Veliko je nezadovoljstvo ljekara zaposlenih u Kliničkom centru CG zbog odluke Ministarstva zdravlja da limitira njihov dopunski rad.

Ministarstvo je donijelo odluku da se svi zaposleni koji imaju više saglasnosti za obavljanje dopunskog rada van KCCG, najkasnije do 18. avgusta izjasne i opredijele za rad samo u jednoj ustanovi javnog ili privatnog sektora.

A tamo gdje postoje liste čekanja ili nedostaje kadra, kao i gdje nije moguće ili je otežano organizovanje procesa rada, Ministarstvo zdravlja je na stanovištu da dopunski rad treba ukinuti.

Sedmicu nakon termina za izbor, stigla je i „dopuna odluke“ u kojoj piše:

„U cilju dostavljanja potpunih podataka po nalogu MZ za obavljanje dopunskog rada zdravstvenih radnika i saradnika u privatnim ustanovama, a u odnosu na već dostavljena izjašnjenja potrebno je dopuniti sa:

1. Izjašnjenjem koji će se poslovi obavljati u privatnoj ustanovi;

2. Vrijeme u kojem će obavljati dopunski rad.“

Na molbu nezadovoljnih ljekara pokušali smo da saznamo razloge zbog kojih je Ministarstvo zdravlja povuklo ovaj potez.

Tim povodom, obratili smo se Ministarstvu zdravlja.

Moramo napomenuti da smo na odgovore čekali preko sedmicu dana.

Pitali smo nadležno Ministarstvo da nam objasne koja je svrha ovakve odluke, te kako će to uticati na ljekare u KCCG i generalno na one na koje se ovakva odluka odnosi?

Zanimalo nas je i zbog čega su se usudili na takav korak i koje su posljedice obostranog rada ljekara?

„Članom 98 stav 1 Zakona o zdravstvenoj zaštiti, propisano je da zdravstveni radnik i zdravstveni saradnik, zaposlen sa punim radnim vremenom u zdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač država, odnosno opština ne može da obavlja dopunski rad, dok je u stavu 2 propisano da izuzetno od stava 1 ovog člana, zdravstveni radnik i zdravstveni saradnik, zaposlen sa punim radnim vremenom u zdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač država može, uz pisanu saglasnost direktora, da zaključi ugovor za obavljanje dopunskog rada u toj ili drugoj zdravstvenoj ustanovi ili drugom pravnom licu, srednjoj školi zdravstvenog usmjerenja, kao i sa drugim subjektom iz člana 52 ovog zakona, osim sa ugostiteljskim objektom koji obavlja zdravstvenu djelatnost, u ukupnom trajanju do jedne polovine punog radnog vremena.

U konačnom, u stavu 3 ovog člana, propisano je da zdravstveni radnik i zdravstveni saradnik koji dopunski rad obavlja suprotno st. 1 i 2 ovog člana čini težu povredu radne obaveze“, naveli su iz Ministarstva zdravlja.

Shodno navedenom, kako su dodali, intencija Ministarstva zdravlja je da ljekari obavljaju dopunski rad strogo u skladu sa navedenom odredbom, poštujući redovno radno vrijeme.

„Takođe, direktor ustanove je dužan da u skladu sa kriterijumima propisanim u Pravilniku o bližim uslovima za obavljanje dopunskog rada zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika, procijeni da li je zbog ograničenih kapaciteta u korišćenju raspoložive medicinsko-tehničke opreme i/ili ograničenog broja zdravstvenih radnika određene struke, otežano ostvarivanje zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi pri sprovođenju dijagnostičkih, terapijskih i rehabilitacionih postupaka, kao i da li postoje liste čekanja.

Na osnovu navedenih parametara, kao i drugih kriterijuma, direktor procjenjuje da li su se stekli uslovi da zdravstveni radnik dobije saglasnost za obavljanje dopunskog rada, najviše do 20 časova nedjeljno“, naveli su u odgovoru na naša pitanja.  

Ministarstvo zdravlja, kažu, neće ograničavati zdravstvene radnike u pogledu ustanove u kojoj će obavljati dopunski rad, ukoliko ispunjavaju sve druge uslove.

„U konačnom, svrha ovakve odluke je da obezbijedimo pružanje kvalitetne zdravstvene zaštite građanima i vodimo se isključivo njihovim potrebama i interesima. Ovakvo rješenje nije novina, već je propisano zakonom i podzakonskim aktima već dugi niz godina, ali se nažalost nije dosljedno primjenjivalo. 

Ministarstvo zdravlja će ubuduće pratiti na koji način se izdaju saglasnosti i da li se dopunski rad obavlja u skladu sa zakonom, te u slučaju bilo kakvih nepravilnosti, reagovati u skladu sa zakonskim nadležnostima“, poručili su na kraju.

Ljekarima sa kojima smo razgovarali, međutim, ni nakon ovih odgovora iz MZ nije jasno zbog čega, nakon savjesno obavljenog posla u KC CG, svoje slobodno vrijeme ne mogu da iskoriste onako kako im odgovara. Ili, tačnije, kako moraju – pošto njihova primanja, ni uz nedavne povišice, ne smatraju adekvatnim. 

– Ministarstvo nas novom odlukom uslovljava da dozvoljenih 20 sati rada sedmično možemo obavljati samo u jednoj ustanovi. Obavljamo izuzetno odgovoran i težak posao koji i nakon posljednjeg povećanja zarada nije adekvatno plaćen i sasvim je razumljivo i očekivano što među ljekarima postoji veliko nezadovoljstvo ovom odlukom, za koju još nijesmo dobili razumno objašnjenje od nadležnih, niti shvatili njenu svrhu i smisao“- kaže za Antenu M jedan mladi ljekar koji, uprkos brojnim mogućnostima da svoje znanje unovči u inostranstvu, uporno odbija te pozive i želi da ljudima pomaže i karijeru gradi u Crnoj Gori.