Marović: Samo nezavisni od kriminala mogu da sruše DPS sistem

    4 godine pre 408 pregleda Izvor: vijesti.me

Demontaža sistema građenog više od 30 godina nije lak zadatak, a da bi se taj cilj ostvario najvažnije je ukloniti uticaj organizovanog kriminala na donosioce odluka, ocijenila je izvršna direktorica Politikon mreže Jovana Marović.

Ona je u razgovoru za “Vijesti” kazala da su koraci ka tom cilju – utvrđivanje odgovornosti za afere i zloupotrebe, strogo poštovanje zakona i puna transparentnost rada institucija, kako bi se vratilo povjerenje u njihov rad. “Sve ovo se ne može desiti preko noći i ishod nije jednostavno predvidjeti, pa zbog toga ne možemo sada govoriti o optimizmu, već isključivo o velikim očekivanjima da će makar neki važni početni koraci biti napravljeni”.

S obzirom na termin održavanja parlamentanih izbora, koliko je realno da se rezultati i formiranje nove vlasti odraze na izvještaj Evropske komisije, koji se očekuje početkom oktobra?

U Crnoj Gori nije bilo pomaka u odnosu na stanje iz maja 2019. godine kada je objavljen posljednji izvještaj Evropske komisije. Svjedočili smo brojnim novim aferama i zloupotrebama, rad institucija nije unaprijeđen, a nazadovali smo čak i u zakonodavnom dijelu procesa integracije kojim smo do sada jedino i mogli da se pohvalimo. Uglavnom se i dalje krećemo linijom retoričke posvećenosti reformama i nemogućnosti da tu posvećenost u praksi i pokažemo.

Crna Gora je prihvatanjem nove metodologije Evropske komisije za politiku proširenja, iako za nju nije bila obavezujuća, poslala signal da je spremna da pregovora po novim pooštrenim uslovima. Ali, priznala je i da u državnoj upravi trenutno preovladava apatija, pa je zbog toga i bio potreban novi okvir, kao i da nakon osam godina pregovora ne može više da se pretvara da se integracija odvija željenom dinamikom, niti da servira Briselu privid reformi umjesto konkretnih rezultata. Ako uz to podsjetimo da su ključ za napredovanje u procesu pregovora poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava, a da u Crnoj Gori, po istraživanju Politikon mreže iz februara ove godine, 70 odsto građanki i građana ne vjeruje da se zakon primjenjuje jednako na sve, jasne su dimenzije problema i zašto će ovaj izvještaj biti u istom tonu i sa istim ocjenama kao i ranije. Demokratija u Crnoj Gori nazaduje već duži niz godina, bez volje da taj trend nazadovanja bude zaustavljen.

U izvještaju će biti konstatovani rezultati izbora, ali će i dio koji se odnosi na izbore sadržati kritike, budući da uslovi za njihovo održavanje nisu unaprijeđeni u odnosu na 2016. godinu, kao i da većina ODIHR preporuka nije uvažena.

Predstavnici nove vlasti poručuju da će se boriti protiv korupcije i organizovanog kriminala. Da li vjerujete u njihovu deklarativnu namjeru, jesu li vas ubijedili da to zaista misle?

Nova većina preuzima vlast u izuzetno komplikovanoj političkoj i ekonomskoj situaciji. Društvo je duboko podijeljeno po brojnim osnovama, javni dug raste iz dana u dan, a posljedice krize izazvane koronavirusom još nije ni moguće precizno sagledati. Uz sve to, tri koalicije koje čine novu vlast se bitno razlikuju po programskim i ideološkim linijama, ali odlučna borba protiv korupcije i organizovanog kriminala je jedna od tačaka oko kojih ne postoje neslaganja i oko kojih su ujedinjene. Jasno je da nova vlast neće moći da ignoriše ekonomske probleme, ali zbog njih ne smije da trpi agenda koja je upravo u središtu procesa pregovora sa EU. Ako uz očigledne probleme, koji će postojati u konsolidaciji finansija, i uz još očiglednija razmimoilaženja unutar koalicije oko mnogih važnih pitanja ne bude rezultata u ovom segmentu, gdje od starta postoji isto razumijevanje i agenda, onda će nova vlast brzo izgubiti povjerenje koje je dobila na izborima.

Strahujete li od nestanka države, mogu li državni simboli, potčinjenost i “prijateljstvo” pojedinaca u koaliciji Za budućnost Crne Gore sa vlastima u Beogradu, biti ozbiljan test za opstanak vladajućeg saveza?

Poštovanje utvrđenih principa i obaveza iz potpisanog sporazuma su imperativ za novu vlast i ukoliko to ne bude slučaj, sam opstanak koalicije će biti doveden u pitanje. Nedavno objavljeno istraživanje CEDEM-a pokazuje da u društvu, za sada, ne postoje tendencije koje bi ugrozile državnost, simbole ili spoljnopolitički kurs Crne Gore. Najzad, sadržaj reformskih procesa će biti jasan indikator da li ostajemo na tom kursu ili će biti opstrukcija u samoj koaliciji.

Da li mislite da postoji mogućnost međunarodne podrške kako bi nova vlada lakše prebrodila recesiju? Imate li saznanja o blagonaklonosti nekih međunarodnih partnera prema promjeni vlasti nakon tri decenije DPS-a?

Ukoliko nova vlast bude u praksi pokazala demokratski kapacitet, ubrzala reforme i ispunjavala obaveze iz procesa integracije, onda će povećati šanse za korišćenje fondova. Za očekivati je da će i otvoriti razgovore sa MMF-om o mogućem aranžmanu, što bi opet vodilo ka nekim rezovima koje je prethodna vlast uporno odbijala, poput optimizacije javne uprave.

Da li mislite da dio nove vlasti razumije i da će se truditi da razumije ulogu medija? Iz odnosa prema Javnom servisu, ali i drugim medijima, čini se da i oni očekuju samo afirmativno izvještavanje. Pitamo zbog stava EK o potrebi stvaranja uslova za slobodan rad medija i istraživanje napada na novinare?

Odnos nove vlasti prema medijima u najvećoj mjeri će zavisiti od toga da li će biti stvoreni uslovi da Javni servis bude nezavisan i profesionalan i da li će, kao što mu ime kaže, biti servis svih građana. U tom pravcu bi trebalo da bude osnažena nezavisnost Savjeta RTCG, ali i utvrđena jasna metodologija praćenja učinka uredništva i programska šema, koja će obezbijediti prostor za sve aktere u istoj mjeri, odnosno u skladu sa aktuelnim dešavanjima i temama. Kritički orijentisani mediji su i do sada samostalno uređivali svoj sadržaj, a svakako ostaje da se unaprijedi sistem samoregulacije koji mora biti izraz dobrovoljnosti medija i njihovog razumijevanja etičkih principa u izvještavanju. Potrebno je i unapređenje transparentnosti finansiranja medija u skladu sa novim zakonskim rješenjima.

Koliko civilni sektor treba da bude agresivan da bi bio korektivan faktor nove vlasti?

Civilni sektor je i do sada bio jasan i glasan u ukazivanju na nedemokratske prakse i zloupotrebe i sve što treba da radi ubuduće jeste da nastavi da utiče na demokratizaciju zemlje sa istim opredjeljenjem, neselektivnim pristupom i nepristrasnim analizama.