LALOVIĆ: POTREBNA JE VELIKA REFORMA U CRNOGORSKIM ŠKOLAMA

    1 godina pre 219 pregleda Izvor: Portal DAN

Analiza koju je sproveo Unicef pokazuje da je neophodna jedna sveobuhvatna reforma, ali ne reforma radi reforme, već reforma kojoj će prethoditi dobra analiza i transparentnost, ističe direktorica Zavoda za školstvo

Direktorica Zavoda za školstvo Zoja Bojanić Lalović kazala je za portal „Dan“ da su analizama utvrdili brojne probleme u obrazovnom procesu, počev od nedostatka nastavnika prirodno-matematičke grupe predmeta, preko neusaglašenosti plana i programa, do nedovoljog broja časova istorije i georgafije. Bojanić Lalović smatra da je sistemu obrazovanja potrebna sveobuhvatna reforma nakon analize stanja u školama. Ona ističe da je problem školstva prije svega nepovjerenje koje se razvilo među ustanovama i institucijama sistema, ali i na nivou samih ustanova, pa i među roditeljima i nastavnicima.

ilustracija

„Radi efikasnije stručne pomoći, formirani su i aktivi na nivou Zavoda, a kroz unapređene procedure unijeli smo i neke novine i kada je riječ o eksternoj evaluaciji. Osim redovne eksterne evaluacije, nadzornici će obilaziti ustanove i vanredno, a dogovoren je i tematski nadzor po procjeni sektora koji se bavi nastavom. Osnažićemo i saradnju sa fakultetima za obrazovanje nastavnika, jer je to od značaja ne samo za rad Zavoda, već i za dalji rad nastavnika. Trenutno u Zavodu sprovodimo niz važnih aktivnosti za podršku učenicima i nastavnicima za PISA testiranje, a radimo i sveobuhvatnu analizu stanja na svim nivoima obrazovanja. Kroz brojne susrete sa nastavnicima i predstavnicima strukovnih udruženja, ali i na osnovu analiza koje trenutno radimo u Zavodu, prepoznali smo mnogo prostora za unapređenje. Posebno se treba usmjeriti na rješavanje pitanja kadra iz prirodno-matematičke grupe predmeta, ali i plana i programa, koji je neusaglašen i dovodi u pitanje vertikalnu prohodnost znanja. Osim toga, analizu zahtijeva i položaj predmeta kao što su istorija i geografija, jer sa ovim brojem časova naši učenici ostaju uskraćeni za neka važna saznanja, koja neće ostaviti prostora za manipulacije. Podršku treba pružiti i umjetničkim školama, ali i dobrom analizom utvrditi mjesto drugog stranog jezika“, ističe Bojanić Lalović.

Ona kaže da školama svakako treba modernizacija, ali i jaka podrška onima koji sprovode procese.

„Ta podrška nije samo u materijalnim resursima, već i u obukama, savjetodavnoj podršci i uvažavanju potreba svih učesnika u procesu. Zato je potrebna jača podrška institucija sistema. Analiza koju je sproveo Unicef pokazuje da je neophodna jedna sveobuhvatna reforma, ali ne reforma radi reforme, već reforma kojoj će prethoditi dobra analiza i transparentnost. Osim toga, potrebna je urgentna promjena zakona i usaglašavanje pravilnika. Stvari se u obrazovanju ne mogu posmatrati pojedinačno, segmentirano, već traže jedno kvalitetno uvezivanje“, naglasila je Bojanić Lalović.

Lalović; foto- DAN

Na pitanje da li treba mijenjati način izbora direktora, ona kaže da je rukovođenje od posebnog značaja za kvalitetno funkcionisanje jedne obrazovno- vaspitne ustanove i zato je, prije svega, važno da se ovim poslom bavi onaj ko će to najbolje raditi.

„O izboru direktora mišljenje treba da daju i roditelji i nastavnici, ali i lokalna zajednica, jer taj čovjek treba da bude prepoznat u svojoj zajednici. Osim toga, mislim da bi u zakon trebalo da uđe kao obavezno da lice koje će biti birano mora da zadovolji standarde kompetencija za direktore koje je definisao Zavod za školstvo. Dakle, bez mišljenja stručnih institucija sistema, nijedan direktor ne bi mogao rukovoditi ustanovom. Svakako je važno i da to mjesto bude primamljivo za kandidate, jer ograničavajući mandat, kao i položaj nakon isteka mandata, koji je neizvjestan, nepovoljno utiče na motivaciju kadrova za to mjesto. Oni koji su prepoznati kao uspješni u rukovođenju i koji doprinose unapređivanju kvaliteta i doprinose uspjehu ustanove kojom rukovode moraju biti prepoznati. Sistem bi trebalo urediti tako da može prepoznati iskustvo i znanje i koristiti ga kroz mentorski rad ili neku drugu vrstu podrške i nakon isteka mandata“, kaže Bojanić Lalović.

Kada je kvalitet nastave u pitanju, s obzirom na sva dešavanja u proteklom periodu, koja su doprinijela promjenama u radu, kao što je i pandemija kovid-19, zadovoljna je kvalitetom.

„Kod nastavnika se osjeća želja i volja da napreduju, da se usavršavaju i da za izazove pronalaze rješenja. Naravno, mnogo toga nedostaje, a mi ćemo se, kao institucija koja se bavi i usavršavanjem nastavnika, potruditi da taj dio sprovedemo na pravi način. Što se tiče samog kadra, prirodno-matematička grupa predmeta je jedan od ključnih izazova, kao što sam prethodno i navela; deficit stručnjaka, praktičara u ovoj oblasti zadnjih godina je kulminirao, tako da smo ušli u zonu koja nam nameće jednu i te kako ozbiljnu ulogu, gdje ćemo svi zajednički morati djelovati. Tu mislim na sve institucije obrazovnog sistema, ali i društvo u cjelini. Moramo mladima tu profesiju učiniti primamljivijom i animirati najbolje srednjoškolce da upisuju nastavničke fakultete“, kaže Bojanić Lalović.

Položaj prosvjetnih radnika više nije za ponos

Direktorica Zavoda za školstvo ocijenila je da je položaj prosvjetnih radnika zadnjih godina iskočio iz onog dijela kada je bilo ne samo ponos biti prosvjetni radnik nego i potreba cijelog sistema.

„Prije svega mi kao društvo, a onda kao onaj dio društvenog sistema koji mijenja i realizuje sve ono što ovu profesiju stavlja na posebno mjesto, moramo na svim poljima djelovati i vratiti prosvjetnim radnicima mjesto koje im pripada. Briga za nastavnike i njihov društveni status neodvojiv je od brige za djecu. Ako je tako, onda položaj prosvjetnih radnika, njihov socijalni status, svakako treba poboljšavati i unapređivati. Uz to idu uslovi rada, mogućnosti profesionalnog razvoja itd.“, kaže Bojanić Lalović.