Kuda kvadovi prođu tu trava ne raste

    10 meseci pre 665 pregleda Izvor: RTCG
foto: Pixabay

Mirnom odmoru nadaju se i ljubitelji planina ali im često taj mir poremeti buka sve popularnijih vozila, tzv. kvadova kod brojnih posjetilaca turističkih centara na sjeveru crne Gore.

I dok je vožnja u zoni nacionalanih parkova ovim vozilima zabranjena taj vid turizma sad muke zadaje vlasnicima privatnih imanja preko kojih se nerijetko sprovode ture ostavljajući za sobom prekopane parcele. Grupa mještana danas je protestovala na Žabljaku tražeći od nadležnih da se ova problematika konačno dovede u red. Da se nađe kompromis žele i vlasnici kvadova.

Kuda kvadovi prođu tu trava više ne raste. Tako pojedini mještani iz okolone Žabljaka opisiju ono što za sobom ostavljaju ovi četvortočakši veoma popularni na sjeveru Crne Gore kada krene ljetnja sezona. I pored brojnih upozorenja pojedini, tvrde mještani, nastavljaju da im uništavaju imanja.

Mito Žugić iz sela Novakovići kaže da opštinska odluka glasi da mogu da voze putem i van puta.

„Šta se podrazumjeva pod van puta, mojom zemljom? Njenom zemljom? Sve je ovo privatni posjed“, navodi Žugić.

Mještanka iz tog sela, Vesna Đurović ocjenjuje da je u pitanju bahato ponašanje.

„Bahatao se ponašaju. Obavijestili smo sve inspekcije da se ovome stane na kraj“, navela je Đurović.

Za razliku od mještana problem su lako riješili u nacionalnim parkovima. Specijalizovane dozvola za vožnju kroz park, koju agencije za iznajmljivanje kvadova praktično i ne mogu dobiti, ili paprena kazna.

Direktor NP Durmitor Pero Popović kazao je da se kazne kreću od 2.000 do 40.000 eura u slučaju da se vrše radnje, aktivnosti i djelatnosti u zaštićenim područjima, odnosno u nacionalnom parku bez izdate dozvole od strane Agencije za zaštitu životne sredine.

„Kazne nije bilo dosad, ne isplati im se“, naveo je Popović.

Da su kvadovi štetni po ekosistem upozravaju i građanski aktivsti.

Jedan od njih, Aleksandar Dragićević, kazao je da se narušava se životna sredina.

„Izazivaju ogromnu buku a ako pogledate predjele po Sinjajevini, Bjelasici, Komarnici vidjećete kakvu devastaciju ostavljaju kvadovi. Mi kao turistički radnici i aktivisti smo potpuno zbunjeni zašto s ene ide ka regulaciji ove grane“, kazao je Dragićević.

Darko Svrkota jedan je od onih koji otagnizuje ture na kvadovima pod Durmitoru i koji, kaže, insistira da se sistemski uredi ova djelatnost.

„Stoji to stavrno da su uništena imanja. Niko to ne poriče, ali nijesmo ih uništili samo mi koji rentiramo kvadove. Iam dosta lica koja privatno idu u svojoj režiji, idu, oru, njih niko ne dira. Mislim da je anjbolje da nam opština odredi neke rute koje ćemo mi godišnje plaćati i da znamo da nas niko ne dira i da mi ne diramo ničiji privatni posjed i mislim da je tako najlakše za sve“, kazao je on.

Dragićević navodi da bi mjera kompromisa bila stavranje ruta po kojima oni mogu da se kreću, po makadamskim putevima kojih ima mnogo, pa ne bi morao da se uništava ekosistem pašnjaka, šuma, jezera…

I vlasnici privatnih imanja poručuju nadležnima da pod hitno riješe problem.

„Da se sve uvede po zakon jer ovo nećemo dati po cijenu života“ rekla je Vesna Đurović.

Rješenje bi se moglo naći već početkom naredne sedmice kada je dogovren sastanak čelnika lokalne uprave i vlasnika kvad agencija.