Postupci Mila Đukanovića, predsjednika Crne Gore, naći će se pred sudijama Ustavnog suda nakon što je državni parlament usvojio predlog da se ispita da li je 5. septembra na Cetinju, tokom ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, povredio Ustav.

Kao kršenje Ustava navedene su dvije Đukanovićeve izjave od 28. avgusta, u kojima je sugerisao da SPC obavi ustoličenje u nekom drugom hramu ali i najavio da će biti u prestonici sa građanima koji se protive tom činu.

Predsjednik PZP-a Nebojša Medojević kaže za Novosti da je teško očekivati od sudija koje je Đukanović izabrao, među kojima su i oni čija imena su se pominjala u aferi stanovi, da donesu odluku o kršenju Ustava.

– Raspored snaga u Ustavnom sudu je takav da je trenutno aktivno njih petoro jer su dvojica penzionisana- dodaje on. 

Medojević ističe da je Đukanović kao predsednik države vodio ekstremističku i terorističku akciju na Cetinju.

– On je imao za cilj kršenje ljudskih prava najveće vjerske zajednice u Crnoj Gori, SPC. Toga dana skup je bio neprijavljen, ali je on u napetoj situaciji podsticao na bratomržnju i neprijateljstvo. To su ustavni razlozi zbog kojih bi, da je Ustavni sud stvarno sud države Crne Gore i njenih građana, trebalo da potvrdi skupštinsku odluku. Fale nam četiri glasa sudija da bi ovo ovjerili i poslali Đukanovića u političku prošlost. Ali, nažalost, za to su vrlo male šanse. Trojicu od pet preostalih sudija predložio je DPS – ističe Medojević.

On kaže da je događaj na Cetinju, kao i mnogi drugi, plod činjenice što u Crnoj Gori nije sprovedena lustracija.

– Nisu otvoreni dosijei Udbe, kao ni oni koji govore o kriminalnoj aktivnosti DPS i njihovog lidera Đukanovića. Glavni specijalni državni tužilac Milivoje Katnić ne smije ni da pozove Đukanovića u zgradu Tužilaštva zbog afere „Pandora papiri“, a kamoli nešto drugo da uradi- zaključuje Medojević.