i vršiće se do 30. aprila, dok će se pošumljavanje izvoditi i kasnije, odnosno kada to vremenske prilike dozvole.

– Akcija dodjele 50 komada besplatnih sadnica svim zainteresovanim građanima, koju je ove godine organizovala Uprava za šume povodom 21. marta, Svjetskog dana šuma, drveća i sadnje, naišla je na veliko interesovanje javnosti. Raduje nas činjenica da je do danas u Upravu za šume stiglo oko 300 zahtjeva za količinu od oko 50.000 komada sadnica, koje su svakodnevno slali naši građani, kao i brojne NVO, zatim Savez udruženja privatnih vlasnika šuma i brojna druga udruženja i organizacije. Iako akcija traje do 30. aprila 2021. godine, na sve do sada primljene zahtjeve Uprava za šume je odgovorila pozitivno i nijedan zahtjev nije odbijen – navodi se u saopštenju Uprave za šume i pojašnjava da su izuzetno zadovoljni velikim odzivom građana i da se radi o dobroj praksi.

Iz Uprave za šume kažu da će se prilikom svih aktivnosti poštovati epidemiološke mjere, posebno prilikom podjele sadnica.

– Treba istaći činjenicu da ovakvim i sličnim akcijama dajemo zajednički doprinos očuvanju našeg najvećeg prirodnog bogatstva, naših šuma, što treba da bude zajednička misija svih građana Crne Gore. Iz tog razloga posebno nas ohrabruje veliko interesovanje za dodjelu sadnica, jer je neophodno da u što većoj mjeri razvijemo kolektivnu svjest o značaju i očuvanju šuma i šumskih ekosistema – poručili su iz Uprave za šume.

Za ekologa Vasa Kneževića akcija Uprave za šume je za svaku pohvalu jer je neophodno podsticati pošumljavanje mnogih opožarenih površina.

– Dobro je da se vrši pošumljavanje jer je to višestruka korist. Uprava za šume treba ovakve akcije da podstiče i narednih godina, kazao je Knežević ali i podvukao da Uprava za šume treba od koncesionara da traži da izvršavaju svoje obaveze iz oblasti pošumljavanja.

– Vjerujem da bi pošumljavanja koja bi vršili koncesionari bila dosta kvalitetnija. Moralo bi se postupati po važećim pravilima jer je poslednjih godina izostala aktivnost koncesionara na tom planu – kaže Knežević i kao negativan primjer u ponašanju koncesionara navodi Vektru „Jakić“ koja nije ispunjavala svoje obaveze.

– Poslednjih trinaest godina, iako je eksploatisala pljevaljske šume, Vektra „Jakić“ praktično nije vršila pošumljavanje – ističe Knežević.

Kada su u pitanju pljevaljske šume, pored mjera pošumljavanja, od strane koncesionara izostale su mjere zaštite. Posebno kada su u pitanju šumski požari u kojima su stradale ogromne površine. Opožerana područja ni danas nijesu pošumljena iako su pojedina bez stabala ostala prije deset i više godina.