Postavljanje filtera na Termoelektrani Pljevlja riješiće samo dio problema, jer će i sa najboljim tehnologijama i dalje imati značajan uticaj na javno zdravlje i visoke troškove, ocijenila je viša savjetnica za zdravlje i energetiku u Alijansi za zdravlje i životnu sredinu (Health and Environment alliance – HEAL) Vlatka Matković.

Predstavnica Alijanse sa sjedištem u Briselu za “Vijesti” govori, između ostalog, i o tome zbog čega je pogrešno uvoziti automobile iz Evropske unije, koje su sve koristi od poglavlja 27…

HEAL je u ovo vrijeme prošle godine izašao sa podacima koji su u najmanju ruku zabrinuli crnogorsku i regionalnu javnost. Prema Vašim analizama, 35 osoba je prijevremeno umrlo od posljedica rada TE Pljevlja samo u Crnoj Gori a šteta koju je pričinila premašuje 100 miliona eura. Situacija je teška i u drugim zemljama regiona. Godinu kasnije, da li se situacija poboljšala u pogledu zaštite života ali i životne sredine?

Tačno, podaci o zagađenju koje dolazi iz TE na ugalj u regionu je u najmanju ruku zastrašujući. I godinu nakon našeg zadnjeg izvještaja, situacija se nije bitno promijenila. Emisije zagađujućih materija su iste. Godišnji uticaj na zdravlje ljudi je i dalje hroničan problem i predstavlja značajan teret zdravstvenom i ekonomskom sistemu Crne Gore. Oko 50 do 100 miliona eura godišnje samo za tretiranje zdravstvenih problema kao što su astma, bronhitis kod djece, radna nesposobnost, zastoj srca i konačno, preuranjene smrti. Od 2018, prema međunarodnom sporazumu, trebali smo vidjeti akcije oko smanjenja emisija iz TE na zapadnom Balkanu. Sada je 2020. i zagađenje je još na istom nivou svake godine. Pozitivno je da je Crna Gora odustala od gradnje nove TE i time dala najsvjetliji primjer na Balkanu promjene u “smjeru kretanja“ od uglja.

Šta očekujete od predstojeće ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja? Da li postoji bolje rješenje?

Postavljanje filtera na TE Pljevlji će riješiti samo dio problema. No, to je nastavak oslanjanja na ugalj. Ako stavimo u kontekst, TE Pljevlja i s najboljim tehnologijama bi i dalje imala značajan uticaj na javno zdravlje i troškove od nekoliko miliona eura.
Crna Gora je dostigla ciljeve da do 2020. proizvodi 33 odsto svoje energije korišćenjem obnovljivih izvora energije. Odustajanje od uglja i prebacivanje na obnovljive izvore energije je zdrav i održiv put napretka koji HEAL u potpunosti zagovara. U EU, ugalj je u značajnom padu. U 2019, udio upotrebe uglja u produkciji energije je pao na 15 dok je udio solara i vjetra se povećao na 18 odsto. U narednim godinama, i za Crnu Goru slijedi ozbiljno odustajanje od uglja, posebno ako se želi priključiti kao član EU zajednice.

Osim rada postrojenja na ugalj, koje su to ostale prijetnje u regionu kako po zdravlje tako i po životnu sredinu?

Države regiona, a koje nisu članice EU, poznate su po velikom zagađenju vazduha. Veliki gradovi u ovom regionu, poput Beograda, Sarajeva i Skoplja, ali i manji poput Pljevalja, godinama su prisutni i u svjetskim medijima upravo zbog prekomjernog zagađenja vazduha koje je najviše izraženo tokom sezone grijanja zbog povećanje potrošnje fosilnih goriva, a koje se udružuje sa zagađenjem koje već stvaraju industrije i saobraćaj.
Zastarjela vozila na benzin i dizel imaju veliku ulogu u zagađenju vazduha. Na cestama u našim gradovima nalazi se veliki broj zastarelih vozila čiji, prvenstveno, dizel motori doprinose stvaranju ogromne koncentracije emisija štenih gasova. Uvoz vozila iz EU takođe je jedan od problema, a koji nije jednako regulisan i predstavlja jednu od prijetnji javnom zdravlju i životnoj sredini, uzimajući u obzir količinu štetnih gasova koji se svakodnevno emituju u vazduh iz vozila koja su uklonjena iz EU upravo zbog njihovog štetnog uticaja na zdravlje.

Dalje, veliki broj domaćinstava grije se tako da u pećima ili šporetima spaljuju drvo ili ugalj, ili, još gore, razni otpad za grijanje ili kuvanje, a spaljivanjem ovih energenata emituju se zagađujuće materije koje je čak i teško kvantifikovati, ali svi ih udišemo. Drugi problem je što daljinska grijanja na Balkanu gotovo u svim slučajevima nisu dizajnirana da koriste čiste energije (kao što su geotermalna, solarna energija). Nego se toplota dobija iz upotrebe fosilnih goriva (ugalj, gas) ili biomasa koja zagađuju vazduh spaljivanjem tih energenata. Podsticanjem uvođenja obnovljivih izvora energije u proizvodnji struje osiguraćemo čistiji vazduh i bolje zdravlje. Pozitivan primjer je postojanje zakona i propisa o zaštiti vazduha, javnog zdravlja i životnoj sredini, međutim ovi pozitivni primjeri ostaju u sjeni zbog nepoštovanja i nesprovođenja tih istih zakona.

Prema Evropskom zelenom planu, koji je predstavljen krajem 2019, EU će staviti naglasak na podršku neposrednom susjedstvu i na rad na zelenoj agendi za zapadni Balkan. Prema Vašem mišljenju, šta region može imati od ovog sporazuma, a šta Evropa od regiona?

Nije u potpunosti jasno što donosi zelena agenda za Balkan. No, HEAL smatra da bi agenda trebalo da preslikava ciljeve iz Zelenog plana za EU. Cilj nula zagađenje i zaštita zdravlja treba da budu u središtu zelene agende za Balkan. Važno je da zelena agenda osigurava smanjenje klimatskih promjena, čisti vazduh i zdravstvenu zaštitu od opasnih hemikalija.
Gledajući na zaštitu zdravlje sada i u budućnosti, HEAL jasno predlaže da se do 2030. smanje efekti staklene bašte za 65% i postavi put ka postizanju klimatske neutralnosti do 2040. Drugo, kvalitet vazduha i čišći vazduh trebalo bi strože regulisati tako da reflektuju najnovija saznanja koji su limiti za minimalni uticaj na zdravlje ljudi, odnosno prihvatiti smjernice od Svjetske zdravstvene organizacije i naučno saglasnih limita, kao i dalje smanjenje onečišćenja na samom izvoru zagađenja. Uz navedeno, prelaz na 100% neotrovne/netoksične materije i materijale potreban je do 2030. godine.