Iz Udruženja pčelara „Matica” upozoravaju da je situacija u pljevaljskim pčelinjacima dosta teška, te da je neophodna prihrana pčelinjih društava. Naglašavaju da meda proizvedenog na prostoru pljevaljske opštine na tržištu nema već od septembra prošle godine, pa ističu da su ovakvom stanju kumovale slabo medonosne prethodne godine.

– Kada je u pitanju 2019. godina, može se slobodno reći da je te godine bilo izuzetno loše i za pčele nepovoljno proljeće. Ostatak godine je bio dobar. Prošle godine proljeće je bilo dobro, ali je ostatak godine bio loš. U takvim okolnostima već u septembru prošle godine nije bilo pljevaljskog meda za prodaju – kaže predsjednik Udruženja pčelara „Matica”, Žarko Dragašević, uz pojašnjenje da je tokom prošlog ljeta bilo dosta padavina i da pčele nijesu imale dovoljno radnih dana da sakupe med. On tvrdi da u medu koji se trenutno nudi kupcima ima dosta podvale i da se ne radi o pčelinjem medu. Posebno je izričit da meda proizvedenog na prostoru pljevaljske opštine nema na tržištu, jer je meda bilo jako malo u košnicama.

– Što se tiče ovog proljeća ono takođe nije dobro za razvoj pčelinjih društava. Česte hladnoće su veoma loše za razvoj pčelinjeg legla – kaže Dragašević i naglašava da je proljetna prihrana pčelama neophodna.

Da je prihrana pčelinjih društava zaista neophpodna saglasan je i pčelar Radoš Gačević, čiji se pčelinjak nalazi na nadmorskoj visini od 1.200 metara, u selu Rt, u području Mjesne zajednice Potkovač. Gačević kaže da je i jučerašnji dan iskoristio za rad u pčelinjaku, ali naglašava da su rijetki dani kada se može raditi oko pčela, i kada pčele, usled lošeg vremena, izlaze iz košnica i sakupljaju med.

– Sasvim je sigurno da je proljetna prihrana neophodna jer je ovo proljeće dosta loše, a prethodna godina nije bila dobra. Bez pomoći, pčelinja društva teško mogu preživjeti ovo proljeće– podvlači Gačević.

Prethodnih dana bilo je i onih pčelara koji nijesu bili voljni da razgovaraju na temu stanja u njihovim pčelinjacima. Svi su tvrdili da je situacija izuzetno loša a posjetu za novinare većina ih je odložila za period kada bude bilo više meda. Neki od njih su tvrdili da ih je sramota da imaju goste, a da nemaju meda da ih posluže.

Prošla godina će se pamtiti po korona virusu i po praznim košnicama, što je dovelo i do toga da se ne održi tradicionalna pljevaljska Izložba meda i pčelinjih proizvoda. Pomenuta manifestacija je jedna od rijetkih mjera lokalnog agrobudžeta, koja nije realizovana.

Ukoliko bude ovogodišnje ljeto, kao i proljeće, sa dosta hladnih dana i padavina, ne bi bilo nikakvo iznenađenje da izložbe ne bude ni ove godine.

Vegetacija kasni mjesec dana

Na području pljevaljske opštine gotovo svakog drugog dana pada snijeg. Mnoga planinska sela su pod sniježnim pokrivačem, a u tim selima, iako je proljeće kalendarski stiglo, još dugo će se čekati na behar.

– Praktično vegetacija kasni mjesec dana i to nikako nije dobro za pčelinja društva – kaže pčelar Radoš Gačević i podsjeća na narodno vjerovanje da nema proljeća dok ne dođe pravoslavni Vaskrs, ili kako se to u narodu kaže „ne pukne Vlaško jaje”. Pravoslavni Vaksrs ove godine je tek 2. maja, pa će pčele na behar sačekati još namjanje 15 dana.