Vlada samo ograničenjima rasta cijena i subvencijama može da pomogne građanima pogođenim inflacijom, ali i to sa promjenljivim izgledima na uspjeh zbog ograničenih fiskalnih mogućnosti, rekao je u razgovoru za portal Dnevno ekonomski analitičar i predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca Vasilije Kostić.

Prema podacima Monstata, potrošačke cijene u julu ove godine u Crnoj Gori u odnosu na isti mjesec 2021. u prosjeku su više za 14,9 odsto, što je nova rekordna vrijednost od 2008. To je bio četvrti mjesec u nizu u kojem je registrovana tzv. galopirajuća inflacija, odnosno dvocifreni rast potrošačkih cijena na godišnjem nivou.

Položaj Crne Gore dodatno je otežan malim gabaritima ekonomije, korišćenjem eura kao valute, nemogućnošću kreiranja monetarne politike, kao i štampanja i puštanja u opticaj novih količina novca.

“Kada je inflacija u pitanju naša je sudbina u tuđim rukama, onih koji su u stanju da se sa njom bore, a to su velike ekonomije sa snažnom monetarnom funkcijom. Mi, naravno, to nijesmo jer niti imamo monetarnu funkciju, niti imamo sopstvenu valutu, a pored toga smo još i vrlo mala ekonomija”, ocijenio je Kostić.

Po njegovom mišljenju ostaje nam samo da se “rvemo” sa inflacijom u smislu ublažavanja njenog udara na standard građana, a i to, ističe, znatno košta državu i njene fiskalne prihode, pa je i to ograničenog kapaciteta.

“Dakle, savjeta efektivnog nema. Ostaje nam svima da se snalazimo štednjom, prije svega, kako znamo i umijemo i u skladu sa svojim mogućnostima. Kako to obično biva najviše će biti pogođeni (i već su) oni sa najmanjim prihodima, a oni koji mogu da biraju biće daleko manje pogođeni”, kazao je naš sagovornik.

Upitan koje poteze još država može povući kako bi ublažila posljedice krize i olakšala život građanima, Kostić odgovara da naša vlada može samo ograničenjima rasta cijena i subvencijama da pomogne građanima.

“Ali i to sa promjenljivim uspjehom i promjenljivim izgledima na uspjeh zbog ograničenih fiskalnih mogućnosti, a i zbog manje ili više uspješnih načina u korišćenju mogućih načina ublažavanja posljedica inflacije. Nije isto ograničavate li rast cijena proizvoda ili intervenišete subvencijama ili proizvodima na tržištu”, pojasnio je on.

Zaduživanje kod domaćih banaka znači smanjenje kreditiranja privrede i građana

Ministarstvo finansija pripremilo je Predlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o budžetu Crne Gore za 2022. kojim je predviđeno zaduživanje do 350 miliona eura i to na domaćem tržištu. Resorni ministar u tehničkom mandatu Aleksandar Damjanović kazao je da je postojala potreba da se napravi rebalans, koji je podloga za realno i stabilno finansiranje do kraja godine.

„Planirali smo da zaduženje bude do 350 miliona eura, kako bi se servisiralo sve ono što se mora servisirati“, rekao je Damjanović prilikom predstavljanja Predloga zakona.

Kostić je izrazio sumnju da banke koje posluju na crnogorskom tržištu mogu obezbijediti toliki iznos sredstava. Ukazao je na opasnost zaduživanja kod domaćih banaka jer to, kako je obrazložio, znači isisavanje likvidnosti iz bankarskog sistema i smanjenje kreditiranja crnogorske privrede i građana.

“Sasvim sam siguran da crnogorske banke, tj. one koje posluju na crnogorskom tržištu, nijesu u stanju da obezbijede kompletan iznos jer je već izloženost crnogorskog bankarskog sistema po kreditu prema državi značajna”, poručio je.

Kostić smatra da ta odluka nije bila plod velikog premišljanja već, prije svega, plod prinude jer je samo ta opcija preostala, s obzirom na izglede na svjetskom finansijskom tržištu.

“Za razliku od nekih mišljenja ja nijesam ubijeđen da je baš dobro što se zaduživanje vrši kod domaćih banaka iz više razloga, a ključni je što to znači isisavanje likvidnosti iz bankarskog sistema i smanjenje kreditiranja crnogorske privrede i građana”, upozorio je Kostić.

Depoziti bi trebalo da rastu sa rastom kamatnih stopa

Pored dvocifrene inflacije i najava o energetskoj krizi tokom zime, građanima dodatnu zabrinutost predstavlja porast referentne kamatne stope EURIBOR, koja se obračunava na kredite sa varijabilnom kamatnom stopom.

Ta stopa se doskora u Crnoj Gori računala kao nula, a zbog povećane EURIBOR stope rata za kredite sa varijabilnom kamatnom stopom će biti povećana. Koliko – zavisi od banke do banke.

Kostić smatra da uprkos tome, kao i očekivanom smanjenju kreditiranja privrede i građana, ne bi trebalo da dođe do povlačenja depozita iz banaka.

“Više kamatne stope znače manji obim plasmana, a smanjenje depozita ne bi trebalo da bude opcija, naprotiv”, smatra naš sagovornik.

Oni bi, kako je istakao, trebalo da rastu sa rastom kamatnih stopa.

“Pitanje je da li će se to desiti zbog očekivanog smanjenja ekonomske dinamike”, zaključio je Kostić.

Iz Centralne banke Crne Gore nedavno je saopšteno da su za sedam mjeseci ove godine banke odobrile 826,8 miliona novih kredita, što je za 37 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, odnosno za 74 odsto više u odnosu na 2020. i 27 odsto više u odnosu na pretkriznu 2019.

“Snažan rast depozita u tekućoj godini, u iznosu od preko 600 miliona eura, potvrđuje povjerenje klijenata u bankarski sektor, kao i u regulatora”, naveli su iz CBCG.

Istaknuto je da će u cilju daljeg snaženja povjerenja i unapređenja odnosa između banaka i njihovih klijenata, a zbog zabilježenog trenda rasta EURIBOR-a, banke u najkraćem roku pripremiti programe zaštite klijenata koji imaju kredite sa varijabilnom kamatnom stopom, koji će potencijalno uključivati i opciju prelaska na kredite sa fiksnom kamatnom stopom.