Materijalno obezbjeđenje koristi  5.500 porodica, odnosno oko 18 000 članova koji su u stanju socijalne potrebe, saopštili su iz Ministarstva rada i socijalnog staranja. Ističu da je potrebno donijeti zakon kojim će se socijalna zaštita unaprijediti, dok iz Banke hrane poručuju da država siromaštvo ne smije svesti na statistiku.

Prema Zakonu o socijalnoj i dječjoj zaštiti, koji predviđa povećanje materijalnih davanja jednom u pola godine, naknade su početkom ove godine povećane tri ipo odsto, navode iz resornog  Ministarstva. Ističu da, prema važećim propisima, materijalna davanja nije moguće uskladiti sa iznosom penzija.

„Materijalno obezbeđenje pojedinac može koristiti u iznosu od 80e, dva člana 100e, tri člana 126e, četiri člana oko 150e, za pet i više članova 167 eura“, kazala je Amela Orahovac iz Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Prilikom davanja za socijalnu politiku i zaštitu, mora se imati u vidu evropski prosjek, poručuju iz Banke hrane.

„Pri tom su kriterijumi za ostvarivanje prava na socijalnu pomoć veoma teški, tako da najveći broj porodica koje žive u siromaštvu nema tu socijalnu pomoć. Tako da mislim da se kriterijumi za ostvarivanje socijalne pomoći moraju mijenjati pod hitno. Isto tako se moraju mijenjati i iznosi socijalne pomoći koje moraju vratiti dostojanstvo koje je izgubljeno svim porodicama i pojedincima koji žive u nemaštini“, ocijenila je predsjednica Banke hrane Marina Medojević.

Potrebno je, ističe Orahovac, pod hitno donijeti novi zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti.

„Ovim zakonom će se predvidjeti niz drugih prava, posebno prava na usluge, ali i pravo na materijalno obezbjeđenje, ali ne samo u smislu povećanja iznosa, već i pravednijeg obuhvata korisnika ovog prava. Potrebno je transformisati i domove za stara i nemoćna lica i Dom za djecu u Bijeloj , neophodno je u narednom periodu izvršiti transformaciju ovih ustanova“, dodaje Orahovac.

Država mora imati ozbiljan pristup problemu siromaštva, kategorična je Medojević.

“Ono na šta nas upozorava Komisija UN za ekonomska i socijana pitanja je da se od 2014. trebala značajno povećati socijalna pomoć i posebno se tu misli na ljude u stanju socijalne potrebe, nezaposlene na koje je potpuno zaboravljeno, koje niko ne pominje i one koji su stari nemoćni i bolesni“, ističe Medojević.

Iako je Ustav definisao da je Crna Gora država socijalne pravde, to je samo mrtvo slovo na papiru, zaključila je Medojević.