Ostavka jednog člana odbora direktora u državnim preduzećima više neće rezultirati prestankom mandata cijelog odbora direktora, što je do sada bio slučaj – samo je jedna od novina koju predviđa novi Zakon o privrednim društvima koji je Skupština usvojila posljednjeg dana jula, a čija primjena počinje 1. januara.

Prijedlog zakona je samo sedmicu ranije iz Vlade stigao u Skupštinu, a imajući u vidu njegovu obimnost od preko 600 članova, ukupnu prateću dokumentaciju sa obrazloženjem na preko 700 strana i činjenicu da je u posljednjoj sedmici jula usvojeno preko 30 propisa, pitanje je da li su poslanici uopšte mogli i da sagledaju za šta zaista glasaju. Ovaj zakon je dobio podršku i opozicije i parlamentarne većine koji su bili saglasni i da nijesu prihvatljivi amandmani dijela većine, ocjenjujući da bi se na taj način podržalo partijsko zapošljavanje.

Poboljšanja

Ipak, poslanik GP URA Miloš Konatar, iako je ukazao da je riječ o dobrom zakonskom rješenju koje je dobilo podršku Evropske komisije, nije u potpunosti siguran da li će se najzad stati na kraj tom problemu.

-Novi Zakon o privrednim društvima donosi određena poboljšanja, usklađen je sa EU regulativom, ali ostaje veliko pitanje u kojoj mjeri je prepoznao interese i poziciju crnogorske privrede i da li će uspjeti da se izbori sa jednim od najvećih problema -imenovanjem partijskih kadrova na čelne pozicije državnih preduzeća bez ozbira na obrazovanje i radno iskustvo – upozorava Konatar.

To što je, kako je naveo, Vlada pokušala da kroz amandman PES-a poveća porez na dobit privrednih subjekata sa 12 na 15 odsto, ukazuje da ni Vlada ni paralementarna većina i dalje ne razumiju crnogorske privrednike, njihove potrebe i posebne uslove u kojima posluje privatni sektor koji daje najveći doprinos punjenju budžeta.

-Ono što je za mene glavno pitanje jeste da li će ovaj zakon uspjeti da stane na kraj imenovanju partijskih ljudi na čelne pozicije u državnim firmama. Ovdje ne govorim o ljudima koji imaju znanje i iskustvo, a koji su u partijama i iza sebe imaju rezultate, već o onima kojima je partijska pripadnost bila jedina referenca. Upravo rad tih ljudi je doveo mnoga preduzeća praktično na ivicu opstanka i pitanje je da li je konačno došlo vrijeme da podvučemo liniju i kažemo da je dosta imenovanja nestručnih ljudi na rukovodilačke pozicije samo jer su pripadnici političkih partija – ocijenio je Konatar.

Kada je riječ o privrednicima, iz Američke privredne komore (AmCham) u Crnoj Gori navode da godinama ulažu napor da se zakon unaprijedi te da su zadovoljni što su bili aktivno uključeni u rad na ovom propisu. Na pitanje Pobjede u kojoj mjeri su njihove sugestije prihvaćeni, navode da su i komentari i napori u velikoj mjeri uvaženi.

-Posebno ističemo da nova verzija zakona sadrži znatno veći broj odredbi koje se direktno odnose na društva sa ograničenom odgovornošću (DOO), što je bila jedna od naših ključnih sugestija tokom cijelog procesa. Iako su neke odredbe koje upućuju na shodnu primjenu pravila za akcionarska društva (AD) i dalje prisutne, to je sada u znatno manjoj mjeri nego u ranijim verzijama – kazali su Pobjedi iz AmCham-a.

Napredak

U svakom slučaju, ovo zakonsko rješenje, kako dodaju, vide kao korak naprijed u odnosu na prethodno te se nadaju da će njegova primjena olakšati poslovanje privrednim društvima.

-Međutim, ohrabrujemo dalje unapređenje zakonodavnog okvira, u skladu sa potrebama privrede i najboljom međunarodnom praksom, a posebno imajući u vidu i brzinu promjena koje se dešavaju u poslovnom svijetu pod dejstvom tehnološkog napretka – kazali su iz AmCham-a.

Iako svjestan da je riječ o važnom koraku ka usklađivanju sa evropskim standardima, ekonomista Mirza Krnić iz Preokreta je skeptičan da li će ovo zakonsko rješenje zaista biti u službi domaće privrede ili samo formalno prilagođavanje.

