Izmjene Zakona o medijima predviđaju obavezu objavljivanja impresuma elektronskih medija, što će biti novi momenat, ali je država dugo propuštala da reguliše propozicije o registraciji portala što je dovelo do kontaminiranja medijskog prostora sadržajima plasiranim bez imalo odgovornosti.

Posljedice

Kako je u izjavi Pobjedi kazao glavni i odgovorni urednik dnevnog lista Dan Nikola Marković, na taj način ne samo da nijesu postojali ravnopravni uslovi za rad, već su tradicionalni mediji zapravo diskriminisani.

Marković poplavu lažnih vijesti vidi kao posljedicu svjetskih trendova koja je u Crnoj Gori našla plodno tlo, i ističe da je nadležnima ukazivao na ovaj problem.

“Kada smo mi, pojedini iz medija, još prije dvije godine upozoravali nadležne, nijesu nas ozbiljno shvatali. Jedan sam od urednika koji je na sastancima i okruglim stolovima nadležnima iz Vlade ukazivao da će ovaj problem eskalirati. Još tada mi je po njihovom odnosu bilo jasno da država neće biti spremna i sposobna da se tome odupre”, istakao je Marković.

Upozorava da je to jako štetno za čitavo društvo, ali i po medije koji se trude da svoj posao rade časno i profesionalno.

“Do skoro smo se mogli pohvaliti činjenicom da su naši mediji mnogo ozbiljniji nego oni u Srbiji na primjer, ali sada sve više naša medijska scena tone u sličan talog”, primjećuje Marković.

On poručuje da svaki medij ili platforma sa koje se emituju medijski sadržaji moraju biti registrovani.

“Pošteno je da čitaoci znaju ko im nudi, odnosno ko je odgovoran – zaslužan ili kriv za sadržaj koji im se nudi. Država je dužna da obezbijedi ravnopravne uslove za rad svih medija. Ako nekom portalu dozvolite da radi neregistrovan, a time da nema zaposlene, da ne plaća porez i ostale obaveze, vi odmah diskriminište ostale obično tradicionalne medije”,  pojašnjava Marković.

Pristalica je ideje da vlasnici medija mogu biti samo pravna lica registrovana za tu djelatnost.

“To bi pomoglo da se lakše uredi stanje na našoj medijskoj sceni. Sada smo u situaciji da bez ikakavog pravnog postupka i kontrole svaki pojedinac može osnovati medij. I država ne reaguje. Naš posao osim javnog interesa je i privredna djelatnost. Možete li da zamislite da država toleriše da neko u Crnoj Gori na divlje otvori farbiku aluminijuma, željezaru i tako dalje. Svaki pojedinac, organizacija i udruženje koji žele da imaju medij neka osnuju pravni subjekt koji po zakonu može da se bavi novinarskom djelatnoštu i sve će biti u redu. To bi dovelo i do toga da se svi mediji finansiraju iz regularnih izvora. E kad dođemo do toga da mediji žive od svog rada onda će svako paziti kako piše i što objavljuje”, istakao je Marković.

Društvene mreže

Govoreći o širenju lažnih vijesti putem društvenih mreža, Marković kaže da zakonom treba društvene mreže definisati kao medijume.

“Dakle kao platforme sa kojih se takođe plasiraju medijski sadržaji, ali koji ne moraju biti u skladu sa novinarskim kodeksima i pravilima. I za njih treba predvidjeti da je svaki vlasnik Facebook ili Twitter naloga odgovorno lice za plasiranje informacija na svom profilu bez obzira da li ih on piše ili neko drugi. Time bi se povećala odgovornost i samih učesnika na društvenim mrežama jer lažne vijesti, govor mržnje i sličnio sve se više plasira preko društvenih mreža”, rekao je on.

Neko će, kako navodi Marković, reći da je i po sadašnjem zakonu predviđena odgovornost za ova krivična djela.

“Djelimično je tačno, ali nije isto da li neko širi govor mržnje vičući u kafani ili koristeći društvene mreže kao medijsko sredstvo. Uostalom i sadašnja odredba o izazivanju panike predviđa da se to čini putem medija. Po sadašnjem zakonu o medijima ova odredba ne važi za društvene mreže”, kazao je Marković.

