Foto: Pixabay –

Građani od trenutnog rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) nemaju, niti će imati bilo kakve kratkoročne koristi, tvrdi predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) prof. dr Vasilije Kostić.

BDP Crne Gore porastao je u prošloj godini 6,4 odsto, dok je, prema preliminarnim podacima Monstata, BDP porastao u drugom kvartalu ove godine 6,9 odsto, što je najveći rast zabilježen u posmatranom periodu u Evropi.

– Građani od trenutnog rasta BDP-a nemaju niti će imati bilo kakve kratkoročne koristi jer takozvana ekonomija kapanja: veći BDP, veći standard ne funkcioniše a inflacija koja je primarno uvezena a dijelom i domaće generisana, pojela je njihove dohotke. Posmatrano na dugi rok, pri trenutnom stanju stvari u crnogorskoj ekonomiji, ovakve tendencije ne idu nam u korist jer je rast BDP korelisan – uslovljen rastom uvoza koji pogoršava dodatno platni bilans, a rast BDP uslovljen rastom lične i javne potrošnje je u tom smislu mnogo nepovoljniji od onoga izazvanog uvozom investicione opreme koja bi stavljanjem u funkciju popravila pokazatelje na bolje – kazao je Kostić Pobjedi.

Ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović je nakon objavljivanja rezultata rasta BDP-a napisao da je Crna Gora najbrže rastuća ekonomija u Evropi u drugom kvartalu, što je, kako kaže, veliki uspjeh male države.

– Čestitam crnogorskoj privredi na ovako sjajnom rezultatu, pa sada neka neko kaže da Crna Gora nije na pravom putu – napisao je Đurović na svom profilu na društvenoj mreži X, dok je premijer Dritan Abazović je naveo da je Crna Gora ponosna što je najbrže rastuća ekonomija u Evropi u drugom kvartalu ove godine.

Nema razloga za ponos

Kostić sa druge strane smatra da Vlada nema čime da se ponosi, sve i da su pokazatelji suštinski pozitivni jer, kako kaže, oni nijesu rezultat njene politike već spleta okolnosti ili ,,bolje rečeno ekonomske inercije“.

– Kada bi se znak jednakosti mogao staviti između rasta BDP i rasta standarda građana, onda bi razloga za ponos bilo. Ali kako se to dvoje ni u kom slučaju ne može izjednačiti, onda mjesta zadovoljstvu, ne da nema, nego imamo čak razloga za još veću zabrinutost. Djeluje apsurdno, ali su kod nas stvari već davno dovedene do apsurda pa ovo može biti još jedan u nizu. Da se razumijemo, rast ekonomije sam po sebi nije nužno dobra okolnost i ako je rast, naravno, ono čemu se teži i što je potrebno: rast i razvoj su potrebni, a ne rast bez razvoja ili još gore, što je kod nas slučaj, rast nauštrb razvoja što je sinonim za godine izgubljene za razvoj – rekao je Kostić.

Prema njegovim riječima, nama rast BDP-a u ovom momentu, pri važećim makroekonomskim pokazateljima, a imajući u vidu otkud dolazi, utiče na dugoročno slabljenje ekonomije i smanjenje životnog standarda građana.

– Upravo suprotno od onoga kako izgleda i što bi trebalo. Stvarnost zna da bude varljiva u mnogo oblika, naročito ekonomska stvarnost, a jedan od tih oblika koji zavode je ovaj kojim se vlast ponosi i što proglašava za pravi put, a morala bi obrnuto, ukoliko zaista razumije. U stvari, ovaj put nije ono što je ekonomski utemeljeno i što bi trebalo Crnoj Gori – ističe Kostić.

On dodaje da naš BDP raste pod uticajem rasta lične i javne potrošnje, koja je, kako navodi, vještački povećana – nezavisno do rasta produktivnosti.

– Što će reći, na račun investicija koje bi trebalo kroz povećanje proizvodnih kapaciteta da budu generator rasta agregatne tražnje i posljedično rasta BDP odnosno bruto nacionalnog dohotka (BND) kao i broja radnih mjesta (ne u državnoj administraciji kao sada) – saopštio je Kostić.

Uticaj priliva Rusa i Ukrajinaca

On navodi da je pored toga naš BDP porastao pod uticajem priliva stanovništva iz inostranstva (Rusi i Ukrajinci) od gotovo jedne šestine.