-U pitanju su četiri nove direktive i tu imamo razna usklađivanja, od tehničkih do suštinskih. Neki predlozi privrede su prihvaćeni, određeni blagi pomaci jesu ostvareni, ali suštinski se ne dobija velika dodatna vrijednost za privredu. Ono što takođe može predstavljati problem je softverska nepripremljenost za izmjene zakona, a često i kolizija sa drugim zakonima. Npr. novim zakonom se može imenovati više izvršnih direktora od strane upravnog odbora, ali CRPS još uvijek omogućava unos samo jednog – ukazuje Krnić.

Dodaje da Crna Gora ima solidnih zakonskih rješenja, ali da se oni ne primjenjuju dosljedno i ujednačeno.

-Treba insistirati na tome, na jednakom pristupu u primjeni kontrolnih mehanizama privrednih društava, kao i jednakoj šansi privrednim subjektima za prohodnost pri poslovanju, a pogotovo u dijelu koji se odnosi na javnu administraciju – ocjenjuje Krnić.

Smatra da bi država trebalo da bude imuna na uticaj strane privrede, posebno ako nije u korist države i ukupnog privrednog ambijenta, ali da mora biti spremna da uvaži smislene prijedloge.

-Državna administracija prečesto radi suprotno, otežava privrednicima, povećava barijere i ne pojednostavljuje procedure. Digitalizacija, iako često obećavana, ostaje mrtvo slovo na papiru. Imamo problem apsolutnog zanemarivanja privrede i zaposlenih u privredi u odnosu na javni sektor, maltene se stvaraju dvije klase. Umjesto da zaštiti domaćeg privrednika i proizvođača, država ga stavlja u neravnopravan položaj – ukazuje Krnić.

Dodaje da se odnos države prema našoj privredi najviše vidio kada je Vlada diskriminisala domaću privredu obećavajući stranim investitorima iz Ujedinjenih arapskih emirata ustupanje zemlje, infrastrukture i prilagođavanje zakonodavstva u skladu sa potrebama stranog investitora, a ne u skladu sa našim interesima.

-Crnogorski privrednik je na neki način endemska vrsta, uspio je da opstane u jednom sistemu koji je sve uradio da ga slomi. Na njima, kao i radnicima u privredi, počiva finansiranje glomaznog i neefikasnog državnog aparata. Država treba da se ugleda na pozitivne primjere iz privrede, u smislu efikasnosti, brzine prilagođavanja tržištu i opstajanju u teškim i nepravednim uslovima – dodaje Krnić.

Problematizuje i neuspjelu namjeru da se poveća porez na dobit pravnih lica.

-To je bio rezultat ekonomskih eksperimenata Vlade za koje već fali novca, što u ovakvim uslovima predstavlja neopravdan pritisak na privatni sektor. Umjesto da toj istoj privredi omogućimo manje barijera, olakšanu administraciju, pravedni privredni okvir i priliku da ostvare puni potencijal, onda bi možda i bilo u redu da se razmatra povećanje poreske stope. To je klasična restriktivna poreska politika i treba biti vrlo oprezan prilikom povećavanja nameta, jer to može da izazove i povećanu sivu ekonomiju – upozorava Krnić.

Napominje da bi se, ukoliko se stvore uslovi za pokretanje proizvodnje i oživljavanje privrede, smanjivanjem poreza mogli čak i povećati prihodi, jer bi cjelokupna privredna aktivnost porasla.

-Ali za to treba vizije, znanja i stvarne posvećenosti, a ne mlakog marketinga. Treba vidjeti da motivišemo mlade da idu u privredu, a ne u partiju, kako bi im našla posao u državnom sektoru. Ne može se ulaziti u domen ličnih preferencija, ali ovako ne možemo opstati, nelogično je da se više radi u privatnom sektoru, a da su manje zarade i generalno lošiji uslovi rada nego u državnoj administraciji. Treba nam preokret u tom pravcu, i više rada i okrenutosti ka privredi. Vrijeme je da se okrenemo stvarnim reformama, koje će domaćem privredniku dati ono što mu pripada, poštovanje, ravnopravan tretman i šansu da uspije u sopstvenoj zemlji – navodi Krnić.