Sa toplim obrokom i regresom plate medicinskih sestara u Crnoj Gori su ukupno 586 eura. U Sindikatu zdravstva ističu da je to nepravda i zbog toga će u četvrtak u 15 sati protestovati ispred Ministarstva zdravlja.

Predsjednik tog sindikata Vladimir Pavićević je na juče održanoj konferenciji za medije ukazao na loš efekat programa „Evropa sad 1“ i „Evropa sad 2“, kazavši da jedino u Crnoj Gori tim programom nijesu povećane plate medicinskom osoblju.

– Već dvije godine se skreće pažnja donosiocima odluka na problem sa kojim se suočava srednji stručni kadar u oblasti zdravstva. Zarade medicinskih sestara i tehničara su 10 odsto niže od svih u državi sa istim nivoom kvalifikacija. Tražićemo da se od septembra poveća koeficijent sa 6,58 na 7,50. Početna plata od 540 eura, utvrđena koeficijentom, daleko je od garancije za kvalitetan život, stambenu sigurnost i profesionalno usavršavanje, što postavlja veliko pitanje o njihovoj budućnosti u ovom sektoru – rekao je Pavićević.

On je istakao da taj problem prevazilazi okvire finansijskih nesigurnosti i ugrožava samu osnovu zdravstvenog sistema.

Pojasnio je da je cilj protesta da se javnost ujedini u traženju boljih uslova za one na prvoj liniji brige o našem zdravlju i pozvao građane da daju podršku ovoj inicijativi.

Predsjednica Sindikalne organizacije Instituta za javno zdravlje Biljana Popović-Kolašinac istakla je da su iz trenutnog GKU nastale samo razlike među zaposlenicima u oblasti zdravstva.

– Godinama postavljamo pitanja da li jedan isti sistem može jedne radnike vrednovati, a druge ignorisati. Takođe se godinama pitamo da li stručnost, odgovornost, trud i rad srednjeg medicinskog i nemedicinskog kadra vrijedi jednako kao svaki drugi segment zdravstvene zaštite – kazala je ona.

Istakla je da njihove dopise i zahtjeve nadležni Vlada i Ministarstvo zdravlja ignorišu, čime jasno stavljaju do znanja da rad medicinara nije vrijedan.

Ona je poručila da ukoliko zahtjevi i pozivi sa protesta budu i dalje zanemarivani i ignorisani, imaju odgovornost da kažu da neće samo trpjeti radnici zdravstvenog sistema, već i građani.

Predsjednica Nezavisnog sindikata Kliničkog centra Ratka Prodanović poručila je da su zdravstveni radnici dugo godina zapostavljani.

– Naši zahtjevi su temeljni i dobro promišljeni. Medicinske sestre, tehničari, farmaceuti već godinama se suočavaju sa povećanjem odgovornosti bez adekvatnog priznanja kroz reforme zdravstvenog sistema – kazala je ona.

Istakla je da kroz programe „Evrope sad 1 i 2“ blaga povećanja zarade od šest do osam procenata i pored javno naglašenih reformskih ciljeva nijesu ispratila odgovornost i svakodnevni teret koji ovi radnici podnose.

Stana Labudović, predstavnica Specijalne bolnice za plućne bolesti „Dr Jovan Bulajić“ iz Brezovika, ukazala je na specifične rizike sa kojima se radnici u zdravstvu susrijeću dnevno.

– Rad sa oboljelima podrazumijeva svakodnevnu višečasovnu izloženost zdravstvenih radnika i saradnika faktorima rizika koji pogoršavaju njihovo zdravlje. Faktori rizika su brojni, a u praksi to znači da su zdravstveni radnici i saradnici naše bolnice izloženi riziku od obolijevanja od tuberkuloze, iako osoblje koristi raspoloživu ličnu zaštitnu opremu. Iako postoji dokumentacija o obolijevanju naših zaposlenih u bolnicama od tuberkuloze. Vrlo brzo smo zaboravili krunu i nadljudske napore zaposlenih koji su u ograničenim prostornim kapacitetima uradili sve da očuvaju zdravlje stanovništva. U toku i nakon korone imali smo obećanja da zdravstveni radnici neće biti zaboravljeni. Da li je ovo ispunjenje tog obećanja – pitala je ona.