Državna preduzeća u Crnoj Gori u posljednjih godinu bilježe snažan rast broja zaposlenih, iako finansijski pokazatelji ne opravdavaju takvu kadrovsku politiku. Upravo u tim sistemima, koji imaju fleksibilnije procedure zapošljavanja od ministarstava, vladajuće strukture su, prema nalazima BIRN-a, pronašle prostor za partijsko zbrinjavanje kadra, često bez potrebnih kvalifikacija i mimo principa meritokratije. Posljedica su sve veći troškovi za zarade, pad profitabilnosti i kompanije koje, uprkos lošem poslovanju, nastavljaju da zapošljavaju.

Izvršni direktor BIRN-a Vuk Maraš u razgovoru za Pobjedu ocjenjuje da se praksa zloupotrebe državnih resursa nije promijenila nakon smjene vlasti 2020. godine, već je samo nastavila istim obrascem. Kako ističe, obećanja o profesionalizaciji upravljanja i meritokratiji ostala su mrtvo slovo na papiru, dok partijske kvote i politička lojalnost i dalje imaju prednost nad znanjem i iskustvom.

Medijski poslenici i civilni sektor bili i ostali jedini kontrolori vlasti u zemlji u kojoj je opozicija opterećena istim aferama iz vremena dok su bili na vlasti, smatra Maraš

– Ustav i zakoni u Crnoj Gori su odavno postali opšte mjesto samo što su građani zbog obećanja prije promjene vlasti 2020. godine imali iluziju da će promijeniti odnos i prema njima, a suočeni sa realnošću danas shvatamo da je sve ostalo isto. Zloupotrebe državnih resursa se nastavljaju i aktuelna većina ide istim putem kao i njihovi prethodnici – kazao je Maraš.

Prema njegovim riječima, jedina realna šansa za promjenu dolazi spolja, kroz obaveze koje bi Crna Gora imala kao članica Evropske unije.

– Ulaskom u EU i političke elite i građani morali bi da poštuju pravila koja važe za sve članice. Postoje institucije koje kontrolišu kako se troši novac i kako funkcionišu sistemi, a to bi moglo da prekine dosadašnje iživljavanje javnih funkcionera nad državnim resursima i građanima – dodao je Maraš.

BIRN je, kako navodi, pratio rad oko dvadeset državnih preduzeća, regulatora i institucija sa visokim stepenom autonomije.

– Utvrdili smo ogroman porast broja zaposlenih, naročito u energetskim i transportnim kompanijama. Mnogo je lakše zaposliti nekoga u privrednom društvu nego u ministarstvu i to je vrlo vješto iskorišćeno za zbrinjavanje partijskih kadrova, često bez odgovarajućih kvalifikacija, posebno na rukovodećim pozicijama – kaže Maraš.

Ono što, prema njegovim riječima, pokazuju podaci jeste da apsolutno ne postoji osnov za takvo prekobrojno zapošljavanje. 

– Iz finansijskih podataka koje smo analizirali, kroz godine, još iz vremena dok je Demokratska partija socijalista kontrolisala institucije, do danas, proizilazi da se na plate odliva drastično više novca i da to ne korespondira sa profitom. U nekim slučajevima imate situacije da firme loše posluju, a neke firme su i „gubitaši“, ali da to njihovom rukovodstvu nije smetalo jer ne postoji ekonomska logika koja bi to objasnila – kaže Maraš.

On ukazuje na činjenicu da se u javnosti često čuju manipulacije od rukovodstva tih kompanija da je u stvari „toliko zapošljavanje bila njihova nasušna potreba“.

Maraš navodi da kada se pogledaju bilansi tih preduzeća na dugi rok, svjedočimo padu profitabilnosti koji je uzrokovan stanjem na tržištu, ali i povećanom broju zaposlenih, a samim tim i rashodima za zarade koji su uvećani i zbog rasta zaposlenih i povećanja plata.

On konstatuje da priča o meritokratiji u praksi konstatno izostaje.

– Još iz vremena vlade Zdravka Krivokapića kada je na čelo izvršnog direktora Elektroprivrede dovedena osoba bez elementarnih kvalifikacija da vodi i manje preduzeće, a ne za to radno mjesto. To je bio u potpunosti politički angažman. Ima i niz drugih primjera pa se onda pokušalo ići na profesionalizaciju i meritokratiju koju je Pokret Evropa sad obećavao ali, nažalost, ta ideja nije zaživjela i vidimo da su partijske kvote iznad svega – dodaje Maraš. 

