Sistemski pristup u uspostavljanju institucionalnog okvira za pružanje podrške i zaštite prava žrtava krivičnih i prekršajnih djela je krucijalan da bi podrška i zaštita bile široko dostupne, efikasne i djelotvorne.

To je poručeno na završnoj konferenciji projekta „Unapređenje sistema zaštite žrtava u pravosudnom sistemu Crne Gore“, koju je organizovao Institut za pravne studije (IPLS).

Vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za krivično i građansko zakonodavstvo u Ministarstvu pravde, Jelena Grdinić, kazala je da se u Zakonu o krivičnom postupku sad nalazi pojam žrtve i propisuje se veliki broj prava žrtvama krivičnih djela.

“Ono što će dodatno osnažiti položaj žrtve je pravo na pojedinačnu procjenu, kao i stručne službe koje će raditi sa žrtvama. Plan je da se stručne službe obrazuju i u višim sudovima i tužilaštvima, a sve u cilju osnaženja žrtve”, rekla je Grdinić.

Prema njenim riječima sveobuhvatna izmjena zakonodavnog krivičnog zakonodavstva će značajno unaprijediti sistem.

“Težićemo da taj zakonodavni okvir u normativnom smislu unaprijedimo na najvećem mogućem nivou”, poručila je Grdinić.

Savjetnica u Vrhovnom sudu, Bojana Bandović, kazala je da su u fokusu nadležnosti crnogorskih sudova i pitanja zaštite prava žrtava, a da se posebna pažnja poklanja zaštiti prava žrtava krivičnog djela trgovine ljudima i porodičnog nasilja.

“Smatramo da osnovna funkcija krivičnog pravosuđa mora biti u tome da se spoznaju potrebe i da se zaštite interesi žrtava, kako bi se pojačalo njihovo povjerenje u pravosudni sistem i ohrabrili na saradnju u cilju svjedočenja u punom svojstvu svjedoka”, istakla je Bandović.

Napomenula je da se do sada preduzete aktivnosti odnose na osnivanje Službe za podršku i unapređenje njenog rada.

“Naše aktivnosti na unapređenju rada Službe su otpočele potpisivanejm Memoranduma o saradnji sa nevladinom organizacijom Centar za ženska prava, a sve u cilju razmjene informacija i saradnje na implementaciji projekta i aktivnosti u oblasti zaštite od nasilja nad ženama i nasilja u porodici, suzbijanju diskriminacije žena i promociji ravnopravnosti žena i muškaraca”, navela je Bandović.

Kako je dalje dodala, uspostavljena saradnja je dala rezultate u vidu publikovanja Informatora za svjedoke/oštećene krivičnim djelima nasilja u porodici i trgovine ljudima, uz vjerovanje da će na ovim stranicima pronaći sve potrebne informacije, koje bi im pomogle, da dok borave u sudu, se ne osjećaju kao “nestručni autsajderi”.

Prema riječima Bandović, u nedostatku dokumenata kojim se uređuje funkcionisanje Službi izrađen je i Protokol kojim se nastoje urediti aktivnosti i rad Službe koji je detaljno pojašnjen.

Kao probleme je istakla to što se žrtve ne obraćaju službi, nepostojanje akata o osnivanju Službi, kako obezbijediti njihovu održivost i vidljivost usluga koje pružaju.

Načelnica Stručne službe u Vrhovnom državnom tužilaštvu, Dijana Popović Gavranović, kazala je da ta institucija cijeni doprinos projekta “Unapređenje sistema zaštite žrtava u pravosudnom sistemu Crne Gore“.

“Veliki doprinos projekta je i sprovedenoj pravnoj analizi usklađenosti zakonodavstva u oblasti zaštite prava sa međunarodnim standardima i u datim prijedlozima za izmjene pravnog okvira”, napomenula je Popović Gavranović.

Govoreći o žrtvama krivičnih djela, ona je naglasila posebnost postupanja prema djetetu kao žrtvi.

“Stručne službe pružaju pomoć državnim tužiocima i sudijama u postupanju prema djeci u krivičnom postupku. Stručna lica sačinjavaju nalaz i mišljenje iz kojeg državni tužilac i sudija za maloljetnike može da vidi i razumije konkretno dijete i njegovu životnu situaciju, da li i na koji način treba da ispita dijete”, pojasnila je Popović Gavranović.

Kako je dalje kazala, svjedok je ugrožen čim je žrtva i treba da uživa posebne mjere zaštite u toku čitavog postupka.

“Zbog toga je za dijete kao žrtvu izbor davanje svedočkog iskaza u istinski zaštićenoj proceduru, u zasebnoj prostoriji, uz pomoć stručnog lica iz Stručne službe, a prisustvo državnog tužioca za maloljetnike se obezbjeđuje iz druge prostorije, putema audiovizulne tehnike”, pojasnila je Popović Gavranović.

