Kultura, tradicija, običaji,… sve su to samo neke od pojedinosti koje jedan narod čine posebnim, autentičnim.

A u kojoj mjeri će se baš tradicija i običaji sačuvati za generacije koje dolaze, zavisi samo od nas.

Ljepota narodnih nošnji, bogatstvo narodnih igara, kulturno je dobro koje nema cijenu, a čiji značaj prevazilazi sve granice.

Jedno od najstarijih Kulturno umjetničkih društava u Crnoj Gori “Volođa” iz Pljevalja, već skoro osam decenija ima upravo tu misiju – da njeguje tradiciju i kulturu za sve nove naraštaje koji dolaze.

Naime, KUD “Volođa” je osnovano 6. oktobra 1945. godine, i to od strane Sreske kulturno-umjetničke grupe, pod nazivom Sindikalno kulturno-umjetničko društvo “Volođa”.

Ime je dobilo po narodnom heroju Vladimiru Kneževiću Volođi, a među prvim članovima bili su mnogi pojedinci koji su kasnije postali afirmisani umjetnici.

“Prvi predsjednik je bio Pavle Pavlović, prosvjetni radnik. Prvoformirane sekcije su folklorna, dramska i horska, a zatim ostale. Veliki broj afirmisanih umjetnika su bili članovi KUD “Volođa” – Mirko Rondović, Pljevaljski tamburaši, akademski slikar Hazbo Nuhanović, Smajo Šahinpašić,… i drugi. Od 1952. godine preimenovano je u Gradsko kulturno-umjetničko društvo “Volođa”. Od svoga osnivanja, KUD “Volođa” je učestvovao u preko tri hiljade evidentiranih programskih aktivnosti. KUD “Volođa” je 60 godina imao svoje prostorije u Domu kulture koje su omogućavale rad više sekcija, horske, dramske, tamburaške, mandolinske, folklornog ansambla, modernog plesa, zabavnog i narodnog orkestra, recitatorske, slikarska itd… Početkom renoviranja Doma kulture 2007., kulturno-umjetničkom društvu “Volođa” su oduzete prostorije, a zahvaljujući razumijevanju vojske Crne Gore rad nastavlja u Domu vojske”, kaže predsjednik KUD “Volođa” Arman Bećović.

Kako ističe, jedino su multietničko kulturno-umjetničko društvo u Pljevljima, što predstavlja njihovo najveće bogatstvo.

Tako je sam način i metod rada u Društvu, počevši od najmlađih članova, usmjeren ne samo na osnove koraka i narodnih plesova (igara) već u istoj mjeri na vrednovanje različitosti običaja, kulture i tradicije svih naroda i nacionalnih manjina koji čine KUD “Volođa”, kao i ostalih sa kojima se članovi susrijeću na međunarodnim festivalima.

Njegovanje tradicije u današnjem vremenu i društvenim previranjima je, kako naglašava naš sagovornik, kompleksno.

“To bogatstvo različitosti je temelj za čuvanje vlastite tradicije i nematerijalne kulturne baštine, kako Pljevalja tako i Crne Gore. Svakako da su za implementaciju neophodna sredstva (održavanje i obnova fundusa kostima, rekviziti, putovanja, itd…) sa čime kao i svi amateri imamo problema, i aktivnosti Društva su samim tim ograničene. Interesovanje za upoznavanje tradicije, kao nematerijalne kulturne baštine, kroz narodne igre i tradicionalne narodne nošnje, donekle postoji. KUD “Volođa” u saradnji sa obrazovnim ustanovama u Pljevljima, organizuje predavanja za učenike osnovnih škola u sklopu nastavnog programa i praktičnog približavanja tradicije na neposredan način. Takođe, KUD “Volođa” priređuje izložbe narodnih nošnji i drugih eksponata, približujući na taj način svojim sugrađanima nematerijalnu kulturnu baštinu. Za članove Društva edukacija te vrste obavezna je kroz svakodnevni rad”.

KUD “Volođa” trenutno ima oko 250 aktivnih članova.

Naš sagovornik naglašava da pored narodnih plesova (igara) naroda i nacionalnih manjina iz Crne Gore, na njihovom repertoaru su narodni plesovi (igre) svih  balkanskih naroda.

Riječ je o igrama iz stare Crne Gore, igre iz Boke Kotorske, Vrsuta, Crmnički oro, Bošnjačko-muslimanske igre, igre iz Šumadije, Vlaške igre, Povardarje, Šopske igre, igre iz Pirota, Rugovska svita, Vranjanska svita, Šokačke igre, igre iz Banata, Mariovska tresenica, Vodarki, Dubrovačka poskočica Linđo, završno kolo opere Ero sa onoga svijeta, igre iz Posavine, Brankovo kolo i dr.

Najmlađi članovi KUD “Volođa” imaju četiri godine i to je donja granica za članstvo u društvu.

Predviđen vremenski period za savladavanje osnova koraka i kretanja na sceni je tri godine – a šta je potrebno da bi neko postao dobar folkroraš?

“Da bi neko postao “folkloraš” najvažniji je prvi kontakt sa tim. Da shvati da je to prije svega kultura i umjetnost, a tek onda druženje. Svakako da su fizičke predizpozicije bitne, jer treninzi (probe) folklora su zahtjevne. Potrebno mu je edukacijom približiti kako korake, tako i kostime, odnosno narodne nošnje koje se koriste za scensko izvođenje. Na taj način on stiče znanje o tom dijelu nematerijalne kulturne baštine, sam spoznaje da su to na neki način univerzalne vrijednosti koje su aktuelne i u sadašnjosti. Tako da on postepeno postaje kompletan “folkloraš”, ali i čuvar i onaj koji baštini i promoviše  tradiciju na afirmativan način. Kroz svoje “folkloraško” sazrijevanje takođe sa tim upoznaje i svoju porodicu, svoje prijatelje i na taj način širi znanje, čuva od zaborava i promoviše”.

Svoju umjetnost i ljepotu igara, članovi KUD “Volovođa”, imali su priliku da u godinama za nama predstave na brojnim regionalnim i međunarodnim takmičenjima.

Tako su posjetili brojne zemlje na šest kontinenata, a nijesu izostale ni razne nagrade i priznanja.

Od Albanije, Egipta, Poljske, Rumunije, Francuske, Italije,… igra KUD “Volođa” osvaja svojim univerzalnim jezikom.

“KUD “Volođa” je gostovao na svim kontinentima osim Australije. U 2023. godini su značajna gostovanja u Albaniji i u Italiji, Udine, na poziv regije Furlanija. Prije toga značajna gostovanja su bila u Egiptu, Libiji, Rusiji, Poljskoj, Rumuniji, Slovačkoj, Francuskoj, Njemačkoj, Bugarskoj, Turskoj, itd. KUD “Volođa” je dobitnik više desetina nagrada i priznanja. Neka od njih su: Plaketa “Miladin Perović” od Kulturno-prosvjetne zajednice Crne Gore, Novembarska nagrada grada Pljevalja, Orden bratstva-jedinstva, Zlatna muzička lira, Plaketa i prva nagrada IV festivala folklora Crne Gore, Plaketa i dvije prve nagrade na VI festivalu folklora Crne Gore, Plaketa grada Ćerinoli, Italija, Plaketa grada Marignjana, Francuska, Plaketa Valbžiškog vojvodstva kulture, Poljska, Plaketa i tri prve nagrade na festivalu Sarimsaki u Turskoj, plaketa i tri prve nagrade na festivalu u Slatini, kao i mnoge druge nagrade i priznanja”, zaključio je Bećović.