U odborima direktora su, kako je kazao, u velikom broju ljudi koji ne znaju ništa o upravljanju, ali su postavljeni partijski da bi dobijali naknade.

– Izgleda da je u pitanju samo jedna matrica ponašanja do koje dolazimo u većini slučajeva gdje god da zagrebemo – navodi on. 

Maraš ukazuje i na nedostatak strateškog plana razvoja pomenutih državnih preduzeća čime su takođe, građani, kao njihovi vlasnici na gubitku.

On dodaje da ne vidi način da se izađe iz ovog „začaranog kruga“ dok god bilo koji subjekat u vlasti ne želi da se to desi.

– Mi smo samo od predstavnika PES-a deklarativno imali obećanje da će se insistirati na meritokratiji dok svi ostali to nijesu pominjali kad su došli na vlast. Naravno, dok su bili u opoziciji imali smo stalne kritike na račun Demokratske partije socijalista i njihovog odnosa prema korupciji i nepotizmu da bi sada postali još gori od njih – navodi Maraš.

Ono što će, prema njegovom mišljenju, dovesti do manjih promjena je novi zakon o upravljanju u državnim kompanijama koji je urađen na zahtjev Evropske komisije uz podršku organizacije SIGMA, a čiji je cilj podizanje kvaliteta posebno u upravljačkim strukturama. 

– I EK je identifikovala da je taj nivo javašluka u crnogorskim državnim preduzećima neprihvatljiv za zemlju koja pokušava da postane članica Evropske unije do 2028. godine – dodao je on.

Dugoročne posljedice ovakvog nedomaćinskog ponašanja u državnim preduzećima su, kako kaže, smanjenje produktivnosti, profitabilnosti i razvoja, a samim tim i mnogo manje novca za građane koji su vlasnici tih kompanija. 

Kada govorimo o javnoj upravi odnosno ministarstvima i raznim institucijama, prema riječima Maraša, imamo problem pretrpanosti, ali i manjak odgovornosti i kvaliteta, što je paradoks. 

– I dalje imamo situaciju da svega nekoliko ljudi u nekoj instituciji radi krvnički i primaju istu platu kao i oni koji su politički dovedeni i ne rade ništa. Posljedice po građane su ogromne jer imamo loš nivo usluga, a mnogo više zaposlenih – navodi Maraš. 

On dodaje da, kao država koja želi da bude odgovorna prema generacijama koje ovdje ostaju da žive, Crna Gora, njena vlast i donosioci odluka moraju uraditi rezove kada je u pitanju glomazna javna administracija. 

– Aktuelna većina je dobro primijenila model DPS-a, jedan zaposleni četiri glasa, ali to nije održivo na srednji a kamoli na dugi rok. Nažalost, niko od njih ne želi da siječe granu na kojoj sjedi, jer to gledaju kroz kratkoročnu prizmu sljedećih izbora – objašnjava Maraš. 

Kada je riječ o radu aktuelne vlade koja većinu sjednica i odluka koje donosi održava putem onlajn platformi, za sagovornika Pobjede takav način upravljanja govori o svojevrsnom ponižavanju građana Crne Gore.

– To je neprihvatljivo, degutantno i ponižavajuće jer većina članova Vlade ni pročita ono o čemu se odlučuje nego se izjašnjavaju u skladu sa partijskim određenjima. Ranije smo imali redovnije sjednice, pa u jednom trenutku i otvorene za javnost da bismo sada spali na ovu situaciju gdje niko ne preuzima odgovornost za to što se odluke donose na krajnje netransparentan i neodgovoran način – objasnio je Maraš. 

On smatra da su medijski poslenici i civilni sektor bili i ostali jedini kontrolori vlasti u zemlji u kojoj je opozicija opterećena istim aferama iz vremena dok su bili na vlasti.

– Nemamo političku elitu koja se bavi nečim što bi bila dugoročna korist za građane Crne Gore tako da njih jedino i stvarno štite mediji i civilni sektor vršeći pritisak da se zakoni i evropski standardi primjenjuju i da se prekine sa krvničkom zloupotrebom novca građana – istakao je Maraš.