Prema njenim riječima, na taj način dijete ima doživljaj njemu prilagođenog, podržavajućeg razgovora sa stručnim licima iz Službe , što opet smanjuje doživlja ispitivanja, formalizovane procedure .

Izvršni direktor IPLS-a, Milorad Marković, je zahvalio Ministarstvu pravde, Vrhovnom sudu i Vrhovnom državnom tužilaštvu na otvorenosti za saradnju i kooperativnosti tokom realizacije projekta, kao i CEMI-ju i HRA na podršci da se ovo značajno pitanje sagleda sa ciljem uspostavljanja efikasnog i djelotvornog sistema podrške i zaštite žrtve u krivičnom postupku.

Marković je istakao značaj djelovanja NVO koje su u praksi uspostavili sistem podrške odreženim kategorijama žrtava, kao i Savjeta Evrope na inicijativi za uspostavljanje službi za podršku oštećenom, svjedoku i žrtvi, odnosno izradi protokola za postupanje ovlašćenih službenika.

„Crna Gora je u procesu harmonizacije zakonodavstva sa pravom EU kroz prepoznavanje pojma žrtve u krivičnom postupku, pa je neophodno sistemskim i strateškim pristupom uspostaviti službe za podršku i zaštitu žrtve. Ovaj proces treba realizovati oslanjajući se na dosadašnje iskustvo u ovoj oblasti i uz direktno uključivanje organizacija civilnog društva“, zaključio je Marković.

Advokatica i ekspertkinja na projektu, Tijana Živković Petraković, je predstavljajući Analizu usklađenosti zakonodavstva u oblasti zaštite prava žrtava i rada službi za podršku, kazala  da se u samom pojmu žrtve i njenom statusu gubi viktemološki aspekt koji bi trebalo da bude više naglašen.

“Kao advokat mogu da kažem da oštećena lica i žrtve nailaze na brojne barijere kada je praksa u pitanju, glavni nedostatak za to je nedostatk u našoj regulativi. Tu mislim na nedostatke pozitvno važećeg ZKP-a”, kazala je Živković Petraković.

Kako je kazala, u analizi su apostrofirali ključne mjere koje se ukazuju Strategijom EU za prava žrtava (2020. – 2025.).

“Mjere se odnose na djelotvorniju komikaciju sa žrtvama i sigurno okruženje u kojem žrtve mogu prijaviti kaznena djela, poboljšanje podrške najranjivijim grupama, jačanje saradnje i koordinacija svih relevantnih učesnika i jačanje međunarodne dimnezije žrtava””, navela je Živković Petraković.

Ona je kazala da će fokus pravne analize nacionalnog pravnog okvira u oblasti zaštite prava žrtava biti priritetno usmjeren na analizu odredaba krivičnog zakonodavstva, pa će u tom kontekstu bit razmotrene odredbe Zakonika o krivičnom postupku i Krivičnog zakonika.

“S tim u vezi biće razmotrene relevantne odredbe Ustava Crne Gore, Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, Zakona o naknadi štete žrtvama krivičnih djela, Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, Zakona o postupnaju prema maloljetnicima u krivičnom postupku i Zakon o zaštiti svejdoka”, rekla je ona.

Živković Petraković je istakla i da se jedan istraživanja odnosi i navidljivost Službe za podršku i dostupnost informacija oštećenim, svjedocima i žrtvama.

“Tokom posjet sudovima, između ostalog, je ustanovljeno da u zgradama ne postoje vidljiva obilježja koja upućuju na službe za podrku, a u pojedinim sudovima je i za posmatrače bilo zahtjevno pronaći osobu koja je određena za pružanje podrške”, ukazala je Živković Petraković.

Dodala je i da su podaci kontakt podaci ovlašćenih službenika za podršku dostupni na portalu samo tri suda.

Živković Petraković je kazala da u dijelu institucionalne zaštite i podrške žrtvama postoji potreba za unapređenjem zakonskih tekstova i uvođenjem novih instituta, prije svega kada su u pitanju zaštita prava žrtava u krivičnom postupku.

“Mjere i aktivnosti koje bi omogućile informisanost oštećenog, svjedoka i žrtve o pravima i mogućnostima službi za podršku pokazalo se nedostatnim, pa je neophodno povećati njihovu dostupnost kroz mehanizme informisanja”, rekla je Živković Petraković.

Konferencija je održana u okviru pojekta “Unapređenje sistema zaštite žrtava u pravosudnom sistemu Crne Gore“, podržanog kroz program “Pristup pravdi i ljudskim pravima u Crnoj Gori – Projekat monitoring 2021 – 2023” koji sprovode Centar za monitoring i istraživanje ( CeMI) i Akcija za ljudska prava (HRA). Projekat finansira Evropska unija (EU), a kofinansira Ministarstvo javne uprave.