Ukoliko se država ove godine bude morala zadužiti, teško da može računati na kamate do tri odsto. Takve kamate Crna Gora je dobila samo dva puta na emisiju državnih obveznica i to zahvaljujući garancijama Svjetske banke. Kako Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka nikako ne vole povećanje potrošnje bez pokrića u rastu proizvodnje i ekonomske moći države, na te garancije ne treba računati ni sa ministrom koji je šegrtovao u Goldman saksu.

U nastojanju da se pokažu pred biračima, Demokrate i DF su napravili zakone o obeštećenju majki 3+ i ne zna se kako izabranih 1.500 penzionisanih metalaca i rudara. Uz to, zabranili su neomiljenoj vladi Zdravka Krivokapića da se zaduži 500 miliona za finansiranje deficita i 950 miliona za refinansiranje kredita za auto-put, ako iskrsne kakva pogodna varijanta. Dozvolili su im da se zaduže svega 70 miliona eura.

To bi bilo dovoljno za ove dvije stavke da majke 3+ koštaju 25 miliona eura, kako je procijenio demokrata Momo Koprivica i 15,6 miliona za penzionere, kako je proračunao ministar ekonomije Jakov Milatović. Međutim, majke će za devet mjeseci ove godine koštati 48 miliona eura, a izostavljeni penzioneri željezare, Metalca, FEP-a, ,,Radoja Dakića“, ali i ostalih industrijskih pogona traže svoje pravo.

Ekonomski analitičar Predrag Drecun ne očekuje, međutim, da će loše stanje javnih finansija onemogućiti državu da još jednom dobije garancije Svjetske banke (SB).

– Garancije će biti manje ili više skuplje, ali ipak dostupne – kazao je Drecun Pobjedi, komentarišući to koliko će dodatni troškovi koje će država imati po osnovu naknada za majke sa troje i više djece, isplate otpremnina radnicima metalurškog sektora, povećanja plata i penzija i druge izdatke uticati na povjerenje kreditora u stabilnost domaćih finansija.

– Svjetska banka je možda i najmanje strog investitor, jer ona gleda ne samo finansijski aspekt države koju kreditira, već i strateški interes, koji je opet neko plaćanje na drugi način. Što bi narod rekao – ne na mostu, nego na ćupriji – smatra Drecun.

Naknade 

Eksperti SB i ranije su negodovali zbog uvođenja naknada za majke jer su smatrali da će to ugroziti funkcionisanje javnih finansija. Oni su od bivše vlasti tokom 2016. tražili da im objasni odakle im novac za isplatu naknada, a prvi su predložili da se ispita ustavnost tog rješenja pred Ustavnim sudom, ukazujući da je ono diskriminatorsko.

Naknade za majke uvedene su 1. januara 2016. godine, a ukinute u junu 2017. Na zahtjev Demokrata, naknade su vraćene majkama, koje će ih ponovo primati od aprila ove godine. Demokrate su procijenile da će državi za isplatu 22.400 majki trebati 25 miliona eura za devet mjeseci 2022. Međutim, taj trošak je, prema ranijim proračunima bivše Vlade, za godinu 64 miliona eura, što je jednako iznosu godišnje rate kineskog kredita za gradnju auto-puta Bar – Boljare.

Osim na preispitivanju naknada majkama sa troje i više djece, SB često je insistirala i na optimizaciji broja zaposlenih u državnoj upravi. Država je, međutim, nakon dolaska nove vlade ne samo ostala najveći poslodavac, već je i povećala broj činovnika u državnoj i opštinskim upravama, pa u državnim preduzećima i to sve partijskih kadrova po dubini.

Drecun ukazuje da stanje javnih finansija, njihova održivost i stabilnost, predstavljaju jedan od osnovnih inputa svim kreditorima, investitorima i finansijerima, bilo da se radi o privatnim ili institucionalnim.

– Smatram da su poslanici, time što su ucijenili usvajanje budžeta isplatama naknada za majke i još neke izdatke, pokazali da im je partijski interes ispred opšteg. Poslanici time sami sebe lažu kako to tobože rade iz nekih viših ciljeva, a rade čisto zbog svog političkog interesa. Onda, naravno, dolazi do trulih kompromisa koji se na kraju svale opet na sve građane, jer potrošačko-politički apetiti neodgovornih političara ne mogu biti kažnjeni, jer je partija tu da pokrije sve greške svoga istaknutog tribuna. U takvom kompromisu neodgovornosti i nezajažljivih apetita političara strada država, što ćemo vidjeti uskoro kad bude potrebe za novim zaduženjem – ocijenio je Drecun.

Otpremnine

Pored naknada za majke, pometnju u javnim finansijama pravi i povećanje minimalne penzije koje je planirano od 1. oktobra. Trenutna minimalna penzija iznosi 147 eura i prima je 16.804 penzionera, a treba da se poveća na 200 eura. To će trošak minimalne penzije povećati sa 29,6 na 40,3 miliona eura godišnje.

Svjetska banka je Crnoj Gori, nakon što je Vlada ispunila niz zahtjeva na optimizaciji javne potrošnje, odobrila garanciju za zaduživanje dva puta po 80 miliona eura i to 2017. i 2020. godine. Program za ispunjavanje zahtjeva Svjetske banke vodio je tadašnji ministar finansija Darko Radunović i u oba prospekta je tačno navedeno koje su reforme sprovedene i koliko je i optimizirana javna potrošnja. To što posljednje zaduženje od 750 miliona eura iz 2020. Potpisuje ministar Milojko Spajić je u suprotnosti sa jedinom oblašću sa kojom je EU zadovoljna kod nas u potpunosti, a radi se o zaštiti intelektualne svojine.

Zaduženje iz aprila 2018. od pola milijarde ostvareno je sa kamatom od 3,37 odsto. Zaduženje iz decembra 2020. od 750 miliona eura ostvareno je uz kamatu od 2,95 odsto.