– Pa je to još jedan značajan izvor rasta lične potrošnje, odnosno rasta agregatne tražnje. Rast BDP generisan rastom domaće lične i javne potrošnje ( potrošnje građana i države) uslovljen je vještačkim rastom dohodaka kao i novom potrošnjom stranaca koji borave u Crnoj Gori – završava u rastu uvozne tražnje što znači da povećavamo tražnju za inostranim potrošnim dobrima – kazao je Kostić.

On je naglasio da na taj način jačamo tražnju za inostranim potrošnim dobrima, podržavamo inostrane ekonomije na račun sopstvenog razvoja ,,jer je naš rast suprotstavljen domaćem razvoju i direktno mu prijeti“.

– Pored povećanja tražnje koja završava u inostranstvu naš deficit platnog bilansa raste kao posljedica veće tražnje, odnosno većeg rasta: minus na tekućem računu platnog bilansa raste što dodatno ugrožava oporavak naše ekonomije, ako se ikada proces njenog oporavka otvori – saopštio je Kostić.

On smatra da dokle god vlada, ova ili bilo koja druga, ne usvoji dugoročne politike i otvori proces strukturnih promjena u crnogorskoj ekonomiji sa jačanjem njenih proizvodnih sposobnosti u prerađivačkom sektoru i poljoprivredi, primarno, dotle ćemo ,,grcati u problemima u kojima grcamo i sada s tendencijom njihovog uvećanja“.

– Direktna posljedica ovoga je osiromašenje građana u dugom roku. I još jedan elemenat koji je izuzetno važan a kome se ne poklanja ni najmanja pažnja niti se njegove posljedice uzimaju u obzir, a one su signifikantne – vrlo vidljive. Naime, stranci (Rusi i Ukrajinci) koji su u ogromnom broju došli u Crnu Goru svojim dohocima koji znatno prevazilaze prosječni dohodak crnogorskog građanina su kroz sopstvenu tražnju, osim što su znatno podigli ukupni nivo tražnje (kojim se vlada diči) uticali su na rast opšteg nivoa cijena u Crnoj Gori – istakao je Kostić i dodao da su stranci koji su došli naročito doprinijeli enormnom rastu cijena nekretnina.

– U konačnom, znatno su podstakli rast domaće inflacije. Doduše, doprinijeli su i povećanim fiskalnim prihodima države. Imajući u vidu strukturu naše ekonomije i naprijed iznijete opservacije, neto efekat toga uticaja na našu ekonomiju više je nego upitan – kazao je Kostić.

Statistički podaci

BDP Crne Gore porastao je u prošloj godini 6,4 odsto i iznosio je 5,92 milijarde eura, dok je u 2021. godini iznosio 4,96 milijardi eura. BDP po stanovniku u prošloj godini iznosio je 9,6 hiljada eura, dok je u 2021. godini iznosio osam

hiljada eura. Po ekonomskom rastu smo ispred država eks Jugoslavije. Hrvatska je lani ostvarila rast BDP-a od 6,2 odsto, Bosna i Hercegovina 3,9 odsto, Kosovo 3,5 odsto, Slovenija 2,5 odsto, Srbija 2,3 odsto i Sjeverna Makedonija rast BDP-a od 2,1 odsto. U Evropi najveći BDP prošle godine je ostvarila Irska sa 9,4 odsto. Bruto nacionalni dohodak (BND) Crne Gore u prošloj godini je, prema podacima Monstata, iznosio 6,04 milijarde eura i nominalno je veći u odnosu na 2021. godinu 19,5 odsto.

Saldo primarnog dohotka iz inostranstva za prošlu godinu je bio pozitivan i iznosio je 118 miliona eura. BND po stanovniku u prošloj godini iznosio je 9,79 hiljada eura.

Prema preliminarnim podacima Monstata, BDP je porastao u drugom kvartalu ove godine 6,9 odsto, što je najveći rast zabilježen u posmatranom periodu u Evropi. On je u drugom kvartalu iznosio skoro 1,69 milijardi eura, dok je u istom periodu prošle godine bio 1,42 milijarde eura. Kako se navodi u izvještaju Monstata, to je najveći rast zabilježen u posmatranom periodu u Evropi. Od zemalja regiona, Hrvatska je rasla 2,7 odsto, Srbija 1,7 odsto, Slovenija 1,4 odsto.