Odgovornost

Iz Ministarstva kulture su Pobjedi kazali da je aktuelnim Zakonom o medijima predviđena obaveza objavljivanja impresuma medija.

“Mediji, na svom primjeru poštovanja zakona, shodno standardima transparentnosti, moraju biti posebno senzitivni i otvoreni prema javnosti. Moraju poštovati principe transparentnosti i javnosti dostupne vlasničke strukture na isti način kao što se mediji zalažu za otvorenost i transparentnost rada svih institucija društv”, navode oni.

U odgovorima resora na čijem je čelu Aleksandar Bogdanović, tvrde da se novim prijedlogom Zakona o medijima po prvi put snaže garancije transparentnosti medijskog vlasništva tako što se predviđa prekršajna odgovornost osnivača medija ukoliko ne objavi podatke o mediju i uredniku, kao i podatke o pravnim i fizičkim licima koja neposredno ili posredno imaju više od pet odsto udjela u osnivačkom kapitalu osnivača, kao i podatke o njihovim povezanim licima.

Crna Gora je, podsjećaju, proteklih dana izložena specijalnom medijskom pritisku kako od srpskih medija, tako i od dijela medija u Crnoj Gori kojima su lažne vijesti i širenje dezinformacija propagandni alat ovakvog negativnog medijskog pisma.

“Takvom ambijentu lažnih vijesti i dezinformacija pridružili su se portali Borba i IN4S koji su neprovjerenim informacijama širili paniku. Ovakvo medijsko djelovanje drastičan je oblik neprofesionalnalizma, odsustva etike i nepoštovanje samoregulacionih mehanizama i nepostupanja shodno dužnoj novinarskoj pažnji. To je školski primjer negativnog oblika medijskog izraza koji pospješuje nesigurnost, proizvodi paniku i podiže političke tenzije, sa svim svojim posljedicama. Odgovornost prema sveukupnoj stabilnosti ne leži samo na zvaničnim institucijama sistema već, takođe, i na medijima kao značajnom stubu svakog društva i njihovom djelovanju u cilju javnog, opšteg interesa”, poručuju iz Ministarstva kulture.

Kako navode, mnogo je istorijskih primjera negativnog djelovanja medija putem govora mržnje i raznih oblika dezinformacija.

“Posljedice, i one iz bliže prošlosti, ostaće da govore i opominju kao školski primjeri neetičkog djelovanja i propagandističke uloge određenih medija u korist (ako je to korist) jedne etničke, nacionalne ili političke grupacije”, kažu iz Ministarstva.

Hapšenje novinara neprihvatljivo

Glavni i odgorovni urednik dnevnog lista Dan Nikola Marković osvrnuo se na hapšenja kolega novinara, i protestvovao, kako kaže, čak i zbog pritvaranja onih koji su pisali o njemu najružnije neistine.

“Važnije od ličnog odnosa je da svi shvatimo da samo zajedno možemo odbraniti naše pravo na slobodno izvještavanje. Zato će od mene kao predsjednika Komisije za istrage napada na novinare, kolege koje su hapšene imati svu podršku da se izbore za svoja prava. Što god mislili o njihovom izvještavanju moramo dići glas protiv toga da se ljudi hapse zbog tekstova. Država je time pokazala nemoć da se izbori sa ovako važnim problemom”, ocijenio je Marković.

Posebno ga, kako kaže, brine što vlast nije ovako reagovala kada su tabloidi iz susjedstva koji predstavljaju medijski talog mjesecima i godinama širili paniku i govor mržnje po Crnoj Gori.

” Ne pristajem na to da niko iz Pinka i Informera nije hapšen, a jesu urednici IN4S i Borbe. Zalažem se da se niko ne hapsi, ali ovo ističem kao dokaz da je vlast ova hapšenja izvršila da bi poslala poruku svim kritičarima režima. Zašto nije uhapšen specijani tužilac koji je javnost uznemirio informacijom da je na dan izbora 500 naoružanih ljudi trebalo da napravi haos u Crnoj Gori. Nikada za to nije dao ni jedan dokaz”, tvrdi Marković.